-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA1

======================================================================
Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi
na nasem sajtu (http://www.b92.net/invboard).

- ---
Zbog slucaja falsifikovanja, vesti B92 su digitalno potpisane
koriscenjem PGP sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost 
primljenih informacija. 

Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi:

http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc

Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi:

http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international)
======================================================================

SEDNICA SAVETA ZA SARADNJU SA HAŠKIM TRIBUNALOM NAREDNE NEDELJE

Beograd -- Ministar inostranih poslova Srbije i Crne Gore i predsednik
Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Goran Svilanović
potvrdio je Radiju B92 da će u toku naredne nedelje zakazati sednicu
Saveta. To telo trebalo bi da raspravlja o haškim optužnicama protiv
četvorice vojnih i policijskih generala, koje su otpečaćene pre šest
dana. Ministar za ljudska i manjinska prava i član saveta Rasim Ljajić
rekao je za TV B92 da će nove optužnice biti tema najviših državnih
struktura, ocenivši da one dolaze u vrlo nezgodnom trenutku. "Jasno je
da će odluka biti jako teška, i da sve ovo što se događa, događa se u
najnezgodnijem političkom trenutku. Da je neko birao lošiji politički
trenutak teško da bi mogao da ga izabere, mi smo praktično u nekoj
vrsti predizborne kampanje, mi ćemo, po svoj prilici imati vanredne
parlamentarne izbore, nezavisno da li će oni biti za dva meseca ili pet
meseci, ta će činjenica u svakom slučaju bitno determinisati i odluku o
izručenju odnosno o neizručenju", rekao je Ljajić.
Ljajić je dodao da je pravni aspekt slučaja nesporan i da naša zenlja
mora da sarađuje sa Haškim Tribunalom, ali je ocenio da je moguće
usporavanje demokratskih potencijala države. Ljajić ipak kaže da je
vlast spremna za teške odluke. "Teško je predvideti, zaista, šta se
može događati nakon toga, u svakom slučaju, mi kao vladajuća koalicija
treba da prihvatimo svaku vrstu odgovornosti, pa, naravno, i rizika
koje sa sobom nose teške odluke", rekao je Ljajić. On veruje da će
rezultat podizanja optužnica biti jačanje političke desnice u Srbiji, i
podseća da se prema istraživanjima 59 posto građana i dalje protivi
protivi saradnji sa Tribunalom. Ljajić medjutim napominje da se taj
procenat menja u korist saradnje, samo u slučaju pretnji ekonomskim
sankcijama.


MIĆUNOVIĆ: OPTUŽNICE DESTABILIZUJU DEMOKRATSKI POREDAK U ZEMLJI

Beograd -- Predsednik parlamenta državne zajednice i kandidat za
predsendika Srbije Dragoljub Mićunović izjavio je za B92 da najnovije
optužnice Haškog Tribunala destabilzuju demokratski poredak u našoj
zemlji. "Ovo što se dogodilo jeste jedan udar na našu stabilnost, i na
policiju i vosjku, koji pokušava da ih, na neki način, uznemiri. Mi
ćemo, naravno, sve učiniti da dođemo do normalnih razgovora i da pritom
ne napravimo opet neki veliki zategnuti odnos, ucene i ono što smo
ranije imali. U svakom slučaju mogu samo da kažem sada da o ovom
pitanju moramo da razgovaramo, da alarmiramo i celu međunarodnu
zajednicu, da shvati šta ovakvi potezi znače. To je jedna teška borba,
i nije jednostavno samo reći da ili ne, to mogu samo oni koji su na
vlasti i ne košta ih ništa, ali odgovorni državnici moraju da nađu
pravi način razgovora i da umanje štete koje su ove optužnice nanele",
rekao je Mićunović. U međuvremenu, portparol Tužilaštva Haškog
tribunala Florens Artman ponovila je optužnica protiv četiri generala
poslednja koja se odnosi na snage vojske i policije za zločine
počinjene na Kosovu.


MIHAJLOVIĆ: OPTUŽNICE NEPRIHVATLJIVE

Beograd -- Ministar unutrašnjih poslova Dušan Mihajlović izjavio je da
ne dolazi u obzir da uhapsi ili izruči generale Sretena Lukića i
Vladimira Lazarevića Haškom tribunalu za ratne zločine. U izjavi za
Radio-televiziju Srbije, Mihajlović je izrazio uverenje da taj stav
dele i sadašnji kolegijum Ministarstva unutrašnjih poslova i većina
policajaca. On je naglasio da bi izručenje novo optuženih generala
ugrozilo bezbednost države. "Po tom osnovu mi ćemo tražiti od Vlade,
koja je nadležna po zakonu, da Nacionalnom savetu za saradnju sa Haškim
tribunalom zatraži da se uloži prigovor na ove optužnice Haškog
tribunala i sačekaćemo da vidimo koja će tu biti konačna odluka. Ovde
su, sasvim jasno, ugroženi interesi nacionalne bezbednosti. Sprovođenje
ovih zahteva Haškog tribunala ostavilo bi ovu zemlju i bez vojske i bez
policije, ma koliko to nekome izgledalo radikalno, ovo što kažem,
ukoliko Nacionalni savet donese drugačiju odluku, i drugačije zaključi
onda će morati da nađu ministra i policajce koji će da izvrše tu
njihovu odluku", rekao je Mihajlović.


ČANAK: HAŠKA OPTUŽNICA PROTIV ČETVORICE - "NEVIĐENA BUDALAŠTINA"

Novi Sad -- Predsednik Skupštine Vojvodine i Lige socijaldemokrata
Nenad Čanak smatra da može biti otvorena mogućnost odstupanja od
izručenja optuženog policijskog generala Sretena Lukića i drugih sa
optužnice Haškog suda. Čanak je u izjavi za TV "Panonija" odustajanje
od izručenja četvorice generala doveo u vezu s poslednjom posetom
zvaničnika Evropske unije Havijera Solane Srbiji. U izjavi za
"Dnevnik", Nenad Čanak je ocenio kao "nevidjenu budalaštinu" politički
tajming Haškog tribunala za podizanje optužnica protiv četvorice
generala rekavši da se time "koči svaki pokušaj demokratizacije
Srbije".


