> EKSKLUZIVNO: Sta Bosna i Hercegovina dobija sukcesijom SFRJ
>
> BH Dani, broj 236, 24 maj 2001
>
> U trenutku dok zakljucujemo ovaj broj naseg lista u Becu se u vrlo
dramaticnoj atmosferi vode zavrsni pregovori oko Sporazuma o sukcesiji bivse
SFRJ; nas novinar prvi objavljuje sadrzaj ovog kapitalnog dokumenta kojeg ce
zemlje nastale raspadom SFRJ najvjerovatnije potpisati do kraja ove nedjelje
> BiH pripada ambasada bivse SFRJ u Londonu i dvije vile u Beogradu BiH ce
dobiti i 155 miliona dolara od zlata i deviznih rezervi!
> Ukoliko bilo koja od 5 drzava ne potpise Sporazum o sukcesiji, medijator
Artur Watts najavio povlacenje medunarodne zajednice iz pregovora. Konfuzija
u delegaciji BiH oko datuma kada je nasa zemlja postala neovisna drzava.
Sporazum nalaze Sloveniji da isplati 300 miliona dolara stedisama
"Ljubljanske banke". Svi oficiri JNA imaju pravo na svoje predratne stanove
u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji i Makedoniji. Je li vrijednost imovine bivse JNA
u BiH veca nego sto joj prema kriterijima raspodjele pripada
> pise: Adnan Buturovic
> Sef delegacije Bosne i Hercegovine koja ucestvuje u beckim pregovorima o
diobi imovine bivse SFRJ dr. Milos Trifkovic poslao je u utorak, 22. maja,
pismo predsjedavajucem Vijecu ministara BiH dr. Bozidaru Maticu u kojem ga
je obavijestio o zavrsnici pregovora bh. delegacije sa sir Arturom Wattsom.
Nasoj delegaciji sir Watts je predao finalnu verziju Sporazuma o sukcesiji
obavijestivsi Trifkovica da delegacija BiH, kao i sve druge delegacije, u
cetvrtak ili najdalje petak ujutro moraju potpisati ponudeni dokument. "U
suprotnom", upozorio je Watts, "medunarodna zajednica ce najvjerovatnije
prekinuti daljnji angazman u ovoj oblasti". Iskusni britanski diplomata
delegacijama drzava nasljednica SFRJ otvoreno je porucio da medunarodna
zajednica nece dozvoliti delegacijama pet drzava nasljednica da ih u
konacnom prihvatanju prijedloga sporazuma vode iracionalni politicki
zahtjevi i medudrzavni animoziteti. "Ponasate se kao razmazena djeca. Vase
drzave su ekonomski kolabirale, radujete se kada vam medunarodna zajednica
donira sredstva i molite za povoljne kredite a sada ne zelite podijeliti i
koristiti imovinu u vrijednosti od milijardu USD", rekao je sefovima
delegacija sir Artur Watts na pocetku sastanka odrzanog u utorak u 18 sati.
>
> Prijetnja prekidanjem ucesca medunarodne zajednice u pregovorima o
sukcesiji ne odgovora nijednoj delegaciji. Watts bi mogao sugerisati
zapadnim zemljama da obustave finansijske tokove prema prostoru bivse
Jugoslavije dok Sporazum o sukcesiji ne bude postignut. Eventualno
povlacenje znacilo bi da je svaka drzava osudena na pojedinacne arbitrazne
postupke pred Medunarodnim sudom pravde u Hagu. To dalje znaci da bi BiH
vodila istovremeno cetiri odvojena postupka - sa Slovenijom, Hrvatskom,
Jugoslavijom i Makedonijom, za sto bi trebala angazman velikog broja
advokata i eksperata iz raznih oblasti. U medunarodnim arbitrazama za
rjesavanje sporova medu drzavama radni sat advokata krece se izmedu 2.500 i
3.000 americkih dolara.
