Miroslav Antic
Sat, 09 Jun 2001 19:34:19 -0700
|
09. Jun 2001 15:00 (GMT+01:00) |
Nedavnim zaposedanjem podsektora „centar" sektora
„B" Kopnene zone bezbednosti (KZB), naša država ponovo je povratila suverenitet
na više od 2.000 kvadratnih kilometara na jugu Srbije.
O briljantnom
diplomatsko-vojnom uspehu SRJ, za „Glas javnosti" govori komandant Združenih
snaga bezbednosti (ZSB) general-potpukovnik Ninoslav Krstić.
Operacija povratka Združenih snaga u poslednji i
najosetljiviji deo Kopnene zone bezbednosti, u odnosu na prethodne, nosila je
veću dozu rizika i kao takva privukla je veliko interesovanje javnosti?
- Operacija povratka Združenih snaga bezbednosti u poslednji deo Kopnene
zone bezbednosti - Sektor „B", privukla je veliku pažnju javnosti u našoj zemlji
i svetu, iz više razloga.
Prvo, nasuprot našeg opredeljenja i nastojanja da,
kako vi rekoste, zaposedanje i tog, poslednjeg dela KZB izvršimo na miran način
i bez krvoprolića, kao što smo to prethodno radili i u sektorima „C" (istok i
zapad), „A" i „D", stajao je početni retrogradni stav samozvanih vođa
militantnog albanskog ekstremizma da se Združenim snagama bezbednosti na tom
prostoru pruži oružani otpor.
Drugo, taj deo Kopnene zone bezbednosti, u
odnosu na druge delove koje smo zaposeli, u mnogo čemu je bio specifičan.
Najgušće naseljen albanskim življem, sa velikom koncentracijom dobro naoružanih
albanskih ekstremista, dugo pripreman za odbranu, utvrđen i minama zaprečen,
predstavljao je pravi odbrambeni bastion. Treće, sa tog prostora albanske
ekstremističke grupe danonoćno su vršile oružane provokacije, teroristička i
vatrena dejstva prema pripadnicima i položajima Združenih snaga na obodu Kopnene
zone u kojima smo trpeli gubitke. U zasedama i od podmetnutih mina ginuli su nam
i ranjavani hrabre starešine, vojnici i policajci.
I četvrto, briljantno
izvedena akcija ZSB u selu Oraovica kod Preševa i odlučnost da se na potpuno nov
način deluje bez civilnih žrtava i rušenja privatnih objekata, a da se pritom
ostvari vojnički cilj, imali su snažan uticaj na dalje ponašanje naoružanih
ekstremista i raseljenog stanovništva u sektoru „B". Istovremeno, u ovoj akciji
je potvrđena ispravnost politike državnog Koordinacionog tela za jug Srbije i
stvoreni su svi uslovi za njegovo uspešno političko delovanje u narednoj fazi
rešavanja krize. Dakle, sve je u početku izgledalo vrlo konfliktno i radi toga
je privuklo veliko interesovanje jugoslovenske i najšire svetske javnosti. S
obzirom na to, državno Koordinaciono telo za jug Srbije i Združene snage
bezbednosti, preduzimanjem racionalnih mera u cilju demilitarizacije prostora i
povratka međunarodnog i drugog poverenja u regionu uz pomoć međunarodne
zajednice i posebno Kfora, ulagali su maksimalne napore da do oružanog i drugog
otpora prilikom izvođenja operacije ne dođe.
| |||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
Najmanja deonica - podsektor „centar" sektora „B"- vraćena je
na najbrži i najefikasniji način. Kako su vraćeni ostali sektori?
