Miroslav Antic-SNN
Thu, 29 Jan 2004 15:12:38 -0800
Još jedan udar na Dejton
HDZ – protiv Republike Srpske
"Očito je da sve te inicijative dolaze sa jednoga mjesta. Koje je to mjesto, ne znam, kao ni da li je riječ o lobiranju unutar važnih evropskih institucija. U svakom slučaju ohrabruje izjava šefa Evropske komisije da nema govora o promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma", kaže Momčilo Novaković
piše: Miljan Kovač
Vodeća politička stranka Hrvata u BiH – Hrvatska
demokratska zajednica (HDZ) nedavno je najavila da će pokrenuti inicijativu za
ukidanje Federacije BiH. Ovakvu inicijativu čelnici HDZ-a BiH obrazložili su
nefunkcionalnošću susjednog nam entiteta, te predložili da Bosna i Hercegovina
bude organizovana kao država sastavljena od 12 kantona. Do broja 12 bi se, prema
HDZ-ovom prijedlogu, došlo tako što bi, pored deset postojećih, u kantone
pretvorili i Republiku Srpsku i Distrikt Brčko. Da li se građani RS sa tim
slažu, HDZ-ovce, očito je, puno ne zanima. To valjda i jeste razlog zbog kojeg
se vode politikom – kad Hrvati nemaju entitet, nek nemaju ni Srbi. Ovakva najava
iz HDZ-a naišla je na žestok otpor cjelokupne javnosti i političkih stranaka u
RS. Izuzetak je valjda rukovodstvo Socijalističke partije RS. Prvi ljudi ove
stranke su istovjetnom inicijativom čak preduhitrili HDZ. Gotovo paralelno sa
iznošenjem ovakvih stavova Socijalističke partije i HDZ-a, sličan stav iznijela
je i grupa evropskih parlamentaraca, odnosno Evropska inicijativa za stabilnost.
To, prema ocjeni većine političkih subjekata u RS, ukazuje na to da se radi o
širokom lobiranju zagovornika ove ideje unutar bitnih međunarodnih pa i domaćih
institucija.
Za razliku od stranaka u RS, HDZ-ovi partneri iz Stranke
demokratske akcije (SDA), po starim navikama, "i jesu i nisu za ovakvu
inicijativu". U SDA se, naravno, zalažu za ukidanje oba entiteta (čitaj: za
unitarnu BiH), pa se plaše da bi se ukidanjem Federacije RS ipak održala. S
druge strane, kod njih, što su čelnici najjače muslimanske partije u BiH i javno
izjavili, postoji i bojazan da se iza svega krije priča o trećem entitetu. Iako
je jasno da se ovakvim stavovima vrši direktni udar na Dejtonski mirovni
sporazum, koji garantuje mir i stabilnost u BiH, reakcija OHR-a koja je
uslijedila u najmanju ruku zvuči začuđujuće. Štaviše, iz kancelarije "vrhovnog
autoriteta" inicijative za rušenje Dejtona nisu osuđene. Još više začuđuje
izjava Pedija Ešdauna da o unutrašnjoj reorganizaciji BiH treba da razgovaraju
Sulejman Tihić, Dragan Čović i Dragan Kalinić. Ne može a da se ne postavi
pitanje da li je Pedi Ešdaun neka od ova tri imena izgovorio omaškom. Kada bi
enigma bila rješavana po principu "izbacite uljeza", onda bismo u igri imali
više rješenja. Ako je visoki predstavnik mislio na tri člana Predsjedništva,
onda je uljez Dragan Kalinić. U slučaju da je mišljenja da o budućnosti BiH
treba da razgovaraju lideri tri vodeće nacionalne stranke, onda je suvišno ime
Dragana Čovića (predsjednik HDZ-a BiH je Bariša Čolak). U svakom slučaju,
"veliki demokrata" Ešdaun napravio je i veliku "omašku" u "izboru" autoriteta
koji, bar po njegovom mišljenju, mogu odlučivati o sudbini čitave države – pa
makar se ta država zvala i BiH.
Pričam ti priču...