> POSLJEDNJA VERZIJA SPORAZUMA
> Kako nasljednice SFRJ ne bi bile prinudene da imovinu koju trebaju dobiti
sukcesijom potrose na advokate i eksperte, gotovo je sigurno da ce do petka
svih pet delegacija prihvatiti i parafirati Sporazum o sukcesiji. Ako ijedna
od delegacija odbije potpisati Wattsovu verziju sporazuma, proces sukcesije
ex SFRJ bice odlozen na neodredeno vrijeme. Inace, sporazum nece stupiti na
snagu sve dok ga vlade Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Jugoslavije
i Makedonije zvanicno ne prihvate (ratificiraju).
>
> Posljednja revidirana verzija Sporazuma o sukcesiji koju je Slobodna Bosna
dobila iz Beca sastoji se od sedam aneksa; a) pokretna i nepokretna imovina,
b) diplomatska i konzularna imovina, c) finansijska potrazivanja i dugovanja
d) arhive, e) penzije, f) ostala prava, obaveze i koristi, g) privatna
svojina i stecena prava. >
>
> Sir Watts je u sporazumu eliminisao Medunarodni monetarni fond (IMF) prema
cijim principima je BiH od 93,49 milijardi ukupno procijenjene imovine bivse
SFRJ trebala dobiti 13,2 posto. Prema Wattsovom prijedlogu, BiH treba dobiti
15 posto od ukupne sume finansijskih potrazivanja, Hrvatska 22 posto,
Makedonija 7,5 posto, Slovenija 16,5 posto i Jugoslavija 38,5 posto.
>
> U podjeli imovine diplomatsko-konzularnih predstavnistava Jugoslavija se
obavezala da ce svakoj od bivsi yu republika dati dva objekta za potrebe
diplomatskih misija u Beogradu. Bosni i Hercegovini ce pripasti zgrada
ambasade bivse SFRJ u Londonu, Makedoniji zgrada generalnog konzulata SFRJ u
Parizu, a Sloveniji zgrada ambasade u Washingtonu. Jugoslavija i Hrvatska
zadrzavaju pravo da izvrse odabir DKP imovine ex SFRJ, sto podrazumijeva da
ce odabrati raskosnije i skuplje jugoslavenske ambasade na podrucju Afrike.
>
> Drzave nasljednice ce se obavezati na osnivanje Zajednicke komisije za
sukcesiju pokretne i nepokretne imovine, da bi se izvela "postena" podjela
imovine ex SFRJ medu nekadasnjim jugoslavenskim republikama. U vezi sa
podjelom imovine zanimljiv je clan koji predvida da imovina koja sporazum
prede na drzavnu nasljednicu, njen vlasnicki naslov i prava bice tretirani
kao da su proizasli "onog dana kada je ta drzava stekla nezavisnost".
Vlasnistvo druge drzave nasljednice i prava na imovinu bice ugaseni od tog
dana. Sporazum je nejasan jer nisu precizirani datumi kada je svaka od
nasljednica "stekla nezavisnost". Posebno se to odnosi na Bosnu i
Hercegovinu koja na drzavnoj razini nije uspjela postici dogovor oko datuma
sticanja nezavisnosti od SFRJ. Predstavnici Republike Srpske ne prihvataju
prvi mart, Dan nezavisnosti BiH kao zvanicni datum, a oko sestog aprila i
22. maja, kada je podignuta zastava RBiH ispred palate Ujedinjenih nacija,
takoder nije postignut konsenzus.
>
> ZABRINUTI SLOVENCI
>
> Pet nasljednica SFRJ medusobna finansijska potrazivanja raspodijelice u
vec spomenutim postocima, od cega BiH pripada 15 posto. Potrazivanja se
odnose na 27 posto kapitala u vlasnistvu SFRJ u Jugoslavenskoj banci za
medunarodnu ekonomsku suradnju koja je postojala do njenog pretvaranja u
komercijalnu banku. Inozemna finansijska potrazivanja obuhvataju gotovinu,
depozitne racune, osiguranja, zlato i druge plemenite metale. U sporazum je
usla posljednja procjena vrijednosti obavljena 31. marta ove godine, prema
kojoj monetarno zlato vrijedi 70,18 miliona dolara, i vrijednost deviznih
racuna od 962,6 miliona dolara. U konacnoj podjeli BiH treba dobiti 154,92
miliona USD, Hrvatska 232,39 miliona, Makedonija 77,46 miliona, Slovenija
170,42 miliona i Jugoslavija 397,64 miliona americkih dolara. Modalitete
podjele novca i zlata ugovarace guverneri centralnih banaka.