"RAMBO" SE U PONEDELJAK IZJAŠNJAVA O KRIVICI

Hag -- U Haškom tribunalu u ponedeljak će se o krivici izjasniti
Vladimir Kovačević Rambo. Kako iz Haga javlja specijalni izveštač RTV
B92 Miodrag Vidić, bišeg oficira JNA Vladimira Kovačevića optužnica
tereti za kršenje zakona i običaja ratovanja, zbog granatiranja
Dubrovnika 1991. godine. Kovačević je uhapšen u Srbiji 25. septembra, a
u zatvor u Ševeningenu prebačen je 23. oktobra. Na zajedničkoj je
optužnici sa generalom JNA Pavlom Strugarom, dok je trećeoptuženi za
granatiranje Dubrovnika, admiral ratne mornarice Miodrag Jokić priznao
krivicu i protiv njega se vodi odvojeni postupak. U utorak će biti
izrečena presuda Predragu Banoviću, bivsem čuvaru u logoru Keraterm kod
Prijedora. Banović je 26. juna priznao krivicu za progon nesrpskog
stanovništva kao zločin protiv čovečnosti. Tužilastvo ga je zauzvrat
oslobodilo preostale četiri tačke optužnice. Odbrana i optužba su u
septembru za Banovića predložili osmogodišnju zatvorsku kaznu. 
U utorak se nastavlja i suđenje bivšem jugoslovenskom predsedniku
Slobodanu Miloševiću. Tužilastvo nije najavilo koga će izvesti kao
novog svedoka. U sudnici je prošle nedelje svedočio Ante Marković, a
tek započeto Miloševićevo ispitivanje poslednjeg premijera SFRJ trebalo
bi da bude nastavljeno. Termin kada ce se Marković ponovo pojaviti na
suđenju nije saopšten, ali je malo verovatno da ce do toga doći naredne
sedmice. 
Ove nedelje ce biti održane rasprave o izricanju kazni bivšim oficirima
VRS Momiru Nikoliću i Draganu Obrenoviću. Obojica su letos priznala
krivicu za učešće u zločinu protiv Muslimana u Srebrenici 1995. godine.
Predložene su kazne od 15 do 20 godina zatvora. Prema sporazumu sa
odbranom, nakon priznanja oslobođeni su dela optužbi i obavezani da
svedoče na drugim haskim procesima. Momir Nikolić se u septembru
pojavio kao svedok na procesu Draganu Blagojeviću i Draganu Jokiću, s
kojima je prethodno, uz Obrenovića, zajednički terećen za zločin u
Srebrenici. Suđenje Blagojeviću i Jokiću se takođe nastavlja naredne
sedmice, kao i proces protiv Radoslava Brđanina, optuženog za zločine u
Bosanskoj krajini 1992. godine. 
Za sredu je zakazana i statusna konferencija u procesu koji se vodi
protiv Vojislava Šešelja.


MIĆIĆ: MOJI PROTIVNICI ŽELE NOVI ODNOS SNAGA U VSO

Podgorica -- Predsednica Skupštine Srbije i vršilac dužnosti
predsednika Srbije Nataša Mićić izjavila je da iza zahteva za njenu
smenu stoji i želja da se promeni odnos snaga u Vrhovnom savetu
odbrane. Mićić je, u intervjuu podgoričkim Vijestima, kazala da je
Vrhovni savet odbrane u proteklih sedam meseci uradio "više nego za
prethodnih jedanaest godina koliko taj organ postoji". Ne može se
očekivati da "oni kojima je VSO toliko godina bio paravan za pogrešnu
politiku i nakaradnu ideologiju, ili za nerad, neodgovornost i
neobaveštenost, sada mirno gledaju kako se stvari velikom brzinom i
nepovratno menjaju". "Oni pokušavaju da vrate točak istorije unazad",
rekla je Mićićeva, i dodala da dosadašnja rasprava u Skupštini Srbije o
poverenju predsedniku parlamenta "uspešno demaskira predlagače i
njihove tihe saveznike i pokazuje ko je ko u parlamentu". "Kakav god
ishod glasanja bio, mi koji smo na boljoj strani Srbije mirno ga
očekujemo zato što znamo da je većina građana na našoj strani. Tačnije,
na svojoj i strani svoje dece", kazala je Mićić.


MIĆUNOVIĆ: TRUDIĆU SE DA OČISTIM DRŽAVU

Beograd -- U nedelju u ponoć ističe rok za podnošenje kandidatura za
predsednika Srbije, a konačni birački spiskovi biće zaključeni za pet
dana. Iako će Srbija tačno za tri nedelje imati mogućnost da bira novog
predsednika republike, za sada nema izborne groznice, niti atmosfere
koja je do sada pratile izborne kampanje. Predsednički kandidat DOS-a
Dragoljub Mićunović obišao je Javno komunalno preduzeće "Gradska
čistoća" u Beogradu. U razgovoru sa radnicima "Čistoće", Mićunović je
rekao da će se, ukoliko pobedi na izborima, truditi da kao predsednik
očisti državu. "Što se mene tiče, ja sam ovde došao da vam kažem da ću
se kao predsednik truditi da sve u državi bude čisto. Od svih odnosa,
da nema krađe, da nema nasilja, nema korupcije, nema nepravde, da
moramo da se borimo svi da nam država što lepše izgleda, kao što se vi
borite da nam grad izgleda što lepše i čistije. Te stvari idu zajedno,
to vi vrlo dobro zante. Kad se čovk sam dobro očisti, onda njemu smeta
i prljavština oko njega. Vi treba da izaberete takvog predsednika, koji
je čist i kome će zbog toga smetati svaka prljavština u državi", rekao
je Mićunović.


STANJE BIRAČKIH SPSIKOVA PRED PREDSEDNIČKE IZBORE

Beograd -- Pred svake izbore koji su u Srbiji organizovani, kako u
vreme vladavine Slobodana Miloševića, tako i danas, sporna pitanja
vezivana su za broj birača. Sumnje u manipulacije biračkim spiskovima
obeležile su i prošlogodišnje izbore za predsednika Srbije. Ti izbori
nisu uspeli jer, prema zvaničnim podacima, na njih nije izašao dovoljan
broj građana.  Konačan broj birača za predstojeće predsedničke izbore,
zakazane za 16. Novembar, trebalo bi da bude poznat 31. oktobra. Do
tada bi sve opštine u Srbiji trebalo da nadležnom ministarstvu dostave
konačne biračke spiskove, koje će na kraju utvrditi Republička izborna
komisija. 
Zamenik ministra za lokalnu samoupravu Ivica Eždenci rekao je za naš
Radio da ne očekuje velike promene u broju onih koji imaju biračko
pravo na predstojećim izborima u odnosu na broj birača na prošlim
izborima predsednika Srbije. "Mesečni broj promena, u smislu, promena
prebivališta, sticanja punoletstva, umrlih i sticanja državljanstva,
čini oko 50.000 mesečno na nivou Srbije. Sve u okviru otg borja može da
se očekuje, ili eventualno manje. Takođe može da se očekuje da birački
spiskovi koji se vode po mestima gde se vrši vlast Republike Srbije na
Kosovu i ja stvarno ne mogu da preciziram kako će to da izgleda,
videćemo posle 31. oktobra", rekao je Eždenci.
Na predstojećim izborima biće obezbeđeno 8.578 biračkih mesta, od kojih
241 biračko mesto na Kosovu. Prema podacima Ministarstva za državnu
upravu i lokalnu samoupravu, do 1. avgusta u Srbiji bez Kosova bilo je
6.428.154 upisanih birača, dok je na Kosovu upisano 95.894 birača.
U Centru za slobodne izbore i demokratiju ne očekuju velike izmene u
odnosu na broj birača sa prošlih predsedničkih izbora. Miloš Todorović
iz Cesida podseća i da se birački spiskovi zaključuju 15 dana do dana
odredjenog za glasanje. "Svi građani mogu da odu u opštinu i da provere
da li su u biračkom spisku ili nisu, da eventualno provere da li su
njihovi bližnji, koji nisu više živi, u biračkom spisku, a nakon tog
roka građani to mogu da urade putem suda, odnosno, sud u vanparničnom
postupku donosi odluku o eventualnim promenama u biračkom spisku",
rekao je Todorović. 
Novina pred ove predsedničke izbore je mogućnost da građani Srbije uvid
u birački spisak ostvare i putem interneta na adresi
www.birackispisak.sr.gov.yu, ili na adresi
www.birackispisak.beoland.com , ukoliko živite u Beogradu. Međutim, i
posle više pokušaja da proverimo da li smo upisani u birački spisak,
nama to nije pošlo za rukom. Pretraživanje nije privedeno kraju ni
nakon više od dva sata, a nadamo se da je razlog za to zagušenje sajta
zbog velikog interesovanja građana. Podsetimo na kraju i da u ponoć
ističe rok za podnošenje kandidatura za predsedničke izbore. RIK je, do
sada, potvrdio kandidature Dragoljuba Mićunovića, Tomislava Nikolića,
Marijana Ristićevića, Velimira Ilića i Dragana Tomića.


