Miroslav Antic
Tue, 08 Oct 2002 16:41:53 -0700
http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/T02100701.shtml Glas javnosti, 8.oktobar, 2002. Tema: GLAS istrazuje Da li ce Haski tribunal prinudivati novinare da svedoce Hoces-neces - moraces?! Svetski novinari stali u odbranu doajena Randala, koji odbija Hag; nasi ratni reporteri hoce da svedoce protiv Dzeki Roland Poslednja najava iz Haga da ce novinari, hteli ili ne, morati da svedoce u haskoj sudnici, makar ih put holandske prestonice "pakovali" poput mnogo krupnijih zverki, u nasoj javnosti izazvala je veliko komesanje, posebno medu novinarima. Od mogucnosti da ih privedu uz kaznu od sedam godina zatvora i globu od 100 hiljada evra, jednima se zaledila krv u zilama, dok su drugi, koji vec godinama tvrde da je nekim domacim novinarima mesto u Hagu, poceli da likuju. U neformalnim krugovima, vec se prave liste potencijalnih svedoka, cak i da padaju opklade koga ce prvog da p(r)ozovu. Ipak, ima i onih koji su uvereni da od te "zurke"nece biti nista. Bata Zivancevic, novinar koji je skoro dvadeset godina za "TV Novosti" izvestavao s Kosova, a dosta vremena proveo na tom prostoru i tokom NATO bombardovanja 1999, siguran je, kaze, da Hag nece pozvati nijednog domaceg novinara. Prigovor zanata - Iako ih ovde ima da bi platili da idu u Hag, nece ih zvati. Njima su potrebni svedoci koji ce se uklopiti u skiciranu optuznicu i sinopsis onog sto je unapred skrojeno. Dakle, oni koji ce da pojacaju optuznicu - misljenja je Zivancevic.On ocenjuje da se "pozeljni"svedoci nalaze, gotovo iskljucivo, u redovima stranih reportera. Uostalom, oni su i dosad zauzimali mesta u klupi za svedoke: britanski novinar Ed Vulijemi cak pet puta je svedocio pred Haskim tribunalom protiv osumnjicenih u procesima za logore u Prijedoru i muslimansko-hrvatskom ratu, a veliku paznju izazvali su i haski nastupi novinara Bi-Bi-Sija Dena Dejmona i Dzeki Roland, koja je svedocila protiv Slobodana Milosevica. Medutim, jedan zapadni novinar je povukao "rucnu". Dzonatan Randal, novinar "Vasington posta", odbio je da menja penzionerski mir za varljivu slavu, ne pristajuci da, pod stare dane, u areni, kakva je haska, objasnjava sta je napisao i sta mu je sagovornik rekao. Rec je o epizodi, koja se u ratu u Bosni dogodila 1993, kad je Radoslav Brdanin, aktuelni haski pritvorenik, Randalu u intervjuu za "Vasington post", po proceni Haskog tuzilastva, priznao "ucesce u etnickom ciscenju Bosnjaka". Del Ponte i ekipa zapretili su Randalu da mora svedociti, dobrovoljno ili prinudno, i potvrditi sta je Brdanin rekao, ali on nije popustio. Uprkos objasnjenju Tuzilastva da njegovi izgovori nisu opravdani, americki novinar prinudio je tribunal da odrzi sednicu Zalbenog veca. I u svoj dnevni red, ipak, uvrsti pitanje "profesionalnog novinarskog prigovora." Bez odluke Prethodno, tuzioci su odbili sve prigovore - i Randala i 35, za sam Hag, referentnih medijskih kuca i novinarskih organizacija, koje su podrzale Randalovo pravo da ne svedoci iz bezbednosnih, profesionalnih, ali i principijelnih razloga. U inventaru profesionalnih barijera, novinari u ulozi "prijatelja suda" su izdvojili opasnost da novinari svedoce protiv svojih izvora, "cime bi ugrozili pristup informacijama, objektivnost, pa cak i licnu sigurnost". Kredibilitet Njujork tajmsa, Tajma, Si-En-Ena, AP-a, Komiteta za zastitu novinara, Reportera bez granica, Svetskog