U OČEKIVANJU NOVOG
MILOŠEVIĆEVOG POJAVLJIVANJA PRED TRIBUNALOM
Dopunjena kosovska optužnica
Glavni tužilac stiže opet u Beograd i
Podgoricu: Karla del Ponte zahteva izručenje svih 38 "begunaca". -
Svilanović: Stvari se ne mogu dugo gurati "pod tepih"
Pre nego što se 29. oktobra Slobodan Milošević, najpoznatiji zatvorenik
Ševeningena, ponovo pojavi u haškoj sudnici, za šta su u prostoru za
novinare već prebukirana sva sedišta, glavni tužilac Karla del Ponte
odlučila je da još jedanput skokne do Beograda i Podgorice. U tužilaštvu
se ne kriju razlozi dolaska u goste: "Tražićemo izručenje svih begunaca za
koje je Jugoslavija nadležna, onih sa javnih i onih sa poverljivih
optužnica", kaže za "Politiku" Florans Artman, portparol haškog
tužilaštva.
Podsetimo da je, na primedbe kako bi na takozvanim zapečaćenim
optužnicama mogao da se nađe beskrajan broj imena, tužilaštvo nedavno
obelodanilo da je ukupan broj "begunaca" za celu teritoriju bivše
Jugoslavije 38, a da je od njih 11 na tajnim optužnicama.
Da postoje jasne razlike u političkoj pragmatičnosti između Podgorice i
Beograda pokazala je i najnovija vest iz Crne Gore, koja će sigurno
odobrovoljiti Karlu del Ponte: penzionisani general bivše JNA Pavle
Strugar, jedan od četvorice optuženih za ratovanje u Dubrovniku, odlazi u
nedelju dobrovoljno, uprkos teškom zdravstvenom stanju, u Hag.
Beograd još nije uspeo da pronađe takvu ličnost koja bi bila spremna da
dobrovoljno pred celim svetom odbrani svoje stavove ili odgovara za ono za
šta je optužena.
Tako se saradnja sa Hagom ponovo komplikuje i odlaže. To povlači za
sobom nove nesporazume. Iz tužilaštva tribunala, posle više razgovora,
kategorično su nam saopštili: spisak poverljivih optužnica dostavljen je
vlastima, a obaveza Jugoslavije kao članice Ujedinjenih nacija jeste da
optužene u najhitnijem roku isporuči Hagu.
Na ovu temu osvrnuo se i ministar spoljnih poslova Goran Svilanović u
prekjučerašnjem razgovoru sa urednicima i novinarima "Politike". Uz
žaljenje što nije bilo hrabrosti da se saradnja sa Hagom
institucionalizuje zakonom, Svilanović je dodao da se ova tema ne može
dugo "gurati ispod tepiha". Postoji obaveza, u skladu sa Poveljom, "da
poštujemo institucije UN, a to podrazumeva i punu saradnju sa Hagom,
uključujući i izručenja". I poseta Karle del Ponte ima za cilj, upozorava
Svilanović, da podseti naše političare, odnosno ljude koji nose deo
odgovornosti za saradnju sa Hagom na njihove obaveze i obaveze naše
vlade".
Ipak, ne može se baš potpuno ni zanemariti politička težina,
gromoglasni odjek, ispoljena hrabrost, spremnost na veliki rizik novih
vlasti kada su isporučili Miloševića Hagu. Ta akcija, složiće se i
tužilaštvo, ne može se porediti ni sa jednom drugom do sada viđenom u
zemljama bivše Jugoslavije. O naknadnoj saradnji naših vlasti sa haškim
tribunalom govori i prekjučerašnja dopuna kosovske optužnice koju je Karla
del Ponte dostavila sudijama tribunala.
Nova verzija optužnica protiv Miloševića i četvorice njegovih saradnika
(Milan Milutinović, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Vlajko
Stojiljković), kojom se ova petorica terete za zločine protiv čovečnosti i
kršenje zakona i običaja rata, dopunjena je nalazima istrage u operaciji
uklanjanja tragova kosovskih zločina koju su u proleće 1999. sprovele
srpske snage bezbednosti. U njoj su, kako se saznaje, i rezultati istrage
posle ekshumacije masovnih grobnica koje su ove godine otkrivene u Srbiji.
Sve to govori da se saradnja vlasti, bez obzira na to što sa njom
tužilaštvo nije u potpunosti zadovoljno, nastavila i posle Miloševićevog
transfera u Hag. A da li će se ona već u oktobru, pre događaja od 29.
oktobra, konkretizovati i nekim novim putovanjima u pravcu Ševeningena,
ostaje da se vidi.
Karte su sada gotovo potpuno otvorene, mada su kombinacije vrlo
komplikovane.
Zorana Šuvaković