SRPSKI JEZIK NA NOVIM ISKUŠENJIMA


"Definitivno se promenulo"

Jezik tvore i mladi ljudi, koji rado
prihvataju sve što je novo i strano


PRVI OD TRI NASTAVKA


Najezda pomodnih reči i izraza u radijskim i televizijskim emisijama (pa i u školama), kao i u novinama (pa i u udžbenicima), preterana upotreba tuđica, pozajmljenica i poštapalica, nakaradni prevodi filmova i knjiga, lagano nestajanje ćirilice kao "primarnog pisma", prostački nepismene SMS poruke na malom ekranu, žargon mladih nerazumljiv roditeljima, mešavina različitih dijalekata i akcenata, grafiti po zidovima i fasadama ili vicevi po kafanama, ukazuju na to da se i srpski jezik menja kao i narod kome taj jezik pripada. Za jezičke čistunce (koji čine zanemarljivo mali postotak našeg stanovništva) to je koliko bolan toliko i nezaustavljiv proces.

"Jezik je društvena konstrukcija", rekao je za NIN Dejvid Kristal, engleski lingvista. On potvrđuje tezu da jezici u svetu izumiru neslućenom brzinom, što dokazuje i podatak da oko 96 odsto svih stanovnika sveta govori svega četiri odsto svih jezika sveta. Još pre deset godina naš poznati lingvista Ranko Bugarski napisao je: "Jezici najčešće ne skončavaju na prečac, moglo bi se reći, umiru u mukama. Pri tome njihovi govorni kolektivi mogu i da prežive, ali da postepeno pređu na neki drugi jezik. To se zove zamena jezika i to je drugi način izumiranja jezika, kada nestanak jednog jezika nije uslovljen biološki nego sociološki... Ako se ne zamenjuju iz unutrašnjih (lingvističkih) razloga, jezici podležu zameni po diktatu spoljnih (društvenih) okolnosti. Ovo se po pravilu dešava tako što male i ugrožene zajednice prihvataju dominantni jezik okoline radi opstanka i boljitka" (Jezici, Matica srpska).

Kada ko izgovori rečenicu – "znači, definitivno je u trendu vezano za, znači, marketing", to treba da znači da je govornik "in", odnosno da govori savremenim srpskim jezikom, a šta se rečenicom htelo reći – to zna samo on. Reči i fraze kao što su znači, vezano za, definitivno, ne mogu da verujem, postale su obrazac pomodnog imidža političara, biznismena (poslovnih ljudi), umetnika i lica poznatih sa tv ekrana, pa ih mnogi, znači, oponašaju, tako što, znači, govore kao oni.

Ivan Klajn

Prof. dr Ivan Klajn (predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika i dopisni član SANU) kaže za naš list: "Teškoća nije samo u izgovoru i akcentu. Recimo, izraz definitivno kod nas se ustalio i često se upotrebljava pogrešno, na engleski način – svakako, naravno, bez sumnje, a ne kao latinizam, što bi značilo konačno, završno. Stalno ratujemo s pravopisom. Nisam primetio pravilan prevod futura glagola naći koji se odvaja pomoćnim glagolom. Nepravilno pišu zajedno pronaćiću, umesto pronaći ću.. Fraza vezano za potiče iz hrvatskog novinarstva..".

Novi govor

Većina mladih povodi se za svojim idolima, pa ako fudbalska zvezda sto puta na tv reklami kaže "promenulo se mnogo toga" (umesto "... promenilo se..".), neko će se i nehotice povesti za njim.

In, aut, fensi, trip, trend, rejting, fajl, dragstor – samo su neke reči pozajmljene (bez pitanja) iz engleskog jezika za stalnu upotrebu. Tako se stvara i novi jezik beogradskih (ali ne samo beogradskih) mladića i devojaka. Student informatike Dejan Marić objašnjava: "U Beogradu je ostao mali broj onih koji govore čistim beogradskim jezikom i oni se mogu prepoznati po upečatljivim šuškavim sibilantima. Njihova dinamika govora, njihov vokabular, i posebno dugo 'o' i 'u' koji se uzlazno zavrću, daju im šmek koji se teško imitira. Izbeglice su ljudi koji su, hteli to ili ne, došli u Beograd i primorani su da oponašaju ovdašnji sleng radi bolje adaptacije. Oni na taj način unose i odlike svog izvornog govora, i tako dolazi do mutacije baznog jezika. Mladi, rođeni u Beogradu, zbog potrebe za razlikovanjem, svesno menjaju svoj sleng i stvaraju novu mešavinu.... " I još:

"Taj jezik je miks najrazličitijih uticaja. Ima tu i trikova kojima se služe crnci u Bronksu ili Harlemu, a njihov sleng odlikuje se skraćivanjem slogova na najmanju moguću meru. Šatrovački se kombinuje sa utrovačkim (šatrovački – zamena slogova u reči, uz ubacivanje slova 'u' na početku, sloga 'za' u sredini i sloga 'nje' na kraju reči; na primer : reč 'trava' se izgovara kao 'u-tra-za-vu-nje'). Domaća i inostrana popularna muzika ima presudan značaj u toj modifikaciji. Novi beogradski filmovi, kao što su 'Munje' ili 'Rane', koji propagiraju slobodniju formu i jezik, pod uticajem trenutne društvene situacije, daju do znanja da ovdašnji mladići i devojke govore drugačije..".

Smisao SMS poruka

Jezik tvore i mladi ljudi, koji rado prihvataju sve što je novo i strano. Tako je bilo, kako kaže profesor Ivan Klajn, i u vreme Jove Jovanovića Zmaja, koji se šegačio s tadašnjim germanizmima u govoru novosadskih frajli. Te reči više niko ne koristi, jer one samo "dođu i odu", što će se dogoditi i s anglizmima.

Profesorka srpskog jezika u penziji Natalija Milić primećuje:

Kuliranje na asfaltu

"Govor urbane mladeži je nemušt. Dovoljno je videti, recimo, poruke koje se šalju preko Interneta ili SMS poruke na tv ekranima. Još nisu naučili da pišu odvojeno dve reči 'ne znam' i 'ne mogu', a zajedno reči 'neću' i 'nemam'. Pravopisne greške nisu samo znak neukosti, nego i nepristojnosti, ako se ne koriste javno. Neki domaći televizijski programi vrve od tih SMS poruka. Jasno se vidi kakva je pismenost ili domišljatost onih koji ih šalju. Jasno je i ko na tome zarađuje..".

Iskusna profesorka nastavlja: "S druge strane, ima još obrazovanih ljudi koji se pristojno javljaju razglednicama s odmora ili putovanja, ali još nisam dobila pozdrav bez pravopisne greške. Primetila sam da nema razlike između mladih i starijih – greše i jedni i drugi. Svaka kuća koja ima đaka ima i školski pravopis. Samo se treba setiti i prelistati ga".

A šta ako u kući nema ni đaka, ni pravopisa, ni želje da se govori i piše pravilno?

Milorad Ćirilović
(Foto: Luka Vuletić)

(Sutra: Srbocrnogorke vode protiv Ruskinja)

Back

http://www.politika.co.yu/

 

Reply via email to