U carstvu pismenih
Ideja organizatora prošlogodišnjeg Sajma knjiga u Beogradu, Poslovnog
udruženja izdavača i knjižara Srbije i Crne Gore da jedna zemlja iz sveta bude
počasni gost Sajma, već danas ubira prve plodove. Norveška, koja je bila
prošlogodišnji gost, otvorila je širom vrata Kanadi, koja na sadašnjem
Beogradskom sajmu knjiga dominira na više načina. Prvo odlično pripremljenim
dolaskom i postavkom, zatim gostima piscima koji su došli i koji predstavljaju
kanadsku multikulturalnost, i na kraju programom koji u celosti odiše uspešnim
rešenjima predstavljanja jedne zemlje drugoj.
Kanadski ambasador u SCG Donald Meklenan bio je prvih dana jedan od najčešće viđanih gostiju Beogradskog sajma knjiga. Na konferenciji za novinare, pošto je izrazio zadovoljstvo što je baš Kanada počasni gost, ispričao je, zajedno sa Stivenom Kvikom, direktorom sektora za izdavaštvo Ministarstva za kulturu Kanade, nešto što nam u našim uslovima liči na bajku (iako rešenja nisu nimalo nedostižna i neostvariva). Kanadska literatura, rekao je ambasador Meklenan, postala je divna priča o uspehu i unutar Kanade, kao i u inostranstvu. Ona je, naglasio je, rezultat posvećenosti kanadskih raznovrsnih i nadarenih pisaca; proizvod neprestanog truda kanadskih kvalifikovanih i odanih izdavača i prodavaca knjige; i, najzad, ona je i uzrok i posledica činjenice da "imamo čitalačku naciju, tj. zemlju u kojoj je pismenost zastupljena sa gotovo 100 odsto".
U ovom carstvu pismenih jasno je da je podrška vlade Kanade "suštinska, strateška i održiva". Kanadska vlada, naime, već duže od jednog veka sledi politiku i programe za pomoć književnom stvaranju, distribuciji i promociji knjige. A kultura Kanade je višeslojna, raznovrsna i nacionalno šarolika, ali se savršeno uklapa u "meltingpot" kanadske priče o građenju ne samo zajedničke zemlje, već i utvrđivanju i širenju prostora umetničkog, duhovnog i intelektualnog.
"Slepi ubica" Margaret Atvud
Šestoro pisaca koji su došli na Beogradski sajam knjiga da "brane literarne
boje Kanade" u ovu su zemlju pristigli sa različitih strana sveta, i u njoj su
našli uspešne uslove i za književni rad. Tu su, dakle, David Albahari, Dušan
Petričić i Ljubica Milićević iz Srbije, pa Naim Katan, Moris Lemir i Lusi Paže,
pisci prema čijim se imenima može naslutiti odakle potiču.
 |
|
Na
kanadskom štandu |
Dosledni u svojoj ideji o tome da ne postoje granice knjige, Kanađani to svakodnevno praktično pokazuju na svome štandu na kojem predstavljaju knjige svojih pisaca, prevedene na srpski: naši izdavači kao što su "Narodna knjiga", "Klio", "Filip Višnjić", i "Laguna" koja je upravo za ovaj sajam objavila roman "Slepi ubica" Margaret Atvud, nagrađen Bukerovom nagradom 2001. godine, bili su poslednjih godina izuzetno agilni, pa se svako može uveriti do koje mere je kanadska knjiga prisutna na srpskom izdavačkom tržištu.
Ugled Kanade, koja je počasni gost Sajma, značiće mnogo i za promociju ove naše manifestacije u svetu. Kako saznajemo nezvanično, već sada neke zemlje Evrope pokazuju zainteresovanost da već iduće godine predstave svoju literaturu na našem sajmu.
Želju za ponovnim osvajanjem čitalačkog prostora u Srbiji i Crnoj Gori pokazuju i izdavači iz republika bivše SFRJ, pa su tako značajni prostor tražile i dobile izdavačke kuće iz Hrvatske koje ove godine ne nastupaju kolektivno, već imaju svoje štandove. Na prvom mestu je, bez premca, "Školska knjiga" koja je i u Hrvatskoj najveći izdavač. Pored nje, tu su još i "Golden marketing", "Medicinska naklada", "Dušević i Kršovnik", "Demetra", "Naprijed" (preko svog ogranka u Šapcu), i "Izvori", kao gostujući izdavač na štandu "Dr Zorana Živkovića".
Slovenački izdavači – posredno
Novina je u tome što hrvatske izdavačke kuće ove godine prvi put službeno prodaju svoja izdanja, i to za dinare, i na popust od 10 odsto, u odnosu na cenu u Hrvatskoj. Na štandu "Školske knjige" pored neprevaziđenih leksikografskih dela (rečnici su u proseku 50 evra), i odličnih knjiga iz obrazovnih programa, mogu se naći i beletristička izdanja; "Dušević i Kršovnik" iz Rijeke, kao i "Golden marketing" izložili su luksuzna izdanja atlasa i enciklopedijskih dela ("Mitološki atlas Grka", "Astronomija – vodič na noćnom nebu" Roberta Darnema, Alena Dajera i Džefa Kenipe koja je već prvog dana Sajma išla kao alva, iako joj je cena 2.000 dinara), ali obe kuće imaju i praktične priručnike iz oblasti hrane, kulinarstva, biljaka... Šabački "Naprijed" prodaje sve naslove svoje matične kuće iz Zagreba – spomenimo sabrana dela Miroslava Krleže, istorije umetnosti.
Ono što hrvatske izdavače razlikuje od nas jeste da nemaju tako veliku produkciju, kako domaće tako prevedene književnosti. S druge strane, u likovno-estetskom izrazu, i u tehničkoj obradi knjige, srpsko-crnogorski izdavači daleko zaostaju.
U razgovoru sa Miroslavom Mihajlovićem iz "Golden marketinga" (recimo, pandan beogradskoj "Prosveti" po vrsti izdanja) saznali smo da hrvatski izdavači mogu svojim srpskim kolegama da prenesu svoja iskustva u privatizaciji i sugestiju da se kao mali deoničari prebace u velike, jer je, kako kaže, pravedno da onaj ko je stvorio izdavačku kuću od ugleda nju i kupi. Mihajlović je napomenuo da njegova izdavačka kuća na Sajmu prodaje svoje knjige, ali da su oni došli da prvenstveno nađu pravog izdavača za buduću saradnju.
Slovenački izdavači na Beogradskom sajmu knjiga izlažu posredno, preko "Mladinske knjige Nove", firme koja je registrovana u Novom Sadu. Na njenom štandu su izloženi primerci luksuznih monografija na hrvatskom, a uskoro će se pojaviti i na srpskom: "Drevne civilizacije", "Drevni Rim", "Izrael", "Opšta istorija umetnosti"... Pri pogledu na ove knjige, sa setom se sećamo beogradske "Jugoslovenske revije" i "Jugoslavije".
Anđelka Cvijić
(Foto Ž. Jovanović)