RIK: HENDIKEPIRANIMA OMOGUĆITI PRILAZ GLASAČKOM MESTU

Beograd -- Republička izborna komisija uputila je preporuku opštinskim
izbornim komisijama da licima sa posebnim potrebama obezbede sve
potrebne uslove za glasanje. U preporuci se podseća da osoba koja nije
u mogućnosti da na biračkom mestu lično glasa ima pravo da povede lice
koje će umesto njega, na način na koji mu on odredi, ispuniti listić,
odnosno obaviti glasanje. Osim toga, opštinske izborne komisije
zamoljene su da u skladu sa materijalnim mogućnostima obezbede pristup
biračkim mestima i omoguće invalidskim i hendikepiranim licima da
glasaju.
Portparol Centra za slobodne izbore i demokratiju Marko Blagojević u
izjavi za Radio B92 kaže da očekuje da će većina opštinskih izbornih
komisija postupiti po preporuci RIK-a i na taj način dati mogućnost
licima sa posebnim potrebama da glasaju. "Mislim da je bilo krajnje
vreme da se tako nešto dogodi. Invalidima je, zapravo, bilo uskraćeno
pravo glasa, jer po zakonu nisu mogli da glasaju kod kuće, a da su
biračka mesta često nalaze na spratovima, ili do njih vode neke
stepenice, tako da su ona zapravo bila nedostupna licima sa
invaliditetom. Spreman sam da pozdravim preporuku izborne komisije.
Nadam se da će većina biračkih mesta, do izbora 16. novembra, postati
dostupna ljudima sa invaliditetom", rekao je Blagojević. U Srbiji živi
oko 700.000 lica sa posebnim potrebama, a preporuka RIK-a upućena je na
inicijativu Društva mulitple skleroze i Ministarstva za socijalna
pitanja u Vladi Srbije.


RISTIČEVIĆ NEZADOVOLJAN PREDSTAVLJANJEM KANDIDATA U MEDIJIMA

Beograd -- Predsednički kandidat Narodne seljačke stranke Marijan
Rističević izrazio je nezadovoljstvo načinom na koji je njegova
kampanja propraćena u medijima. "Neki ljudi kao da očekuju da sve naše
aktivnosti budu atraktivne poput čina predaje kandidature, kad sam sa
traktorom stigao pred Narodnu skupštinu", rekao je Rističević koji će u
ponedeljak u okviru predizborne kampanje posetiti Kosovsku Mitrovicu.


RADOSLAV AVLIJAŠ IZ DSO PREDAO KANDIDATURU

Beograd -- Predsednik Predsedništva Demokratske stranke Otadžbina
Radoslav Avlijaš podneo je  Republičkoj izbornoj komisiji kandidaturu
za predsednika Srbije. Nakon predavanja kandidature u Skupštini Srbije,
Avlijaš je, kako prenosi ta stranka, novinarima rekao da se kandidovao
da bi DSO dobila šansu da predstavi svoj program i izrazio očekivanje
da će izbori uspeti. On je istakao da građanima Srbije "ništa ne
obećava", već da zahteva da se u cilju izlaska države iz "ekonomske i
političke krize okupe što šire snage".


ORLIĆ: U G17 RAZUMEJU SDP, U DOS-U NE - PREDSEDNIČKI IZBORI NEĆE USPETI

Beograd -- Predsednik Socijaldemokratske partije Slobodan Orlić rekao
je da je ta stranka po oceni da predsednički izbori u Srbiji neće
uspeti bliža stavovima G17 Plus nego većine članica DOS-a. Orlić je za
Vesti od nedelje kazao da nema ništa protiv predsedničkog kandidata
DOS-a Dragoljuba Mićunovića i da misli da je on dobar kandidat, ali i
da smatra da generalno izbori nemaju šansu, jer nije smanjen izborni
cenzus. "U DOS-u me ne razumeju, ali G17 Plus vrlo dobro razume. Razume
i težnju SDP-a za normalizacijom rada parlamenta i rešenjem problema
nastalog oko izbora guvernera NBS, a saglasni smo i o načinu donošenja
ustava", rekao je Orlić, čija je stranka članica vladajuće koalicije u
Srbiji. 
Upitan hoće li SDP napustiti DOS i ostvariti čvršću saradnju sa G17
Plus, Orlić je rekao da će to "pokazati vreme i izbori koji dolaze".
Stav SDP-a prema Vladi Srbije će se definisati tokom skupštinske
rasprave, rekao je on. "Samatram da tačka o poverenju Vladi treba da se
iskoristi kao rasprava o rekonstrukciji, jer će se na licu mesta videti
šupljine u radu kabineta Zorana Živkovića i to će biti njegova prava,
možda i poslednja prilika da kaže šta će se promeniti u poslednjoj
godini mandata". Ukoliko Živković "jasno kaže koji ministri Vlade
stvaraju politički teret, premijer ne može da ubedi opoziciju, ali može
SDP", kazao je Orlić.


SKUPŠTINI DOSTAVLJEN IZVEŠTAJ O RADU VLADE

Beograd -- Vlada Srbije dostavila je Narodnoj Skupštini Izveštaj o
1.000 dana rada, koji će biti razmatran na sednicama skupštinskih
odbora, saopštila je skupštinska Služba za informisanje. Resorni odbori
razmatraće u ponedeljak izveštaje o radu Ministarstva za rudarstvo i
energetiku, Ministarstva za privredu i privatizaciju i Ministarstva za
rad i zapošljavanje.  U sredu će biti razmatrani izveštaji o radu
Ministarstva za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine,
Ministarstva pravde i Ministarstva za državnu upravu i lokalnu
samoupravu, dodaje se u saopštenju.