Da Bosna i Hercegovina sa dva entiteta, od kojih je
jedan sastavljen od deset kantona, i jednim distriktom ima preglomaznu
administraciju – niko ne spori. Oko toga su saglasni politički faktori i u RS i
u drugom entitetu. Preglomaznu administraciju nije lako finansirati niti je
napraviti efikasnijom, međutim, neshvatljivo je da neko pod plaštom stvaranja
efikasnijeg državnog aparata zagovara rušenje rješenja na osnovu kojeg ova
država uopšte opstaje. Riječ je naravno o Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim
je nakon gotovo četiri godine krvavog rata BiH uspostavljena kao zajednica dva
entiteta i tri konstitutivna naroda. Ako se govori o ukidanju suvišne
administracije, onda bi, prema mišljenju većine predstavnika vodećih političkih
partija u RS, logičnije bilo razgovarati o ukidanju kantona u Federaciji.
Ukidanjem Federacije, kako to HDZ predlaže, ukinula bi se samo jedna – federalna
Vlada, a ostalo bi deset kantonalnih, i to dodatno ojačanih. "Što se nas tiče,
mogu da reorganizuju Federaciju kako god hoće, ali ne smiju uraditi ništa što bi
bilo na štetu Republike Srpske. Osim toga, da bi izvršili redefinisanje
međusobnih odnosa, federalni partneri bi se morali dogovoriti oko revizije
Vašingtonskog sporazuma, kojim je taj entitet i uspostavljen. S obzirom na
njihove međusobne odnose, oni se ni oko toga nikada neće dogovoriti", mišljenja
je Momčilo Novaković, poslanik Srpske demokratske stranke u Parlamentarnoj
skupštini BiH. Ističući da bi eventualno ukidanje drugog entiteta bilo
neprihvatljivo za Srpsku, on još kaže i da je zabrinjavajuće to što se
inicijativa za promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma čula i od strane evropskih
parlamentaraca. "Očito je da sve te inicijative dolaze sa jednoga mjesta. Koje
je to mjesto, ne znam, kao ni da li je riječ o lobiranju unutar važnih evropskih
institucija. U svakom slučaju ohrabruje izjava šefa Evropske komisije da nema
govora o promjenama Dejtonskog mirovnog sporazuma", kaže Momčilo Novaković. On
nije želio posebno komentarisati stav Socijalističke partije RS, koja se
neposredno prije HDZ-a založila za ukidanje Federacije, ali se zapitao da li je
tu riječ o stvarnom uvjerenju rukovodstva te partije ili su i socijalisti
podlegli uticaju nekih lobija. Da je ideja o ukidanju Federacije neprihvatlljiva
i, štaviše, opasna za stabilnost čitavog sistema u BiH, mišljenja je i Igor
Radojičić, generalni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). “HDZ
posljednjih godina manipuliše između čitavog niza različitih inicijativa – od
priča o trećem entitetu, koji je godinama postojao i još uvijek kroz određene
forme postoji i koizistira kao Herceg-Bosna, pa preko priča o potpunoj
centralizaciji BiH. Drugo, što se tiče same ideje – priča o ukidanju Federacije
ne tiče se samo tog entiteta, već je to nešto što zadire u sam Dejtonski
sporazum. Sve ono što je kroz Dejtonski ustav propisano – ravnopravnost dva
entiteta, te sva struktura koja se izvodi iz toga ukidanjem jednog entiteta,
praktično bi se srušilo”, naglašava Igor Radojičić. On još ističe i da je za
SNSD opstanak RS činjenica koja se ne smije dovoditi u pitanje, dok se o
unutrašnjoj strukturi Federacije BiH može razgovarati", kaže Radojičić. Što se
tiče sličnih inicijativa koje dolaze izvan BiH, on, kako kaže, smatra da je
riječ o lobiranju koje dolazi iz Bosne i Hercegovine. Odbacujući najnovije
inicijative za reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma i teritorijalnu
reorganizaciju BiH, u Partiji demokratskog progresa (PDP) ističu da su te ideje
usmjerene prvenstveno protiv Republike Srpske.
"Ideja da Republika Srpska
formalno i dalje postoji, ali da bude stavljena u istu ravan sa preostalih
deset, odnosno jedanaest entiteta, za PDP je apsolutno neprihvatljiva. Mi to čak
smatramo pokušajem direktnog napada na Dejtonski sporazum i na kompletan
napredak koji je pokrenut u BiH od kraja rata naovamo i na sva ona pozitivna
dostignuća do kojih su došla sva tri konstitutivna naroda radeći zajedno u BiH",
kaže u izjavi za Patriot Igor Crnadak, portparol PDP-a. On ističe i da u ovoj
stranci smatraju da "mnogo više energije moramo u BiH svi zajedno uložiti u
kvalitetnije funkcionisanje institucija, popravljanje životnog standarda i
rješavanje životnog pitanja, a ne, kao što to uglavnom rade političari u
Federaciji, vodeći beskrajne rasprave o izmjenama političkog uređenja, odnosno o
izmjenama sistema koji trenutno postoji u BiH".