komiteta za slobodu stampe, ali i Bi-Bi-Sija, ciji su novinari vec svedocili, nije uticao da Tuzilastvo promeni stav da "Randalu ne preti nikakva opasnost, niti pogibelj" i da se, shodno tome, on mora naci u klupi za svedoke. Da li zbog kalkulacije da imunitet za Randala znaci prostor za presedan u svim buducim slucajevima ili zbog odrzavanja utiska o nepokolebljivosti Haskog tuzilastva, nepopustljivost je demonstrirana i na sednici Zalbenog veca. Tuzilac Dzoana Korner je tvrdnju Randalovih branilaca da postoji najmanje pet pitanja od javnog interesa koja traze uvodenje posebnog pravila za svedocenje novinara docekala tezom da je sustinski javni interes iznosenje istine pred sudom, kao i osuda i kaznjavanje pocinilaca zlocina. Kad se ti interesi, uporede s interesima novinara - porucila je Korner - novinari nemaju pravo na poseban imunitet. I zakljucila sednicu bez odluke, koju nestrpljivo ceka i zapadna javnost. Gde je granica? Uveren da zna o cemu se radi, novinar "Indipendenta" Robert Fisk je u osvrtu na svedocenje novinara u Hagu zapisao: Ja jesam novinar, kaze reporter, ali sam, takode, i ljudsko bice. Ne svida mu se, kaze, ova argumentacija: prvo, upucuje da novinar koji ne zeli da svedoci nije ljudsko bice; i drugo, da reporteri, generalno, ne rade svoj posao sa savescu. Fisk dodaje da se, ako se uspostavi praksa da reportere Bi-Bi-Sija, koji su izvestavali u Bosni i na Kosovu, da ih pozivaju da svedoce u Hagu, nece znati granica izmedu zurnalizma i maskarade. - Dzeki Roland sigurno ne bi imala sansu da izvestava sa srpskih zadataka da je rekla - ja cu, ako vasa strana bude porazena, da budem na vasem sudenju - zakljucuje Fisk, naglasavajuci da on protiv svedocenja Dzeki Roland "nema nista, ako je ona tako odlucila". Na svedocenje Dzeki Roland, medutim, velike zamerke imaju reporteri pojedinih domacih kuca, s kojima je Rolandova obisla zatvor u Istoku, o cemu je i svedocila pred Medunarodnim tribunalom. Bata Zivancevic tvrdi da bi vrlo rado otisao u Hag da svedoci protiv svedocenja Dzeki Roland. On naglasava da bi svedocio u korist istine, koja je, kako tvrdi, u slucaju zatvora Dubrava - neporeciva i potpuno suprotna navodima Dzeki Roland. ........ Novinari ili policajci? Robert Fisk izneo je da su ga iz Haga vec pozivali da svedoci, a poslednji put zeleli su da znaju da li je on pratio delegaciju EU u koncentracioni logor u Bosni 1992. - Ja jesam putovao s ljudima iz EU u dva logora, ali ne i u onaj za koji je haski istrazitelj bio zainteresovan. Ovo nije prvi poziv. Ali, i ovog puta sam naglasio, kao i ranije, da smatram da novinari ne treba da budu policajci. Moje clanke mogu koristiti svi u Hagu, i bicu sasvim spreman da potpisem da su tacni. Ali, to je sve - kaze Fisk. ......... Opasno po zivot! - Posto znamo da su ovi poslednji ratovi izuzetno prljavi, novinaru posle eksponiranja u sudnici moze biti veoma neprijatno. Mozemo realno ocekivati da jedna takva licnost, koja preko noci postane poznata sirom sveta, moze ocekivati probleme ako se nade u kriznoj situaciji, gde moze da svedoci na nekom buducem sudenju. Takav novinar, jednostavno, sebi zatvara vrata za buduce izvestavanje i dovodi se u zivotnu opasnost - smatra Dusan Radulovic, sadasnji glavni urednik Prvog programa Radio Beograda, prethodno dugogodisnji dopisnik Bi-Bi-Sija i Slobodne Evrope. .......... GORAN DOGIC Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/