STRUČNJAK: MALO VEROVATNO SKORO HAPŠENJE MILORADA LUKOVIĆA

Beograd -- Direktor Instituta za kriminološka istraživanja Dobrivoje
Radovanović izjavio je da sumnja da će Milorad Luković Legija, optužen
za atentat na Zorana Đinđića 12. marta, biti uskoro uhapšen.
Radovanović je u intervjuu za istraživački projekat agencije Beta
"Kriminal NET" kazao da je Luković, bivši komandant Jedinice za
specijalne operacije MUP Srbije, "verziran za skrivanje", kao i da ima
mnogo prijatelja u i van zemlje. "To su njegovi prijatelji sa one i ove
strane zakona, a mala je verovatnoća da će neko od prijatelja da ga
ocinkari i proda. Velika imena u podzemlju štiti strah od osvete, ne
njega lično, već osvete njegovih prijatelja. Razlog je i to što je u
sve umešana i politika", rekao je direktor Instituta za kriminološka
istraživanja.
Radovanović je kazao da izjava šefa obezbeđenja pokojnog premijera
Srbije Milana Veruovića, "ne odgovara previše stvarnosti", jer se u
stresnim situacijama menja percepcija ljudi. Veruović je prošle nedelje
za Radio B92 kazao da mu se učinilo da je 12. marta kada je Đinđić
ubijen čuo i treći pucanj, a ne samo dva kako je utvrdila istraga.
Veruović je tada teže ranjen. "Percepcija je kod čoveka u situaciji
straha i emocionalnog stresa, značajno poremećena tako da je vrlo
moguće da se u ovom slučaju radi o pogrešnoj čulnoj percepciji, a
postoji i mogućnost odjeka pucnja između zgrada. Ipak se postavlja
pitanje zašto istražni sudija nije uzeo u obzir izjavu Veruovića, pošto
je on rekao da je to pomenuo i pred istražnim sudijom. Odbrana
okrivljenih će insistirati na izjavi Veruovića", rekao je Radovanović.
Poseban problem državi biće zaštita svedoka, institucija koja je
uvedena novim zakonom o borbi protiv organizovanog kriminala. "Srbija
je mala zemlja i u njoj je adekvatnu zaštitu teško postići tako da je
potrebno napraviti saradnju sa drugim zemljama da se svedoci na neko
vreme isele u te države", rekao je Radovanović.
Ceo intervju sa Dobrivojem Radovanovićem možete da pročitate na sajtu
Kriminal NET.


ADVOKAT ZVEZDANA JOVANOVIĆA TRAŽIĆE REKONSTRUKCIJU UBISTVA ĐINĐIĆA

Beograd -- Nenad Vukasović, advokat Zvezdana Jovanovića, optuženog za
ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, rekao je da je više svedoka u
istražnom postupku izjavilo da su u vreme ubistva čuli tri hica, te da
će na glavnom pretresu tražiti rekonstrukciju atentata. Vukasović je u
intervjuu beogradskom dnevniku Večernje novosti od nedelje rekao da
pojavljivanje trećeg metka, kao i činjenica da nedostaju dva svedoka -
Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum, koji su ubijeni prilikom
pokušaja hapšenja - stavlja u pitanje optužnicu za ubistvo kao i
odgovornost njegovog klijenta Jovanovića. "Da smo bili u prilici da
saslušamo ta dva ključna svedoka, s obzirom na to da je Legija u
bekstvu, verujem da bi optužnica bila postavljena možda u sasvim drugom
pravcu", rekao je Vukasović i dodao da je "amaterska, najblaže rečeno,
tvrdnja da su Spasojević i Luković ubijeni prilikom pokušaja hapšenja".
Vukasović je najavio da će tražiti da se suđenje za ubistvo premijera
Đinđića izdvoji u poseban proces. "Paradoksalno je to što optužnica ima
41 stranu, a samo se nekoliko stranica odnosi na ubistvo Zorana
Đinđića, dok se ostalo bavi drugim krivičnim delima, ali ni jedno od
njih nije vezano za Zvezdana Jovanovića. Sve je strpano u isti lonac",
rekao je Vukasović.


UDOVIČKI: POLITIČKA KRIZA NE MOŽE DA ŠTETI KURSU

Beograd -- Političke krize ne mogu na duže staze da naškode kursnoj
politici jer Narodna banka Srbije može da odrbani stabilnost valute,
izjavila je u intervjuu Politici od nedelje guverner NBS Kori Udovički.
NBS sa "3,5 milijardi dolara deviznih rezervi može svakog časa da
interveniše i odbrani stabilnost valute. Kurs je u takvim okolnostima
najmanje ugrožen i najlakše ga je braniti", rekla je Udovički. Ona je
kazala da bi velika ekonomska nestabilnost i neblagovremeno usvajanje
budžeta mogli da uznemire Međunarodni monetarni fond koji nam zamera
"usporavanje strukturnih promena". "MMF i dalje veruje da smo na dobrom
reformskom putu, ali da je trenutno uočljiv zastoj, pogotovo u
Skupštini, gde nisu usvojeni mnogi ključni propisi i reformski
zakoni".
Guverner NBS je rekla da od 2000. godine država NBS duguje 17 milijardi
dinara i da taj novac nije vraćan "već je stalno revolviran". "Ali već
je dozrelo vreme da tu obavezu pretvorima u dugoročne državne hartije
od vrednosti (obveznice) i da tako taj problem rešimo", rekla je ona.
Po letos usvojenom Zakonu o NBS, "država može da se zaduži ali do kraja
kalendarske godine mora da vrati pozajmicu, najviše pet odsto od
prosečnih budžetskih prihoda u prethodne tri godine". "Taj cenzus, za
sada, država kod NBS nije sasvim iskoristila, ali niko joj ne brani da
se zadužuje kod komercijalnih banaka ili u inostranstvu. To će država
da vrati iz prihoda od privatizacije", rekla je Udovički. Kori Udovički
je rekla i da je njen izbor za guvernera "završena stvar" i da nema
govora o ponovnom glasanju, ili poništavanju odluke.


GRAČANAC: AKCIONARIMA BOLJE DA SAČEKAJU KRAJ PRIVATIZACIJE

Novi Sad -- Direktor Akcijskog fonda Srbije Aleksandar Gračanac
savetovao je akcionarima da "ne žure sa prodajom akcija", već da
"sačekaju strateške partnere", jer će po završetku privatizacije
"zaživeti prava trgovina na berzi". "Cene će tada biti višestruko veće.
Akcionari bi do tada morali sami da se organizuju i prate šta se u
preduzeću događa. Da oni to mogu, pokazuje ono što se dešavalo u
'Keramici' iz Potisja i 'C marketu'", kazao je Gračanac za novosadski
Dnevnik od nedelje. Prema njegovim rečima, 1. novembra počeće primena
Zakona o hartijama od vrednosti, a sledeće godine biće doneti zakon o
finansijskim tržištima, zatim zakon o investicionim fondovima, što će
stvoriti "jasan okvir" nad finansijskim tržištima i umanjiti mogućnosti
za "neželjena preuzimanja kompanija na berzi".