Za Dejton – protiv Dejtona
Za razliku od predstavnika vodećih političkih partija
u Republici Srpskoj, u Stranci demokratske akcije su mišljenja da se Dejton može
mijenjati. Prema riječima Tarika Sadovića, šefa poslaničkog kluba SDA u Narodnoj
skupštini RS, u ovoj stranci na inicijativu HDZ-a ipak gledaju sa rezervom. "Svi
realni politički subjekti u BiH konačno postaju svjesni da je reorganizacija BiH
nužnost. Neodrživo je sadašnje državno ustrojstvo sa dva entiteta, koje u
prosjeku 65% daje na javnu potrošnju u jednoj situaciji velikog siromaštva«,
tvrdi Sadović. On je, međutim, mišljenja da, kako kaže, BiH treba posmatrati u
paketu i da se ne može govoriti o reorganizaciji, odnosno ukidanju samo jednog
entiteta.
“HDZ u svojoj inicijativi uzima samo jedan dio – Federaciju BiH.
Oni predlažu vrlo interesantne ideje o kojima se da razgovarati, ali samo u
smislu jednog šireg pridobijanja konsenzusa da se sjedne za sto i da se
kapitalne stvari počnu rješavati. Međutim, inicijativa HDZ-a je ograničena na
Federaciju BiH i iz nje je isključen jedan konstitutivni narod – srpski – koji
je dominantan u RS. U tom smislu ta inicijativa nije konačno rješenje. Mi u SDA
smatramo da legitimno izabrani predstavnici sva tri konstitutivna naroda i
ostalih – uvaženi naučni, kulturni i prosvjetni radnici, treba da pripreme neku
vrstu konsenzusa oko budućeg ustrojstva BiH. U tom smislu mi možemo imati
značajnu pomoć i podršku od međunarodne zajednice”, ističe Tarik Sadović u
izjavi za Patriot. On još tvrdi i da teritorijalna reorganizacija BiH ne znači
rušenje Dejtona. Štaviše, po Sadovićevom mišljenju, Dejtonski ustav ostavlja
takvu mogućnost i tvrdi da konstitutivni narodi o tome mogu postići konsenzus.
On, kako još dodaje, ne vjeruje da insistiranja na reorganizaciji mogu dovesti
do nestabilnosti i novih sukoba u BiH.
“Teško mogu da vjerujem u mogućnost
novih sukoba, iz prostog razloga što smo svi imali jedno bolno i tragično
iskustvo i vidjeli smo da rat ne donosi nikome ništa dobro. Bolje je godinama,
ako treba, pregovarati nego uzimati pušku i obuvati čizme. Samo nametnuta
rješenja mogu izazvati revolt”, kaže Sadović.
Bez obzira na to što najnovija
inicijativa HDZ-a predstavlja samo još jedan u nizu ataka na dejtonsko uređenje
BiH, oštre reakcije relevantnih međunarodnih moćnika, prije svega OHR-a izostale
su. “Stvar je političara Bosne i Hercegovine da se kroz odgovarajuće institucije
dogovore o konstitutivnim promjenama. Ne bismo komentarisali specifične
prijedloge; međutim, ono što je važno jeste da bosanskohercegovački političari
pronađu način da pojednostave sistem vlasti i smanje birokratiju, za koju
troškove plaćaju građani”, kažu u OHR-u. Na ovaj način OHR je još jednom pokazao
da oštre reakcije čuva samo za izjave i poteze političara iz Republike
Srpske.
Bez obzira na to, vodeći političari u Srpskoj uvjereni su da
najnoviji udari na dejtonsko uređenje BiH mogu ostati samo na inicijativama, te
da rušenje Dejtona ipak neće dozvoliti ni relevantni međunarodni faktori. Ako ni
zbog čega drugog, onda zbog činjenice da bi svaki pokušaj rušenja validnosti tog
mirovnog ugovora značio i rušenje jedva kompromisom postignutog mira na ovim
prostorima.