>
> Povoljno rjesenje za BiH Sporazum o sukcesiji je napravio u vezi s davno
zaboravljenim saveznim Fondom za razvoj slabije nerazvijenih republika i
Kosova. Pored Kosova i Crne Gore, BiH je od kraja sedamdesetih bila
dominantan korisnik ovog fonda. Sporazum o sukcesiji zaustavio je svako
dalje placanje preostalih doprinosa i isplacivanje kredita koje je fond
davao nerazvijenim republikama, sto znaci da BiH kao ni ostale drzave
nasljednice medusobno nemaju dugovanja na osnovu sredstava iz Fonda.
>
> U dijelu sporazuma koji ureduje finansijska potrazivanja nalazi se i clan
koji bi mogao znatno ugroziti buducu ekonomsku stabilnost Slovenije u odnosu
na BiH, Hrvatsku i Jugoslaviju. Clanak sporazuma predvida da garancije bivse
SFRJ ili Narodne banke Jugoslavije za stednju cvrste valute polozenu prije
31. decembra 1990. godine kod komercijalne banke u bilo kojoj od republika
ex SFRJ "preuzima drzava u kojoj ta komercijalna banka ima svoju centralu".
Sef slovenacke delegacije dr. Miran Mejak ne krije da je ovo kljucni problem
zbog kojeg ce Ljubljana osporavati potpisivanje sporazuma. Biv> sa
komercijalna Ljubljanska banka imala je centralizovan sistem naplate i
polaganja novca, pa je umjesto registrovanja posebnih pravnih lica u bivs>
im jugoslavenskim republikama otvarala is> kljucivo filijale. To je znacilo
da sav polozeni novac zavrsava u centrali banke u Ljubljani. Zato je
Slovenija prema Sporazumu o sukcesiji duzna sav novac od stare devizne
stednje, stedisama sa prostora ex Jugoslavije vratiti u cijelosti. Najveci
stepen jedinstva izmedu Jugoslavije, BiH, Hrvatske i Makedonije postignut je
upravo oko stava da duznik za staru deviznu stednju bude odreden prema
sjedistu banke. Tako bi Slovenci preuzeli obavezu vracanja oko 300 miliona
stedisama u bivsim jugoslovenskim republikama.
>
> ZABRINUTI BOSANCI
> Vec po nepisanom pravilu, Bosanci i Hercegovci obicno gube zahvaljujuci
vlastitim glupostima. Tako ce bh. delegacija vjerovatno biti primorana da
prihvati clan sporazuma prema kojem drzava nasljednica koja je uvela
vlastitu monetu nece pokretati finansijske zalbe ili zakonske postupke
protiv bilo koje druge drzave u odnosu na uvodenje nove valute ili
uspostavljanje monetarne nezavisnosti. Time je stavljena tacka na prijedloge
bosanske delegacije u pregovorima da se zalbeni postupak pokrene protiv
Slovenije, Hrvatske i Jugoslavije koje su, u trenutku proglasavanja
monetarne nezavisnosti, stotine milijardi bezvrijednih jugoslavenskih dinara
uputile na racune Narodne banke BiH i na organizovana crna trzista na kojima
su od gradana BiH "isisane" devize. Ovaj haos je izazvao strmoglavu
inflaciju u BiH, a devizna potrazivanja drugih republika. Sporazum o
sukcesiji gasi svaku nadu da BiH kazni druge republike za nevidenu
medudrzavnu pljacku.
