Non-Resident Goykar Nidhun Urlear… Vorsavollichi sutti ghevn ganv-ghora vetam tednam, chukoynastana amche ganvche doryache vellek bhett dilea xivay monak sukh lagonam. Fattle pavttichi gozal hi. Sodam porim tinsanje vogtar, amche Utodd’deche dorya-veller hanv pavon sorlom. Kinarer zaitim videxi toxinch dexi bhonvddekaram dislim. Thoddim doryant udok nhanvun somadan bhogtalim. Thoddim zonnam xekamni (shacks) bosun khatalim-piyetalim. Dave vatten pollelear, Mozodd’dechi dorya-vell lokan bhorleli disli. Uzve vatten Arxechi dorya-vell nodrek aili. Ani hanv, amche Utodd’deche dorya-kinarer sorvbhonvtim lokam modim ubo. Lokachi gorddi. Khuim tori mhaka eksuro zago zai dislo. Dekun hanv Arrosim dixen cholunk laglom, ani lagim konn naslolea eke zagear udkant pãym bhizovn, somdirachea pottant rig ghevpi suryak eksarko tellit ubo ravlom. Hanv lhan astonam mekllea vellar kovita, lekh , nibond, mottvi kotha ani her borovpam korche khatir, amche sundor ani xant dorya-vellechea gopant bostalom. Vhoddlim lharam ap-aple porim nachot-khellot dorya-deger voir yevn moddtalim. Tim jitle-i pavtti oxim voir yevn moddtalim, title-i pavtti mhojea monant noveo kolponam (ideas) udetaleo, ani hanv teo sogott xitoll vareachea bollar nitoll kadernacher boroytalom. Punn aiz ti vell, mhojea bhurgeponnar asli titli sundor ani xant nasli. Turizmachea nanvan udorgot zaloli. Amchi eksuri, nirmoll (virgin) dorya-vell boxttayloli pollevn mhojea monak khub duklem. Sorvoy vattamni plasttik ani her kochro distalo. Dhovi renv asli ti dhovi uronk nasli. Adim nivoll udkachim lharam dorya-deger apttotalim, punn atam lharam borabor mhellsann dista ti khuim savn yeta tem somzopacho proyotn korun-ui somzonaslem. Oso hanv barik chintnamni buchkoll’lolo astona, okosmat ek lhar ailem ani mhojer apttolem, ani tea lharachea forsar hanv zomnir poddlom, angavele kopdde bhizle. “Ollxig! Hi kosli ollxig?”, apo-ap mhojea tonddantlean utram futtlim. Hanv uttpachi tozvit kori, punn anik ek lhar ailem, ani mhojem dusman zalolea porim mhaka somtoch dorya-deger xevttilo “He………yyi!! Ollxigo. Sapuch ollxigo sagar!!!”sontapachea zallan, doryak polloit tonddantlea tonddant hanv gunngunnlom. Kiteak, thoddea vella uprant hanv Mazodd’dechea eka hotelant mhoje ixttam sangata lhanso mellavo korcho aslom. He bhizlole kopdde ghevn thoim koso vochum aslom? Ragan hanv dorya dixen pollevnk vetalom, tech somoyar anik ek lharan mhojea kana sokol avaz korun, kan mhoje bherepa sarke kele, ani konn tori uloytoleacho avaz kana porddear gazlo. “Abb’ba!!! NRG ollxige!!!Mhakaollxig mhonnta? Hem mhojer odruxtt yevpak konnachi chuk? Porkeanchea hatant soddun geleat nhoi tumi? He dhortoreche blue-bloodedNon-Return-Goans susegad pordes aploch des zalolea porim nhidleat mum thoim?” “Punn…” “Punn kitem? Polle! Sorvbhonvtim ek nodor marun polle. Tednam lhan astona tumi ganvchim bhurgim mhoje dhove renver khelltalim. Atam tea bhailea lokak polle, ani tanche modim tujea ganvcho konn-ui dista zalear nodor mar.” “Sorkaran bhailea duddvanchi yennavoll bhitor sorche khatir turizm ek udyog-dhondo kela. Hanv kitem korum?” Bhizlole kopdde fapddit hanvem mhonnlem. “Hanv kitem korum? Vichar koslo tugelo? Ollxige?” “Polle! Portean-portean ollxig……..” “Kitem? Hanvem tuje borele kopdde bhizoyle mhunn tunvem mhaka ‘ollxigo’ mhonnun hinnsaylo (insulted). Tuka zall poddle. Ani hanv, he mhellsannint kitlinch vorsam ghusmott’tam tem tumkam disona? Dor ek lhar mhojea pottant aslolo mhello kochro kaddun toddir uddoyta. Ho khuim savn ani koso yeta to tumi kednam tori sorkarak vicharlam? Mhojea udkant vokdi gunn (medicinal value) asat, dekunuch tuji Fonddemchi xamaim ani her sabar lok Abril-May mhoineant udok nhanvnk yetalim hi khobor asa mum tuka? Polle fattlean. Panch Noketri Hotelam bandleant. Polle bazun. Mezunk zainant titlim xekam ubim keleant. Hantuntlo kochro hanga-thoim ganvchea xetamni vhorun uddoytat to kusun, tachi ghann-gutt’tann ganvant posorta. Hotelantlem udok favo te porim vhanvun vochpachi gottoranchi vevostha na dekun udok santtun urta, ani kimsancho jiv rochon yeta, tim ganvchea lokak sotaytat. Tumi lhan astona malaria, dengueduensam naslim. Atam ganvchea lokak kimsam girastat.” “Hem pollevpachem kam’ sorkarachem…” mhojem ulovn sompunkuch na. Ek lhar ailem ani mhojea kanpottear vazoylem.
“Hench tumchem chukichem. Tondd asa ulovpak. Kornneamni mat NRG koddsun kainch ek zaina. Zata tem fokot pordesant internet-ar bosun sorkarak taspachem kam’. Koslo-i prokolp (project) ubo korpacho khottpott kelear, lokacho virodh. Garbage plant ghalpak lokachi addkoll. Roste oxir dekun obsoeg vaddleat. Roste rundavpak lokacho virodh. Gõychea xiklolea bekar tornnateank nokri mellche khatir novea udyog-dhondeank (industries) Gõyant haddunk vavurlear, taka-i lokacho virodh…” “Excuse me dorya mama! Kitem mhonnlem tunvem? Hea adim karkhanne haddun Gõykarank kitleo nokri favo keleat? Motdarsonghamni aslolea tea-tea karkhanneamni on-Gõykarank kamak layleant, ani dor eka amdar-montrean apnnalem vote bank sugur dovorlam…” “Atam mat tum xanneponn uloylo. Tumich nhoi te? Vo tumche kuttumbache vangddi, bhroxttachari rajkornneank portean-portean nivddun haddpi? Polle, mhojea pottar, yontracher cholpi kitleo nusteacheo botti teo! Hea bottimni poramporik ramponnkaranchem pott marlam ani tumkam adle bhaxen suvadik, taj’jem nustem khavnk mellona. Naddbudinchea montreamni ramponnkaranchim dorya-degevelim ghoram bhailea loka vikleant, ani ho soimbik, pachvea rongan bhorlolo ganv aiz konkrittacho kela. Hea mega project bilddinganchea bandkamamni montreanche tambdde hat asat. Hea soglea flettancho kochro lip-choriam nodint uddoytat, ani to uprant mhojea pottant!” “Turizmachea nanvan zaloli udorgot tuka tras dita mhunn hanv bhouch khontovtam. Hacher tabo dovorpak atam nibel goroz asa. Lagu zatolea odhikareank bhettun tuji oddchonn ugti kortam. Casino bottincho, minachea, nusteachea bottincho mhell besarmayen tujea pottant soddtat ani oxe toren dorya duxit (polluted) kortat mhunn tokrar kortam. Turisttank bhonvddavpi river cruise botti kinare lagsar yetoch nustem pois dhanvddavn ghaltat, ani thoddem-bhov urlolem ramponnkaranchea zallant nustem mellona mhunn ugddas kortam. Oxem cholot ravlem zalear, amche fuddle pillgek taj’jem nustem mhonntat tem pollevnk sud’dam mellchem na. “Xab’bas! Voch! Vell thoddo asa. Poristhiti hata bhair poddche adim koslo tori upay kaddun mhojea pottant vik upzota tem sompovnk bore upay sodun kaddat. Na tor semprak fottovxeat ollxige......” “Porot........” "Sorry...!" Lino B. Dourado Vhoilo lekh, Global Goans Convention-Kuwait 2010 'Yadostik' (Souvenir) uzvaddak haddla. Pan 34