MAĐARSKA VLADA ZAINTERESOVANA ZA NAFTNU INDUSTRIJU SRBIJE

Beograd -- Zamenik ministra energetike Srbije Nikola Nikolić izjavio je
da je mađarska Vlada izrazila veliko interesovanje za učešće u
privatizaciji Naftne industrije Srbije. Tokom nedavne posete delegacije
Vlade Srbije Mađarskoj, koju je predvodio premijer Srbije Zoran
Živković, osim pitanja tretmana nacionalnih manjina i viznog režima,
razgovaralo i o saradnji u oblasti energetike, rekao je on agenciji
Beta. Nikolić je kazao da su razgovori vođeni oko "dve ključne stvari",
od čega je prva zahtev mađarske Vlade za privatizaciju NIS-a i
pančevačke "Petrohemije", a druga revizija "štetnog" ugovora o
transportu gasa između NIS-a i mađarske naftne kompanije "Mol", koji je
sklopljen 1998. godine. "Premijeru Mađarske i njegovim saradnicima
izložili smo kako vidimo restrukturiranje NIS-a i poručili da ćemo
uskoro doneti konkretan plan restrukturiranja, kojim će se pojedini
delovi tog sistema učiniti što atraktivnijim za kupce", rekao je
zamenik ministra energetike Srbije.
Nikolić je kazao da je mađarskim kolegama prenet čvrsti stav
Ministarstva rudarstva i energetike Srbije da je novim zakonom o
energetici predviđeno da u vlasištvu države ostane samo gasovod, vezan
za transport. Premijeru Mađarske je predloženo da "snagom autoriteta
utiče da se izvrši revizija ugovora o transportu gasa između NIS-a i
Mola, u skladu sa novonastalim uslovima na tržištu energije u regionu".
Nikolić je rekao bi se revizijom tog ugovora, kada bi se snizili
troškovi transporta gasa, napravile znatne uštede za NIS, a time i za
obične potrošače. Izmenama odredbi tog ugovora, Naftna NIS bi uštedela
od 11 do 12 miliona dolara, a ukoliko bi se dogovorili da se penali ne
plaćaju više mesečno već godišnje, dodatna ušteda bila bi i do 17
miliona dolara. Nikolić je kazao da će se pregovori između Mola i NIS-a
o tom ugovoru i privatizaciji NIS-a, nastaviti i ubuduće i dodao da će
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije imati ulogu da u tom procesu
nađe obostrano prihvatljivo rešenje.


OPSTANAK MONOPOLA POGUBAN ZA ELEKTROPRIVREDU SRBIJE

Beograd -- Zamenik ministra energetike Srbije Nikola Nikolić ocenio je
da je apsolutno poguban zahtev Sindikata Elektroprivrede da to javno
preduzeće ostane organizovano kao do sada jer bi to značilo dalje
postojanje EPS-a kao monopola. U intervjuu agenciji Beta on je istakao
da je neophodno što pre doneti zakon o energetici, koji će na pravi
način regulisati tu oblast i kojim će se izvršiti suštinsko
restrukturiranje EPS-a, podelom na proizvodnju, prenos i distribuciju
električne energije.


IDUĆE NEDELJE DIVAC OBJAVLJUJE PONUDU ZA "KNJAZ MILOŠ"

Aranđelovac -- Poslovodstvo kompanije "Knjaz Miloš" iz Aranđelovca
najavilo je da će košarkaš Vlade Divac tokom iduće sedmice objaviti
ponudu za kupovinu ove fabrike mineralne vode i sokova. Generalni
direktor "Knjaza Miloša" Radenko Marjanović je agenciji Beta rekao da
će, ukoliko ponuda bude prihvatljiva, javnim konkursom biti izabrana
revizorska kuća koja će proceniti vrednost kompanije, na osnovu koje će
biti utvrđena cena akcija. Prema poslednjoj proceni beogradskog
Instituta za finansije i ekonomiju, "Knjaz Miloš" vredi 55 miliona
evra.


DIREKTOR FAP-A: ZABRANITI UVOZ POLOVNIH KAMIONA I AUTOBUSA

Priboj -- Generalni direktor Fabrike autombila Priboj Mirko Stojović
izjavio je da FAP može ozdraviti samo uz pomoć države, a to znači da bi
Vlada Srbije trebalo hitno da donese program mera zaštite nacionalne
ekonomije i domaćih proizvođaca. To, rekao je, znači ukidanje odluke o
uvozu vozila, iz decembra 2000. godine ili ograničenju uvoza vozila do
dve godine starosti, kao i ukidanje uredbe o uvozu opreme, kamiona i
autobusa sa carinom od samo jedan odsto iz avgusta prošle godine. Za
budžetske fondove izdvaja i FAP i za to je potrebno da budžetske
insitucije svoje nabavke opredeljuju isključivo prema domaćim
proizvođačima. "Mnogo razvijenije zemlje od nas štite svoje interese
kada je u pitanju tržište, kako carinskim, tako i vancarinskim merama",
rekao je Stojović.
On je kazao da je neophodno za domaću automobilsku industriju
obezbediti neophodne kredite sa rokom otplate od tri do pet godina.


UGS NEZAVISNOST NE PODRŽAVA PROTEST SAMOSTALNIH SINDIKATA

Beograd -- Ujedinjeni granski sindikatI "Nezavisnost" saopštili su u
nedelju da neće ni na koji način učestvovati u protestu koji je za 29.
oktobar najavio Savez samostalnih sindikata Srbije. Taj sindikat je
saopštio da je SSSS, i pored postojanja Protokola o saradnji sa
"Nezavisnošću" i Konfederacijom slobodnih sindikata, protest
organizovao samostalno. "UGS 'Nezavisnost' će s pojačanom pažnjom
pratiti dalje aktivnosti SSSS-a, i ako nam oni pruže dodatne razloge da
utvrdimo sumnju da su ponovo na starom zadatku čuvanja muzejskih
ideologija, onda ćemo njih kao i sve njihove saveznike ponovo gledati
kao i do nedavno, kao neprijatelje koji stoje na putu demokratizacije
Srbije i njenog puta u Evropu", navodi se u saopštenju UGS
"Nezavisnost".


BATIĆ TRAŽI IZRUČENJE TAČIJA, ČEKUA I HAJRADINAJA

Beograd -- Ministar pravde Vladan Batić zatražio je od šefa UNMIK-a
Harija Holkerija da omogući sankcionisanje zločina Ramuša Hajradinaja,
Agima Čekua i Hašima Tačija, tako što će ih izručiti srpskom pravosuđu
ili procese protiv njih organizovati na samom Kosovu i Metohiji. Batić
je, u otvorenom pismu Holkeriju, zatražio da Agim Čeku bude smenjen sa
dužnosti komandanta Kosovskog zaštitnog korpusa, kao i da njemu, Tačiju
i Hajradinaju budu oduzeti pasoši i zabranjeno da napuste Kosovo. Batić
navodi da su krivična dela za koje se Čeku, Tači i Hajradinaj terete
izvršena pre dolaska UNMIK-a na Kosovo i Metohiju, zbog čega je
procesuiranje istih u ingerenciji pravosudnih organa Srbije. "Ukoliko
ostajete pri svom stanovištu da su za njih nadležni pravosudni organi
Kosova, onda ih uhapsite i sudite im", navodi Batić u pismu Holkeriju.


GRUNER I JAR PRODAO UČEŠĆE U VLASNIŠTVU BLICA

Berlin -- Nemački medijski koncern "Gruner i Jar" prodao je većinski
deo vlasništva nad beogradskim dnevnim listom "Blic" švajcarskoj
izdavačkoj kući "Ringije". Kako se navodi u saopštenju firme, "Ringije"
će većinsko vlasništvo nad "Blicom" preuzeti početkom 2004. Prodaja
"Blica" deo je širih strukturnih promena u "Gruneru i Jaru". Koncern je
prodao i učešće u svim listovima koje je u celini ili delimično
posedovao u zemljama istočne i jugoistočne Evrope da bi se, kako se
navodi u saopštenju, više angažovao na medijskom tržištu Poljske i
Rusije.
"Gruner i Jar" poseduje preko 120 listova i magazina sa preko 11.000
zaposlenih u Nemačkoj i još 14 zemalja. U prošloj godini je ostvario
promet od preko 2,8 lijarde evra, a 63 odsto te sume izvan Nemačke.