>
> KUKANJAC U SARAJEVU
> Ipak, najvecu pravnu konfuziju u BiH izazvace clanak iz Aneksa G koji
regulise privatno vlasnistvo i stecena prava. U clanu 8 domaca zakonodavstva
svake od drzava nasljednica SFRJ bice obavezna izjednaciti polozaj svih
gradana ex SFRJ koji su imale pravo stanovanja. Na taj nacin ce oficiri
bivse JNA opet dobiti mogucnost da potrazuju vojne stanove na kojima su
imali stanarsko pravo ili su ih otkupili u gradovima BiH bez obzira da li
imaju bh. drzavljanstvo ili su drzavljani Jugoslavije, Hrvatske, Slovenije
ili Makedonije. Nije cak ni bitno da li zivi u BiH ili negdje drugo. Ovaj
clanak mogao bi dovesti u pitanje dosadasnju praksu koje je bh.
zakonodavstvo primjenjivalo na vojne stanove bivse JNA. U vecinu ovih
stanova su uselili oficiri Armije BiH, koji su stanove otkupili i obavezali
se na nadoknadu cijene bivsem vlasniku. Sporazum o sukcesiji omogucio bi
ponovo oficirima poput Milutina Kukanjca, Aleksandra Vasiljevica, Momcila
Perisica, Ratka Mladica da vrate u posjed stanove u Sarajevu ili Mostaru. Sa
identicnim pravnim problemom susresce se i Hrvatska i Slovenija koje su
imale krupan vojnostambeni fond, a koji su privatizirale vojske Hrvatske i
Slovenije.
>
> podjela vojne imovine
> BEZ PRINCIPA KOMPENZACIJE
>
> Prema Aneksu A Sporazuma, nepokretna drzavna imovina bivse SFRJ pripasce
drzavama nasljednicama na cijoj se
> teritoriji nalazi ta imovina. Medutim, kada je u pitanju imovina bivse
Jugoslavenske narodne armije (JNA), Wattsov sporazum predvida da ce pet
nasljednica SFRJ sklopiti posebne sporazume. U vojnu imovinu ce uci kasarne,
vojni aerodromi, infrastrukturni objekti i vojna tehnika. Objekte koje je
koristila JNA za civilne potrebe (stanovi i sl.), nece biti predmet ovih
posebnih ugovora. Ukupna vrijednost vojne imovine ex SFRJ procjenjena je na
69,89 milijardi dolara, od cega po procjeni federalnog Ministarstva odbrane,
Bosni i Hercegovini pripada 13,3 milijarde USD.
>
> Dok su bh. delegaciju sacinjavali Dzemal Fako, Spasoje Tusevljak i Zeljko
Jerkic, delegacija BiH je u pregovorima inzistirala na "principu
kompenzacije" u podjeli vojne nepokretne imovine. To je znacilo da je bh.
delegacija odbacivala princip "vojna imovina pripada onome kod koga se
zatekla". Kasnije je "odgonetnuto" da bi BiH postala duznik - da Sloveniji,
Makedoniji, Hrvatskoj i Srbiji mora kompenzirati veci dio vojne nepokretne
imovine, jer je bila centar namjenske industrije biv> se JNA. Po principu
kompenzacije BiH bi remontne zavode ili pogone za proizvodnju municije i
eksploziva morala ustupiti drugim drzavama. S> ef bh. > delegacije Milos
Trifkovic zatrazio je od Vijeca ministara da hitno odustane od principa
kompenzacije, jer ga ne prihvataju ni ostale drzave nasljednice. Na sjednici
u srijedu Vijece ministara je poslalo uputu nasoj delegaciji da odstupi od
principa kompenzacije...
>
> penzije
> ZA TERITORIJALNI PRINCIP
> Aneks koji se odnosi na penzije predvida "teritorijalni pirncip" u
osiguravanju penzija. To znaci da ce Bosna i Hercegovina, kao i sve ostale
drzavne nasljednice, preuzeti odgovornost za isplatu penzije penzioneru koji
je imao prijavljen radni staz i placao osiguranja u BiH, bez obzira gdje
sada boravi. Kada su u pitanju penzioneri koji primaju penzije na osnovu
sluzbovanja u bivsoj JNA, i njima ce BiH biti obavezna osigurati penzije ako
su drzavljani BiH i ako su penzije primali iz saveznog budzeta SFRJ. Posto
ove obaveze BiH vec izvrsava, za nasu delegaciju ovaj princip je
prihvatljiv.
>
> Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
Lista: [EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
