Beograd - Jedan od cestih argumenata protiv Haskog tribunala je da ga je
osnovao Savet bezbednosti, a ne Generalna skupstina Ujedinjenih nacija.
Njega su ovih dana ponovili i Slobodan Milosevic i kolumnista Danasa prof.
Jovica Trkulja, obojica pravnici. Od svih prigovora legalnosti Tribunala,
ovaj je jedan od najslabijih - kaze za Danas, dr Vojin Dimitrijevic.
Dimitrijevic tvrdi da po Povelji Ujedinjenih nacija, jedini organ UN
koji moze da donosi obavezne odluke jeste Savet bezbednosti, i to samo kada
postupa na osnovu Glave VII Povelje.
- Generalna skupstina moze u obliku rezolucija da usvaja jedino
neobavezujuce preporuke. Dakle, Generalna skupstina nije nikako mogla da
usvoji Statut Tribunala. U medjunarodnim organizacijama ne postoji, kao u
drzavama, podela vlasti. U vecini takvih organizacija, pa i u Ujedinjenim
nacijama, nema organa koji bi bio pandan narodnoj skupstini u demokratskoj
drzavi i zato "demokratskiji" od drugih. U Generalnoj skupstini ne sede
pojedinci - poslanici izabrani na izborima, vec predstavnici drzava, isto
tako kao u Savetu bezbednosti - rekao je Dimitrijevic.
Po Dimitrijevicevim recima, ne glasaju delegati drzava clanica (koje
postavljaju njihove vlade) nego drzave, dakle vlade. Razlika je samo u tome
sto u Generalnoj skupstini sede predstavnici svih clanica UN, a u Savetu
bezbednosti delegati njih petnaest.
Govoreci o politickim argumentima, Dimitrijevic naglasava da "uz
(moralno sumnjivu) pretpostavku da Jugoslaviji i Srbiji nikako ne odgovara
sudjenje za medjunarodne zlocine pred medjunarodnim sudom, one se nista
bolje ne bi provele ni u Generalnoj skupstini, narocito u doba dok ih je
simbolizovao Slobodan Milosevic".
- Ponasanje i glasanje ogromne vecine drzava clanica UN pokazuju da bi
vecina protiv SRJ bila jos ubedljivija. Ne bi se mogli spreciti cak ni njeni
ekscesi jer, za razliku od Saveta bezbednosti, nijedna drzava u Generalnoj
skupstini nema pravo veta. S druge strane, usvajanje rezolucije kojom se
uspostavio Tribunal mogla je da spreci neka od pet stalnih clanica ovoga
organa - Francuska, SAD, Velika Britanija, Kina ili Rusija. Nijedna to nije
ucinila, pa ni ove dve poslednje, velicane u propagandi kao veciti
prijatelji naseg naroda. To vise govori o "vestini" tadasnje jugoslovenske
(pa i hrvatske) diplomatije nego o zakonitosti Tribunala - smatra
Dimitrijevic.
"Danas", 05.07.2001.
