Title: Message


NOVI PRILOZI ZA ISTORIJU NAŠEG VAZDUHOPLOVSTVA


Manojlo srpski Ikar

S krilima na rukama i čudnim padobranom, kovački kalfa poleteo je 1841. s krova Đumrukane, a let okončao u dubokom snegu



Manojlov let
I pre hrabrog kovačkog kalfe Manojla, prvog upamćenog preteče letača sa ovih prostora, mnogi Srbi su se upuštali u vratolomije da posvedoče da su "nebeski narod". Crkveni pisac iz 14. stoleća zapisao je da su pojedinci, kao i u Vizantiji, pravili leteće mašine i skakali s visokih kula.

Pomenuti mladić, nepoznatog prezimena, s krilima na rukama, sličnim ptičjim, i nečim što je nalikovalo padobranu, otisnuo se put neba s krova Đumrukane (carinarnica) na obali Save, a završio u dubokom snegu. I tako je živu glavu sačuvao "srpski Ikar", kome, prethodno, sveštenici nisu dozvolili da skoči sa znatno više Saborne crkve u Beogradu. Događaj se zbio krajem novembra 1841.

To je tek jedno iz mnoštva svedočanstava, sakupljenih u koricama specijalnog izdanja "Nove revije" JAT ervejza, a objavljene povodom 75 godina utemeljenja "Aeroputa", prve vazduhoplovne kompanije u nas. Marljivi sakupljač i izvrsni znalac Čedomir Janić, osnivač i dugogodišnji direktor Muzeja vazduhoplovstva u našem gradu, sačuvao je od zaborava brdo spisa, nacrta, skica i snimaka koji oslikavaju prvo stoleće vazduhoplovstva, započeto veoma kratkim preletom avionom (250 metara na samo tri od tla) braće Rajt, Vilbura i Orvila, koji je u pustinji Kiti Houk (SAD) trajao jedva 59 sekundi.

Zagonetni Ognjeslav

Letačke pustolovine mamile su (i mame) svakojake zanesenjake s ovih prostora, pokoji je preveliku smelost platio vlastitim životom. U senci letača ostali su, nezasluženo i nepravedno, blistavi tvorci letelica, uvrstivši našu zemlju u tuce odabranih koje su urezale duboke tragove u svetskom vazduhoplovstvu.

– Otkrio sam da je 1882. kapetan Ognjeslav Kostović, Srbin iz Austrougarske, u Admiralskom brodogradilištu u Petrogradu izradio dirižabl dugačak 60, a prečnika 12 metara, koji je, za razliku od prethodnih, imao čvrst osnovni skelet od lameliranog drveta arborit, izum darovitog konstruktora – objašnjava uvaženi istoričar vazduhoplovstva Čedomir Janić. - Dotični je napravio osmocilindrični motor od 80, i to vreme kada je Dajmlerov imao samo jednu i po konjsku snagu! Po tehničkim zamislima taj vazdušni brod bio je ispred svoga vremena. Izrada je bila pri kraju, kada je Ministarstvo vojske obustavilo novčanu pomoć.

Juna 1910. u letelici koju je sam napravio s hipodroma u Subotici uzleteo je knjigovođa i svestrani sportista Ivan Sarić. Godinu dana ranije u Parizu je upoznao slavnog Francuza Luja Blerioa, čoveka koji je prvi preleteo kanal Lamanš u svojem jednokrilcu. Vrativši se u svoj grad, odmah je počeo da pravi sličan. Uspešni javni let posmatralo je, čak, sedam hiljada Subotičana.

Naočiti narednik Mihajlo Petrović, jedan od prvih pilota poginulih na borbenom zadatku, prva je žrtva u srpskom vojnom vazduhoplovstvu. Snažan termički udar izbacio ga je 20. marta 1913. iz aviona u blizini poletališta, posle izviđanja položaja oko opkoljenog Skadra.

U avijaciju Francuske 14. jula 1916. prijavio se dobrovoljac Petar-Pjer Marinović, unuk prvog poslanika Srbije u Parizu kapetana Miše Anastasijevića Kolarca. Od 1917. do 1918. oborio je 22 nemačka vazduhoplova, što ga je izbacilo na 12. mesto asova francuskog vazduhoplovstva. Poginuo je 2. oktobra 1919. leteći na aeromitingu u Briselu.

Srpski aeroklub osnovan je 22. oktobra 1921. u Beogradu, već sledeće godine prerastao je u Aeroklub SHS, a kasnije u Kraljevski aeroklub "Naša krila". U zasluge mu se upisuje doprinos razvitku domaće vazduhoplovne industrije, saobraćaja i modelarstva.

Zekavičin rekord

– Jedan od najbitnijih međaša jeste, verovatno, početak rada prve domaće fabrike aviona "Ikarus", 20. novembra 1923. u Novom Sadu – naglašava naš sagovornik. - Do Drugog svetskog rata u Jugoslaviji je osnovano još šest fabrika aviona, dve avio-motora i više za avio-instrumente, padobrane i vazduhoplovnu opremu. Prema stranim i domaćim nacrtima, napravljeno je 1.470 aviona, oko 900 motora i 250 jedrilica.

Četiri godine docnije (17. juna) u Beogradu je osnovano domaće društvo za vazdušni saobraćaj "Aeroput", koje je 15. februara 1928. avionima "potez" uspostavilo prvu domaću liniju Beograd–Zagreb. To je preteča kasnijeg Jugoslovenskog aerotransporta, a danas JAT ervejza. Državno preduzeće Jugoslovenski aerotransport – JAT utemeljeno je 1. aprila 1947.

Aprila 1938. poleteo je najvažniji avion domaće izrade do Drugog svetskog rata – lovac "IK-3". Zahvaljujući brzini od 527 kilometara na sat i velikoj pokretljivosti, ubrojen je u vodeće svoga vremena. To je druga krupna prekretnica u napretku domaće avijacije.

Pilot vazduhoplovno-opitnog centra Ratnog vazduhoplovstva, kapetan Ljubomir Zekavica, postavio je novi svetski rekord u brzini (750,34 kilometara na sat), u dvomotornom avionu na mlazni pogon Š-451-MM "matika". Letelicu je osmislio pukovnik Dragoljub Bešlin, a izradila domaća fabrika "Ikarus". Letelica se čuva u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.

– Izvesni ruski naučnik napisao je da su među slovenskim narodima Srbi prvi imali uspešan pokušaj leta u srednjem veku. Veće priznanje ispisano je u američko-engleskoj knjizi "Istorija avijacije", izdatoj povodom stogodišnjice. Među 11 zemalja koje su udarile pečat letenju nalazi se Jugoslavija sa svojim letelicama. A to je potvrda da je ušla na velika vrata – zaključuje Čedomir Janić.

Stanko Stojiljković
Foto S. Bočarski


Prva noćna linija

Između Pančeva i Bukurešta 9. septembra 1923. uvedena je prva redovna noćna linija u istoriji svetskog vazduhoplovstva. Noćni letovi uvedeni su zbog utrkivanja s čuvenim vozom "Orijent ekspres".

Šest meseci pre toga, 15. marta, avioni kompanije "Franko-Rumen" počeli su da sleću na improvizovani aerodrom kod Pančeva, koji je postao vazdušna luka na prvoj transkontinentalnoj evropskoj liniji od Pariza do Istanbula.

Back

Reply via email to