Title: Message
Srbija ulagala, UNMIK
gazduje
S. KRSTAJIĆ 4/14/2004,
7:27:49 PM
BEOGRAD - Srbija ni po koju cenu ne sme da se odrekne
Kosova i Metohije, jer bi za najdalje 50 godina ostala u mraku, bez struje.
Zalihe lignita od kojeg termoelektrane u Obrenovcu i Kostolcu proizvode preko 60
odsto srpske struje, pri sadašnjem tempu eksploatacije biće potpuno iskorišćene.
U isto vreme, rezerve lignita na Kosovu i Metohiji petostruko su veće od onih na
kopovima u kolubarskom i kostolačkom basenu.
Kosmet, iz ugla rudnog blaga i
energetskih mogućnosti, juče je bio tema okruglog stola EPS-a i Udruženja
novinara energetičara, na kojem su vodeći naši stručnjaci iz tih oblasti
konstatovali: energetska budućnost Srbije i u narednom veku počivaće na - uglju
i proizvodnji struje u termoelektranama.
Istražene rezerve lignita u
kosovskom i metohijskom basenu dostižu gotovo 15 milijardi tona, i najveći su
resursi ovakve vrste u Evropi. EPS, odnosno Srbija u proteklih 35 godina jedina
je ulagala kroz kredite i podizala rudnike i termoelektrane u svojoj južnoj
pokrajini. Dug koji trenutno otplaćuje Srbija, odnosno njena kompanija EPS je
okruglo - 350 miliona dolara. pritom, od ulaska trupa NATO na Kosovu i Metohiji,
Srbiji su uskraćena sva ovlašćenja da proizvodi struju i ugalj iz svojih
tamošnjih resursa.
Termoelektrane “Kosovo A” i “Kosovo B” proizvodile su
1988. godišnje 6,1 milijardu kilovat časova. Zbog silnih opstrukcija albanskih
separatista i terorista i nametnutih sankcija, proizvodnja na Kosmetu u 1998.
bila je redukovana na 4,2 milijarde kilovat časova. U prve tri godine od početka
uprave UN na Kosmetu, iz tamošnjih EPS-ovih termoelektrana godišnja proizvodnja
bila je svega 1,5 miliona kilovat časova, a prošle godine - 3 miliona. U ovom
trenutku Kosmet dobija od “ostatka” Srbije takozvanu havarijsku (znatno skuplju)
struju, a taj dug redovno izmiruje UNMIK. Rudnici su zamrli, a stalna havarija,
i potpuno odsustvo prognanih srpskih radnika i stručnjaka proizvodi pogubne
efekte u energetici pokrajine,
Zanimljivo je da je međunarodna zajednica u
tri protekle godine uložila u obnovu rudnika, agregata i mreže EPS ukupno 400
miliona evra, a u isto vreme za iste potrebe Kosmetu je dato preko 700 miliona
evra! Rezultati tih ulaganja u južnoj pokrajini - više su nego skromni.
Ni
jedan od ukupno 7,300 Srba - radnika EPS na Kosmetu ne radi zbog etničkog
čišćenja koje sprovode Albanci. Većina je izbegla u druge delove Srbije. Oko tri
hiljade njih još živi u enklavama u pokrajini. NJihove kuće i stanovi su odavno
uzurpirani, a nedavno, 17. marta, u najnovijoj eskalaciji terorističkih pogroma
na Kosmetu spaljeno je više desetina kuća i baraka preostalih EPS-ovih radnika
na Kosmetu.
Protekli 17. mart presekao je svaku vrstu razgovora delegaciji
EPS i lokalne uprave Kosmeta o energetskim temama. Bilo je to, istovremeno,
alarm, da se imovini Srbije, konkretno - kompanija Elektroprivreda Srbije priđe
na jedan aktivan način, pa je i pomenuti okrugli sto, na kojem je delimično
učestvovao i Radomir Naumov, ministar energetike i rudarstva u Vladi Srbije, bio
prilika za takvu najavu.
REZERVE
BILANSNE rezerve od 12,7 milijardi
tona lignita u kosmetskom basenu, ako se preračunavanjem “pretvore” u naftu,
daju cifru od dve milijarde tona “ekvivalentne nafte”. Ako je prosečna cena te
nafte na tržištu oko 200 dolara po toni, u ovom basenu vrednost uglja veća je od
400 milijardi dolara. Uz procenjene rezerve od dve milijarde tona uglja u
metohijskom i 0,3 milijarde tona u dreničkom basenu, ukupna vrednost Kosmetskog
lignita je - 500 milijardi dolara.
NASLAGE
NASLAGE lignita na Kosmetu
su ogromne, i ispod površine na nekim mestima dostižu slojeve debele i po 300
metara. EPS je u protekle dve decenije na osnovu ovakvih ležišta uglja, planirao
tri opcije gradnje novih termoelektrana: prema najskromnijoj - 6.500 megavata,
srednjoj 8.500 i maksimalnoj - 10.000 megavata. Popriličan broj naših ali i
stranih eksperata uveren je da na kosmetskom lignitu može da se u naredna dva
veka proizvodi struja koja bi zadovoljila sve potrebe balkanskih zemalja,
zajedno.