TAČI: NEĆU BITI OPTUŽEN PRED HAŠKIM TRIBUNALOM

Jagodina -- Predsednik Demokratske partije Kosova i nekadašnji
komandant Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači izjavio je u subotu
uveče za jagodinsku televiziju "Palma plus" da je uveren da neće biti
optužen za ratne zločine pred Haškim tribunalom. "Gospođa del Ponte
najavila je optužnice, ali to ne znači da su u pitanju Albanci, možda
se radi o Srbima sa Kosova", rekao je Tači. Tači je rekao da Kosovo
nikada više neće biti deo Srbije i pozvao raseljene Srbe da se vrate
svojim kućama, kako bi bili deo "socijalnog i ekonomskog progresa". "Ja
nemam ni vojsku ni policiju da bih dao bezbednosne garancije, ali treba
verovati međunarodnim snagama. Ne treba se zanositi tezom da će se i
jedan srpski vojnik ili policajac bilo kada vratiti na Kosovo. Sa tim
je stvar završena", rekao je Tači.


JEDAN VOJNIK KFORA LAKŠE RANJEN U NAPADU KOD SRBICE

Srbica -- Grupa Albanaca napala je u subotu uveče tridesetak francuskih
vojnika Kfora u blizini Srbice, na severu Kosova, saznaje Beta u
obaveštenim izvorima na Kosovu. Portparol Kfora Kris Tompson potvrdio
je Beti napad na vojnike Kfora, rekavši da je jedan vojnik lakše
povređen. Druge detalje sinoćnjeg napada Tompson nije naveo. On je
rekao da je istraga u toku i da će Kfor saopštiti kasnije pojedinosti.
Betini nezvanični izvori su naveli da je grupa od oko 20 Albanaca
napala francuske vojnike u blizini mahale Jašari kod Srbice i da su u
napadu korišćene motke i hladno oružje. U trenutku napada, vojnici
Kfora bili su u akciji osmatranja terena.


VIŠE DESETINA BIVŠIH POLICAJACA ŠTRAJKUJE GLAĐU

Priština -- Grupa od 45 bivših policajaca albanske nacionalnosti koji
su bez posla ostali pre 13 godina, četvrti dan za redom štrajkuje glađu
u Prištini zahtevajući od nadležnih institucija na Kosovu zaposlenje u
službi. Predsednik štrajkačkog odbora Nedžat Lalinovci izjavio je u
nedelju da su prava bivših policajaca da se vrate na svoja radna mesta
zagarantovana i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. On je
kazao da se kosovske institucije a naročito međunarodne vlasti na
Kosovu ne pridržavaju toga. Lalinovci je rekao da je nakon četiri dana
štrajka glađu zdravstveno stanje bivših policajaca pogoršano i da ih
niko do sada od predstavnika vlasti nije posetio. Štrajkači će
nastaviti štrajk glađu u očekivanju odgovora kompetentnih vlasti, kazao
je on.
Oko 700 bivših kosovskih policajaca je 13 godina bez posla, a smatraju
da su oštećeni time što nisu uključeni u Kosovsku policijsku službu. Po
dolasku Kfora i UNMIK-a policija na Kosovu je formirana kao potpuno
nova služba na bazi međunarodnih standarda. Kosovska policijska služba
ima oko 5.600 pripadnika, među kojima ima i bivših pripadnika ranijeg
sastava policije.


BIA I MUP OTKRILI ILEGALNO ORUŽJE

Bujanovac -- U zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije i
SUP-a Vranje u opštini Bujanovac otkriveno je više komada oružja za
koje se pretpostavlja da su ostali posle  razoružanja Oslobodilačke
vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe u maju 2001. godine, izveštava naš
dopisnik Radoman Irić. Na petom kilometru puta Veliki Trnovac -
Breznica, na lokaciji koja se zove Kolibe, a koju ovdašnji Albanci zovu
i Vikendica, u nedelju ujutro je pronađeno šest ručnih raketnih bacača
"zolja", tri snajpera, tri puškomitraljeza, dva ručna bacača, 43
automatske puške, tri bombe kineske proizvodnje i 26 okvira sa preko
1.000 metaka kalibra 7,62 milimetara. Lokacija Koliba je do 31. maja
2001. godine, do kada su ovde trajali oružani incidenti, bila poligon i
baza za obuku pripadnika OVPBM-a. Policija zbog toga sumnja da bi ovde
moglo da se pronađe još neka jazbina sa oružjem. Uviđaj je izvršio
istražni sudija Okružnog suda u Vranju Slavoljub Mihajlović, a
prisustvovali su mu i članovi posmatračke misije EU.


NASTAVAK RAZGOVORA SCG SA EU

Beograd -- Predstavnici vlasti iz Beograda i Podgorice sastaće se u
ponedeljak i utorak sa ekspertima Evropske unije, u okviru nove faze
Procesa stabilizacije i pridruživanja, nazvanoj Unapređeni stalni
dijalog. Skupom će predsedavati ministar za međunarodne ekonomske
odnose Srbije i Crne Gore Branko Lukovac i direktor Direkcije za
zapadni Balkan u Evropskoj Komisiji Rajnhard Pribe, saopšteno je iz
Saveta ministar državne zajednice. Učesnicima će se, u ime trenutnog
predsedavajućeg Evropskom unijom, Italije, obratiti italijanski
ambasador u Beogradu Đovani Karađolo di Vietri.
Na sastanku će biti razmotrena makroekonomska pitanja, kao što su
razvoj realnog i fiskalnog sektora, stanje u monetarnoj oblasti,
spoljnoj trgovini, odnosima sa međunarodnim finansijskim institucijama
i Londonskim klubom poverilaca. Posebno će biti reči o opštim
strukturnim reformama, jedinstvenoj trgovinskoj politici, jedinstvenom
tržištu, intelektualnoj i industrijskoj svojini i pravu i politici
konkurencije.


PREMIJER LUKSEMBURGA SA VLASTIMA SCG O POVRATKU IZBEGLICA

Brisel -- Luksemburški premijer Žan-Klod Junker doputovaće u ponedeljak
u Beograd da bi sa vlastima Srbije i Crne Gore potvrdio rešenost da se
povratak izbeglica, koji su u Luksemburg ilegalno došli mahom iz
raško-sandžačke oblasti, nastavi uzajamnim dogovorom dve vlade i
finansijskom podrškom Luksemburga od desetak miliona dolara. Luksemburg
ta sredstva daje za otvaraje radnih mesta i stvaranje drugih
ekonomsko-socijalnih uslova za povratak ovih izbeglica, od kojih se oko
pet stotina već vratilo svojim kućama, uglavnom na području Rožaja.
Povratak ilegalnih izbeglica je deo celokupne politike Evropske unije
koja u poslednje vreme čini temeljite napore da to spreči policijskim
merama, specijalnim režimom viza i saradnjom sa državama iz kojih
stižu, ili kroz koje većinom mafijaškim kanalima prolaze ilegalni
imigranti.


OPET AKTUELAN JADRANSKO-JONSKI PUT

Podgorica -- Crna Gora i Hrvatska obnovile su razgovore o izgradnji
jadransko-jonskog puta, saopšteno je u nedelju u Podgorici. Crnogorski
premijer Milo Đukanović je o tome razgovarao sa hrvatskim ministrom za
javne radove Radomirom Čačićem, a razgovori će, prema najavama, biti
nastavljeni pošto u Hrvatskoj budu završeni parlamentarni izbori.
Ideja o izgradnji Jadransko-jonskog puta stara je više godina, a prema
ideji, trebalo bi na tom putu graditi most preko morezuza Verige u
Bokokotorskom zalivu. Jadransko-jonski put bi, kako je predviđeno,
povezivao Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.


