Title: Message
 
BIONIKA I GPS MREŽA U GLOBALNOJ KONTROLI

Upotreba privatnosti

Mnogi u gubitku privatnosti vide rešenje nekih svojih problema


Dr Mirjana Nikolić [*]

Privatnost je kao i svako drugo pravo, treba ga upražnjavati - ili rizikovati da se izgubi. Lično, privatno, vlastito, sve ima isto značenje, i stvar je samo onoga koga se tiče, što je do sada bilo stečeno ubeđenje. Pokazalo se da je ono u šta se do sada nije sumnjalo pogrešno utemeljena pretpostavka, jer najnoviji izum bionike, programabilni identifikacioni mikročip ugrađen u čoveka označava početak transparencije sveta privatnosti. Zapravo, to je već završeno lansiranjem projekta "Pasivni integrisani primo-predajnik sa antenom", nagrađenog u domenu tehnologije minijaturizacije u prikupljanju podataka.

Kompanija Aplajd Didžital Solušns, SAD, specijalizovana u mikročip tehnologiji prikupljanja, obrade i analize podataka, nedavno je nagrađena za pronalazak patenta koji uključuje "potkožnu identifikaciju radio-frekvencije" čipom koji se stavlja pod kožu čoveka, odašiljući informacije pomoću radio-frekvencija. U prošlosti, ova tehnologija je bila korišćena u svrhu istraživanja migracija nekih životinjskih vrsta, ali nova komercijalna primena pod nazivom Veri Čip je konačan oblik personalne (i svake druge) identifikacije ljudi.

Za razborito podozrenje mora da postoji razlog. Lokalna i globalna kontrola je u saglasju sa gubitkom privatnosti, jer se smatra da ovim proizvodom bionike sistem sprovodi svoju moć nad jedinkom. Primenom anatomskih i fizioloških svojstava čoveka u tehničkim inovacijama bioničari ipak ne prenebregavaju moć mozga koji upošljava svoje sopstvene mehanizme odbrane.

Da mnogi u gubitku privatnosti vide rešenje nekih svojih problema pokazuje i primer porodice iz Floride, koja je postala prvi "potrošač" Veri Čipa, njegovim implantom, i tako postala prva "bionička porodica", kako navode američki mediji.

Čipovi, veličine zrna pirinča, sadrže do šest redova tekstualnih informacija, a prvi čovek - nosilac čipa, koji je lošeg zdravstvenog stanja, zahtevao je da ima ugrađen čip da bi bio siguran da lekari mogu da prate efekte lekova koje koristi, što ova tehnološka inovacija i omogućava prelaskom specijalnim skenerom preko dela ruke gde je ugrađen čip, čime lekar može da očita sve detaljne informacije o pacijentu, istoriju njegovih bolesti, kao i sve ostale informacije koje su smeštene u čipu. Implantabilnost Veri Čipa čini ga idealnim u određenim situacijama, kao u slučaju pacijenata sa Alchajmerovom bolesti, a do sada je čip ugrađen u 12 osoba. Osim pomenute porodice, i zaposleni iz kompanije Aplajd Didžital Solušns su se podvrgli ovom eksperimentu in vivo, jer im je kredo da "za sve novo što se događa moraju postojati pioniri".

Međutim, stručnjaci kompanije Elektronik Frontijer Faundejšn, sa sedištem u San Francisku, koja se bavi razvojem tehnologija u zaštiti privatnosti, zabrinuti su zbog funkcije koju obavlja ovaj čip, jer danas ima jednu funkciju, ali već sutra može biti iskorišćen za nešto sasvim drugo.

Sadašnja generacija Veri Čipa, projektovana za identifikaciju, ne može poslužiti za očitavanje informacija o subjektu na velikim distancama, ali za očekivanje je da će se opseg Veri Čipa uskoro povećati, pa iz tog razloga može biti koristan kao sredstvo u kontroli i praćenju.

Upravo je u Aplajd Didžital Solušns obelodanjeno da se radi na jednom sasvim novom patentu koji bi uskoro bio korišćen za praćenje: implantabilnom - ugradljivom GPS (dži-pi-es) uređaju pod nazivom PLD (Personal Lokejšn Divajs), čiji će prototip najverovatnije izaći na tržište krajem ove godine.

Ideja je da se putem globalnog pozicionog satelitskog sistema GPS, implantom PLD-a pod kožu, lociraju lica bilo gde na zemaljskim koordinatama, što je od značaja za rizične profesije.

Međutim, gde nema sumnje, nema ni znanja. Drugačijim razmišljanjima u vezi s ovom tehnologijom praćenja smatra se da privatnost treba da bude zagarantovana, a da ne treba dozvoliti zloupotrebu, jer pristup informacijama sa čipa ne može biti u potpunosti kontrolisan. Nisu li za sumnju ipak potrebni razlozi?

Nedavna najava da će se u 30 gradova Srbije postaviti permanentne stanice, koje će preko antena biti povezane s glavnim računarom i telefonskom linijom, uvodi našu zemlju u sistem GPS-a. Preko radio talasa primljeni satelitski signali rešavaju enigmu traženih koordinata, tako da se u svakom trenutku zna lokacija traženog subjekta, a tražena adresa se prikazuje na displeju monitora. Reč je o najsavremenijem tehničkom dostignuću, gde u sistemu učestvuju sateliti koji se nalaze 20 kilometara iznad zemlje, sa stanicama raspoređenim po celom svetu. Savremeni način merenja koordinata, gde se utvrđuje lokacija traženog subjekta u delu sekunde, omogućavaju GPS antene povezane s računarom, a odatle telefonskom linijom. Predviđa se i centralni računar, koji će procesovati podatke sa svih permanentnih stanica u stalnoj komunikaciji. Tako, ako je u vozilu ugrađena odgovarajuća oprema, preko radio-talasa se prima satelitski signal i radio-korekcija s ovdašnjih sistema, što je od posebnog značaja u interventnim službama: hitne pomoći i milicije koja ovom tehnikom može brzo da locira neki određeni subjekat i objekat prema koordinatama unetim u displej u vozilu.

Sumnjičavo i nesumnjičavo ponašanje indukuje akcije. Da nije prvog, ne bi postojalo ni drugo. Ono što se do sada smatralo pod standardima građanskih sloboda i zagarantovane privatnosti očigledno se menja posle septembarskog napada terorista.

[*]
Naučni saradnik, ekspert za matematičko-statističku analizu

Back

<<vrati.gif>>

Одговори путем е-поште