KADIJA te tuži, kadija ti
postavlja branioca. Ova praksa nametanja advokata pred Haškim tribunalom, mimo
volje optuženog, koja ovih dana drastično pogađa odbranu bivšeg predsednika
Srbije i SRJ Slobodana Miloševića, naplaćuje svoj danak, možda duže i više
bosanskom Srbinu, pukovniku Vidoju Blagojeviću, kome je upravo okončano suđenje
u Hagu. Gotovo dve godine, ovaj bivši komandant bratunačke brigade Republike
Srpske, kako iznosi njegov sin Aleksandar Blagojević, pokušavao je da se otarasi
svog branioca, američkog advokata grčkog porekla Majkla Karnavasa, ali u tome
nije uspeo. - Moj otac je uzaludno jasno ponavljao da ne učestvuje u svojoj
odbrani, jer stavovi njegovog “advokata” nisu njegovi - kaže za “Novosti” mlađi
Blagojević. - On sa svojim advokatom ne komunicira već dve godine i jednostavno
nema odbranu u procesu koji se vodi protiv njega.
ODBIJENA ŽALBA NAŠ
sagovornik objašnjava da je, nakon brutalnog hapšenja i odvođenja njegovog oca u
Hag, 10. avgusta 2001, nakon razgovora sa nekoliko kandidata, izbor branioca pao
na advokata Karnavasa. Bio je u zrelim profesionalnim godinama, a odlično je
poznavao prilike u Bosni. Ubrzo će se, tvrdi, pokazati da je sve ovo bilo
greška, jer je branilac zloupotrebio poverenje okrivljenog. Aleksandar
Blagojević ne želi da ulazi u razloge zašto je Karnavas krenuo da brani njegovog
oca “na svoju ruku”, već samo sumnja da je advokatovo ponašanje unapred
smišljeni “morbidni plan” da bi zadovoljio svoje “koristoljubive i
karijerističke” interese, uz istovremeno “morbidno žrtvovanje klijenta”. A, sve
uz blagoslov tribunala i njegovih pravila o dodeljivanju advokata optuženim koji
nemaju pare da sami sebi priušte pravnu pomoć. - Ovi dokumenti naizgled dosta
određuju pravila igre, ali ako se detaljno razmote, primetiće se da gotovo
uopšte ne štite prava optuženog, u slučaju ako se njegov advokat “odmetne” -
upozorava Blagojević. - Sva se pravila zasnivaju na pretpostavci da će, kao što
je red i uobičajeno, advokat i klijent zajednički raditi na strategiji odbrane,
da će branilac izveštvati optuženog o svemu što je važno za odbranu, uzimati u
obzir njegove sugestije. Tribunal poverava braniocu i sva sredstva na ime
pripreme odbrane. Sin optuženog kaže da njegov otac zamera braniocu i što je
ličnog prevodioca Suzanu Tomanović unapredio u “koadvokata” (funkciju koju je, u
Miloševićevom slučaju, uz glavnog branioca Stivena Keja, dobila mlada advokatica
DŽilijan Higins). - Karnavas je to učinio 25. septembra 2002, bez znanja i
saglasnosti mog oca - kaže mlađi Blagojević. - Kako je moguće da jedna mlada i
neiskusna osoba, bez ijednog prethodnog procesa u ulozi advokata odbrane, u
odsustvu glavnog branioca, preuzme i vodi odbranu za osam tačaka optužnice, od
kojih svaka preti okrivljenom doživotnom robijom? Optuženi se, prvi put na
sednici suda, pre početka suđenja, a kasnije i na samom početku suđenja, 13.
maja prošle godine, javno usprotivio da ga brani Karnavas. On se obratio sudskom
veću da mu smeni advokata, ali je ova njegova želja odbijena. Vidoje Blagojević
se žalio na ovu odluku (upravo kako sada stoje stvari u slučaju Milošević), ali
je žalbeno veće tribunala odbilo žalbu 15. septembra prošle godine.
NEMA
ODBRANE U OBRAZLOŽENJU ovakve odluke, koje je stiglo naknadno, ističe sin
optuženog, ocenjeno je da su neosnovane tvrdnje njegovog oca kako ne postoji
njegova komunikacija sa advokatom i nepoverenje između njih dvojice. Takva
odluka je značila, nastavlja Aleksandar Blagojević, da je optuženi iscrpeo sve
pravne lekove koje nudi tribunal da se otarasi advokata koga ne želi i u koga
nema poverenje, a koji hoće da i dalje drži čvrsto njegovu sudbinu u svojim
rukama. Sama odluka tribunala vrvi od “bisera”, kao da se, na primer, ne sme
narušiti pravo optuženog na ekspeditivno suđenje, time što će se ono odložiti, a
što bi se desilo, ukoliko dođe do smene advokata! Sud je rekao i da optuženi
nema pravo da jednostrano otpusti advokata, kad mu se prohte, a posebno ako je
proces odbrane u odmakloj fazi, što inače nije bio slučaj, jer je optuženi
tražio smenu branioca daleko ranije. Jedna od poruka iz odluke žalbenog veća
bila je, dodajeAleksandar Blagojević, da pošto njegovom ocu advokata plaća
tribunal, on ne bi smeo da se “tako bahato ponaša” i da bi mogao da ga zameni,
tek ako bi lično platio svoju odbranu. - Moj otac, do dana današnjeg, kad je
proces praktično okončan, ostao je pri tvrdnji, koju je odmah na njegovom
početku izrekao, a to je da on uopšte nema odbranu, odnosno da mu je ona
nametnuta - bio je, juče kategoričan naš sagovornik, pre odlaska za Hag, gde će
posetiti oca u ševeningenskom zatvoru. - Mislim da je vrhunac povrede prava na
odbranu, ako advokat uporno brani klijenta, koji jednostavno ne želi da ga
vidi. Koliku štetu Majkl Karnavas nanosi odbrani Vidoja Blagojevića, sin
Aleksandar ilustruje situacijom koja je, letos, nastala kad je optuženi zahtevao
da u svom predmetu lično svedoči: - Odbijen je, uz obrazloženje, da za to
mora da ga pripremi njegov branilac i da taj isti branilac treba da mu u sudnici
postavlja pitanja. Otac na to je jednostavno nije mogao da pristane, jer bi
takvim potezom automatski dao legitimitet Karnavasu.
LAŽ O PODELI
PARA NA pitanje - otkud sukob advokata i optuženog, povodom koga zadnjih
godina, u medijima, kola priča da je Blagojević navodno tražio od branioca deo
honorara, a ovaj to odbio - Aleksandar Blagojević kategorično ovo
demantuje. - Novinari koji su u javnosti plasirali ovu tezu, kao izvor
informacija navode “redovne hroničare u tribunalu”, “upućene” i “insajdere
tribunala” ili koriste izraze “priča se”, “navodno” itd. Zašto niko, bar jednom,
ne kaže ime i prezime onog ko tako nešto tvrdi? Majkl Karnavas nikad ovako
nešto nije demantovao, što mlađeg Blagojevića navodi na sumnju da upravo on
lansira ili mu bar odgovaraju ovakve priče.