- Od
trenutka formiranja - početkom marta ove godine - do početka operacije za
povratak u poslednji i najosetljiviji deo Kopnene zone bezbednosti - Sektor „B",
Združene snage bezbednosti su planski, profesionalno, disciplinovano i bez
incidenata izvele operacije ulaska i zaposedanja najvećeg dela, preko 75 odsto
Kopnene zone bezbednosti u sektorima C (istok i zapad), „A" i „D". Kao i u
Sektoru „B", ove akcije smo izveli javno uz prisustvo brojnih zvaničnika
međunarodne zajednice posmatračkih timova i predstavnika domaćih i stranih
javnih glasila. Tim akcijama je vraćen suverenitet Savezne Republike Jugoslavije
na 1.640 kvadratnih kilometara državne teritorije, odnosno, na prostor koji se
proteže od Plava do Vranja, i deo zone bezbednosti na krajnjem jugu Srbije prema
jugoslovensko-makedonskoj granici. Sve operacije naše Vojske i policije
predstavljaju svojevrsne misije mira, koje značajno doprinose stabilnosti na
jugu Evrope i sve većem razumevanju i međusobnom poverenju između naše zemlje i
međunarodne zajednice.
U svim sektorima Kopnene zone bezbednosti gde su ušli,
pripadnici Združenih snaga bezbednosti, vlada mir. Povećana je sigurnost
srpskog, albanskog i ostalog stanovništva u tim sredinama. Jugoslovenske snage
bezbednosti u potpunosti su se ponašale u skladu sa opredeljenjima i odlukama
državnog rukovodstva da se kriza na jugu Srbije rešava mirnim putem i
političko-diplomatskim sredstvima. Činili smo sve da zaista, budemo snage mira i
poverenja. Iskustva stečena u tim operacijama maksimalno smo koristili i
prilikom izvođenja operacije povratka naših snaga u poslednji sektor sada već
možemo reći, bivše Kopnene zone bezbednosti.
Stvoreni su uslovi da dani pred
nama budu bez nemira i sukoba na prostoru Srbije i Jugoslavije, mada ćemo i
dalje morati da vodimo računa o pojavama ekstremizma i njegovog širenja.
Koji će biti mirnodopski zadaci Vaših snaga?
- Svi
dosadašnji zadaci koji su izvršavale Združene snage bezbednosti bili su u
suštini mirnodopski, jer su Združene snage bezbednosti dokazale da su zaista
snage mira, a ne snage rata. NJihovo formiranje izvedeno je po meri izmenjenog
političkog, ekonomskog i vojnog koncepta rešavanja krize na jugu Srbije i
brojnih specifičnosti koje se manifestuju na ovom prostoru. Naime, s promenom
vlasti promenjen je pristup mnogim aktuelnim pitanjima, pa i fenomenima
sigurnosti i bezbednosti građana, odnosno, načinu rešavanja oružanih konflikata
sa elementima militantnog ekstremizma i pojedinačnog i grupnog terorizma.
Težište aktivnosti na planu prevazilaženja krize okrenuto je dijalogu i
postupnom vraćanju poverenja, mira i sigurnosti, a za suprotstavljanje
naoružanim albanskim ekstremistima dimenzionisane su odgovarajuće snage
specijalne namene. Od jedinica Vojske Jugoslavije i policije formirane su
relativno malobrojne, ali savremeno opremljene, vrlo okretljive i visoko
profesionalne Združene snage bezbednosti.
Dosadašnji efekti delovanja
državnog koordinacionog tela i aktivnosti Združenih snaga bezbednosti u Kopnenoj
zoni bezbednosti potvrđuju ispravnost i opredeljenja modela i načina
angažovanja.
|
Gode pohvale |
||||
Šef Koordinacionog tela za jug Srbije Nebojša Čović je najavio
da Komanda Združenih snaga neće biti raspuštena?