CRNOGORCI NA KONGRESU SOCIJALISTIČKE INTERNACIONALE

Podgorica -- Predsednici crnogorskih vladajućih partija, Demokratske
partije socijalista i Socijaldemokratske partije, Milo Đukanović i
Ranko Krivokapić, otputovali su u nedelju u Brazil, gde će u Sao Paolu
učestvovati na kongresu Socijalističke internacionale.
Socijaldemokratska partija je članica Socijalističke internacionale, a
u Podgorici je najavljeno da bi u tu asocijaciju na ovom kongresu mogla
biti primljena i DPS. Kongres Socijalističke internacionale počinje
danas, a biće završen 29. oktobra.


NA HOTEL AL-RAŠID ISPALJENO 29 RAKETA, POGINULA JEDNA OSOBA, VOLFOVIC
NEPOVREĐEN

Bagdad -- U napadu na hotel Al-Rašid u Bagdadu u nedelju izjutra, u
kome je odseo pomoćnik američkog sekretara za odbranu Pol Volfovic,
ispaljeno je 29 raketa, saopštili su američki zvaničnici. U napadu je
poginula jedna osoba, dok ih je ranjeno 15, rekao je agenciji Frans
pres neimenovani američki oficir. Sam Volfovic nije povređen. "Ukupno
smo pronašli 40 raketa, od kojih je 29 ispaljeno, dok su napadači u
minobacaču lokalne proizvodnje ostavili još 11 projektila", rekao je
američki oficir. Pronađene su rakete između 85 i 68 milimetara. Prema
njegovim rečima, rakete od 68 milimetara obično se ispaljuju iz
helikoptera, dok one od 85 milimetara upotrebljavaju se za ispaljivanja
zemlja-vazduh. Pomočnik američkog sekretara za odbranu Volfovic, koji
se ostao nepovređen u napadu, izjavio je novinarima da će SAD
"nastaviti svoju misiju" i da ih od toga neće odvratiti "kriminalci
čiji je cilj da destabilizuju zemlju koju su 25 godina uništavali",
aludirajući očigledno na bivši režim Sadama Huseina.
Hotel Al-Rašid nalazi se u delu Bagdada koji je pod opsežnim merama
bezbednosti, američki vojnici blokiraju sve prilaze zdanju koje je
opkoljeno blindiranim vozilima. U čuvenom hotelu odsedali su visoki
strani zvaničnici još u vreme Sadama Huseina. Vašington je u subotu
upozorio na mogućnost da islamski ekstremisti izvedu napad na jedan
hotel u Bagdadu u kojem odsedaju zapadne diplomate.


DVE EKSPLOZIJE ODJEKNULE U CENTRU BAGDADA

Bagdad -- Najmanje dve eksplozije su odjeknule u dobro obezbeđenom
centru Bagdada u kome se nalazi sedište koalicione administracije u
Iraku, rekli su američki vojni zvaničnici. Portparol američkih snaga u
Iraku rekao je da su se eksplozije desile u "zelenoj zoni", u kojoj se,
takođe, nalazi hotel "Al Rašid" na koji su ranije isplajene rakete.
Koalicione snage predvođene SAD označavaju terminom "zelena zona"
područje centra Bagdada gde se nalaze jake vojne snage i više
administrativnih zgrada. Predstavnici američkih snaga u Iraku navode da
još nije utvrđeno gde je tačno došlo do eksplozije. Irački policajac
koji je želeo da ostane anoniman, rekao je da jedna osoba ispalila
raketu iz ručnog raketnog bacača na američki konvoj u blizini hotela
"Al Mansur", udaljen oko dva kilometara severoistočno od hotela "Al
Rašid". Taj policajac je rekao da u napadu nije bilo žrtava. Ubrzo
nakon eksplozije, američki oklopni transporteri i džipovi su blokirali
područje na kome nije dozvoljen pristup novinarima.


KOMISIJA ZA ISTRAGU O 11. SEPTEMBRU: BELA KUĆA NE SARAĐUJE

Njujork -- Predsednik Federalne komisije za istragu o terorističkim
napadima na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. optužio je Belu
kuću da sa tim telom nedovoljno sarađuje. "Svaki dokument vezan za
istragu ne sme da bude van našeg domašaja", rekao je za "Njujork tajms"
republikanac Tomas Kin, bivši gradonačelnik Nju Džersija i predsednik
Komisije koju čini 10 demokrata i republikanaca. Prema njegovim rečima,
sve što ima veze sa 11. septembrom mora biti predato Komisiji. Među
nedostajućim dokumentima su dnevni obaveštajni izveštaji dostavljani
predsedniku Džordžu Bušu tokom nedelja pre napada na Svetski trgovinski
centar u Njujorku i Pentagon u Vašingtonu, navodi "Njujork tajms",
pozivajući se na druge članove Komisije. Kin je upozorio da on može da
naredi dostavljanje tih dokumenata Komisiji, u slučaju da Bela kuća
nastavi da pruža otpor. Bela kuća je 2002. godine potvrdila navode
štampe da je Buš u avgustu 2001. primio obaveštajni izveštaj u kojem se
upozorava na mogućnost da teroristička mreža Al-Kaida otme putničke
avione i tako izvrši napad, što se 11. septembra i dogodilo. Komisiju
je 2002. godine formirao Kongres na osnovu preporuke Bele kuće. Telo
koje čini po pet demokrata i republikanaca mora da do maja 2004. objavi
izveštaj o istrazi.


IRAN ZAMRZNUO PROGRAM PROIZVODNJE OBOGAĆENOG URANIJUMA

Teheran -- Portparol iranskog Ministarstva inostranih poslova izjavio
je u nedelju da je Iran zamrznuo program proizvodnje obogaćenog
uranijuma kao odgovor na pritisak međunarodne zajednice koja optužuje
vlasti u Teherenu da razvija atomsko oružje. Na pitanje da li je Iran
prekinuo program proizvodnje obogaćenog uranijuma, portparol Hamid Reza
Asefi je odgovorio: "S obzirom da smo se o tome dogovorili,
pretpostavljam da je to već urađeno".  Tokom prošlonedeljne posete
šefova diplomatije Francuske, Nemačke i Velike Britanije Teheranu, Iran
je popustio međunarodnim pritiscima i pisano se obavezao da prihvata
pojačanu kontrolu svojih aktivnosti.
Vlasti u Teheranu su takođe, pristale da potpišu dodatni protokol
Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja, da obustave proizvodnje
obogaćenog uranijuma i obavezao se na saradnju sa IAEA. Kako je ranije
najavljeno, Iran će naredne sedmice potpisati dokument koji će
omogućiti nenajavljenu inspekciju lokacija koje imaju veze sa
nuklearnim programom te zemlje, izjavio je danas jedan visoki iranski
zvaničnik.