- Osnovni zadaci
Združenih snaga bezbednosti u periodu nakon uspostavljanja potpune kontrole nad
Kopnenom zonom, svakako su očuvanje mira, obezbeđenje slobode kretanja, zaštita
lične i imovinske sigurnosti građana i stvaranje uslova za reintegraciju
predstavnika albanske etničke zajednice u institucije sistema - državne organe,
organe lokalne samouprave i lokalnu multietničku policiju. Nemam, naravno,
iluzija da će sve ići glatko i bez problema, ali kada se uspostavi bezbednost i
sigurnost građana, pokrenu mehanizmi privrednog i društvenog života i zavlada
mir, dodatno angažovane snage bezbednosti napustiće ovaj prostor. Time će
prestati razlog daljeg zadržavanja i angažovanja ZSB i njihove komande na ovom
prostoru. Ostaće samo mirnodopski sastavi Vojske Jugoslavije i multietničke
policije, u okviru jedinstvenog policijskog sistema Srbije i SRJ. Komanda
Združenih snaga bezbednosti postojaće sve dok za to postoje opravdani razlozi.
Konačnu odluku o rasformiranju Komande Združenih snaga bezbednosti, doneće onaj
po čijoj odluci je i formirana.
Posle velikog uspeha u komandovanju našim snagama, predloženi
ste za unapređenje u čin general-pukovnika. Kako ste doživeli ovu
inicijativu?
- Kao čovek i vojni starešina - profesionalac, inicijativu
sam doživeo kao ličnu satisfakciju i nagradu za sve napore koje sam u proteklom
periodu činio na dužnosti komandanta Združenih snaga bezbednosti. To je i
priznanje svim pripadnicima Združenih snaga bezbednosti za efikasno i veoma
uspešno izvršavanje zadataka.
Predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Nebojša Čović
često je kritikovao ponašanje pojedinih pripadnika Združenih snaga. Kakva je
bila saradnja s ovim organom?
- Istakao bih da je svaka opravdana
kritika u prvom redu dobronamerna i u funkciji je poboljšanja ukupnog stanja i
ponašanja pojedinaca, pa je kao takvu treba shvatiti i prihvatiti. Smatram da je
kritika dr Nebojše Čovića, koju navodite, bila zasnovana na objektivnim
činjenicama, da je kod pojedinih pripadnika Združenih snaga bezbednosti iz
sastava policije, bilo krupnih propusta u službi i nedoličnog ponašanja na
odgovornim zadacima. Radi efikasnog i pozitivnog uticaja na druge, kritika o
kojoj je reč, izgovorena je pred licem javnosti, pa svaki dalji komentar po ovom
pitanju smatram da nije potreban. Saradnja sa Koorodinacionim telom bila je
veoma dobra, neprekidna, vrlo korektna, i u skladu sa obavezama i zadacima koje
smo zajednički izvršavali. Takva saradnja se i dalje nastavlja.
Može li se očekivati nastavak zaposedanja naše teritorije i na
Kosovu i Metohiji?
- Rešavanje pitanja Kosova i Metohije nije u
nadležnosti Vojske Jugoslavije i Združenih snaga bezbednosti.
Mi smo u okviru
svojih mogućnosti i kompetencija prilikom rešavanja problema na jugu Srbije
imali česte kontakte sa Kforom i brojne sastanke u cilju koordinacije aktivnosti
na planu postupnog i faznog ukidanja Kopnene zone bezbednosti. To je bila
prilika da se uspostavi sve veće poverenje između Vojske Jugoslavije i Kfora i
smatra da smo i jedni i drugi u tome uspeli. Ostvareni stepen međusobnog
poverenja, između ostalog, može značajno uticati na početak rešavanja problema
Kosova i Metohije na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN i
Vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova.
Formiranjem i javnom promocijom Trećeg odreda specijalne namene prošle godine, Vojska Jugoslavije je najavila spremnost da se tim kontigentom i na miran način vrati na prostor Kosova i Metohije čim se, u skladu sa navedenim dokumentima, za to stvore potrebni uslovi. Na pitanje da li je to u bliskoj budućnosti moguće, rekao bih - moguće je, ali uz napomenu da o tome treba razgovarati tek posle regularno sprovedenih izbora na Kosovu i Metohiji.
Miroslav Antic,
http://www.antic.org/