NASTAVLJA SE AKCIJA SPASAVANJA RUDARA NA JUGU RUSIJE

Novošaktinsk -- Akcija spasavanja preostalih 13 rudara zarobljenih u
rudniku uglja na jugu Rusije nastavljena je nakon što su izvučena 33
rudara. Za otvaranje prolaza u galeriju gde se veruje da se nalaze
preostali rudari biće potreban još jedan dan, jer voda i dalje nadolazi
u rudnik. Poplavu u rudniku prouzrokovalo je izlivanje podvodnog jezera
nakon čega je prestao da radi lift za izvlačenje rudara na površinu.


POSLE 11 DANA POČINJE ODNOŠENJE SMEĆA

Atina -- Posle jedanaest dana štrajka zaposlenih u organima lokalne
samouprave Grčke, u ponedeljak će početi odnošenje desetina hiljada
tona smeća koje se raspada, zaudara i razvlači točkovima vozila na
temperaturi višoj od 25 stepeni. Po zvaničnoj statistici, samo u Atini
dnevno nastane više od četiri i po hiljade tona smeća, te je posle 11
dana štrajka na ulicama preko 50.000 tona otpada. Opštinske službe za
odnošenje smeća saopštile su da će nastojati da ubrzaju posao, ali da
im obično za čišćenje gradova treba jedan i po put više vremena nego
što je trajao štrajk što znači da će ulice biti koliko-toliko čiste tek
kroz dve nedelje. Pošto se ulice Atine i drugih grčkih gradova ne peru,
biće čistije tek kada počne zimska kiša.
Pred državni praznik 28. oktobar, dan stupanja Grčke u Drugi svetski
rat 1940, u subotu popodne su ispražnjeni kontejneri na centralnim
ulicama gradova, ali je duž kolovoza i trotoara ostalo rasuto smeće po
kojem su rojevi insekata, a na nekim mestima i glodari. Posle više od
deset dana smanjila su se brda smeća ispred bolnica i sa pijaca, i kraj
znamenitosti Atine i drugih gradova odakle su strani turisti u
fotografskim aparatima već odneli jedinstvene uspomene na posetu Grčkoj
koja se priprema za Letnje olimpijske igre 2004. Kamioni sa smećem su
istovareni na deponijama Atine i Soluna pošto je policija, na zahtev
vlade, batinama i suzavcem rasterala štrajkače koji su ih blokirali.
Organizacija lokalne samouprave Grčke (POE-OTA) je štrajkovala
zahtevajući minimalnu platu od 1.050 evra mesečno (sada je oko 900),
status opasnog i nezdravog zanimanja za zaposlene na odnošenju smeća,
sistematsko uređivanje nadležnosti i finansijskog poslovanja opština,
opozivanje odluka o privatizaciji opštinskih službi, i zabranu
zapošljavanja sa delimičnim radnim vremenom. Međutim, zbog konfuzne
organizacije uprave u Grčkoj, o tome nije bilo pregovora sa štrajkačima
jer opštine rešenja zahtevaju od vlade, a vlada tvrdi da nije nadležna.


PREGLED ŠTAMPE

U pregledu štampe prenosimo kolumnu Ivana Torova iz Politike, kolumnu
Petra Lukovića iz najnovijeg splitskog Ferala, intervju sa Aleksandrom
Gračancem, direktorom Akcijskog fonda iz Glasa javnosti i tekst iz
istog dnevnika o udžebnicima istorije u srpskim školama.


DOGODILO SE 26. OKTOBRA

899. Umro je engleski kralj Alfred Veliki, koji je po dolasku na presto
871. uspešno odbranio zemlju od Danaca, oslobodio i obnovio London.
Razvio je ratarstvo, osnovao nove gradove i učinio mnogo na polju
duhovne kulture okupljajući učene ljude i iz inostranstva.
1440. Obešen je Žil de Re, jedan od boraca Jovanke Orleanke. Bivši
maršal Francuske optužen je za satanizam i ubistvo 140 dece. Njegov
zločin bio je inspiracija za priču "Plavobradi".
1685. Rođen je italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz
na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvenih
sonata u jednom stavu (Skarlatijev sonatni oblik).
1759. Rođen je Žorž Žak Danton, jedan od vođa Francuske revolucije,
koji je 14. jula 1789. predvodio napad na parisku tamnicu Bastilju. Kao
protivnik revolucionarnog terora sukobio se sa Robespjerom, optužen je
za saradnju sa neprijateljima republike i pogubljen na giljotini 1794.
1842. Rođen je ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, autor
monumentalnih kompozicija iz rusko-turskog rata (1877-78).
1861. U Frankfurtu je prikazan rad prvog uređaja za prenos govora, koji
je njegov konstruktor Johan Filip Reis nazvao telefon. Kao pronalazač
prvog upotrebljivog telefona (1876) smatra se Amerikanac Aleksandar
Graham Bel.
1863. U Ženevi je počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14
zemalja na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su
1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti
žrtava rata.
1896. Potpisan je sporazum u Adis Abebi kojim je uspostavljen mir
između Italije i Abisinije (Etiopija) i priznata nezavisnost
Abisinije.
1905. Tokom Prve ruske revolucije (1905-07), radnici su u Petrogradu
osnovali prvi Sovjet (radničku skupštinu).
1905. Sporazumom u Karlštadu Norveška se odvojila od Švedske i postala
nezavisna kraljevina sa kraljem Hakonom VII.
1911. U Kini je ukinuta monarhija i proglašena republika sa Sun Jat
Senom kao privremenim predsednikom.
1916. Rođen je francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi
socijalista u maju 1981. izabran za predsednika Francuske i ostao na
tom položaju 14 godina. U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vođa
francuskog Pokreta otpora, a od 1971. je lider Socijalističke partije
Francuske.
1917. Brazil je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.
1955. General Ngo Din Diem proglasio je Republiku Vijetnam u južnom
Vijetnamu, a sebe predsednikom i zaveo diktatorski režim. Ubijen je u
vojnom udaru u novembru 1963.
1955. Parlament Austrije prihvatio je, dan posle odlaska poslednjih
savezničkih okupacionih vojnika, Državni ugovor kojim se obavezala na
stalnu neutralnosti zemlje.
1961. Nobelovu nagradu za književnost dobio je jugoslovenski književnik
Ivo Andrić i postao prvi Jugosloven dobitnik te prestižne svetske
nagrade.
1972. Umro je ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič
Sikorski, koji je konstruisao prvi uspešan helikopter, a 1913. prvi
izgradio avion sa više motora. Godine 1919. emigrirao je u SAD gde je
nastavio rad na konstrukciji novih tipova aviona i helikoptera.
1972. U kampanji Saveza komunista Jugoslavije protiv "anarholiberala"
smenjeni su najviši funkcioneri Komunističke partije Srbije Marko
Nikezić i Latinka Perović. Nakon toga smenjeni su i funkcioneri u
državnom aparatu i privredni rukovodioci koji su se zalagali za
liberalizaciju i modernizaciju društva.
1976. Generalna skupština UN je jednoglasno osudila aparthejd i pozvala
vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte sa Transkejom, koja je
samoproklamovala nezavisnost sa belom manjinom na čelu.
1994. Izrael i Jordan potpisali su sporazum, kojim je posle 46 godina
formalno okončano ratno stanje dveju susednih zemalja.
1995. Na Malti je ubijen vođa palestinske terorističke islamske
organizacije "Islamski džihad" Fati Škaki.
1998. Predsednici Perua i Ekvadora potpisali su formalnu deklaraciju
kojom je rešen pogranični spor dveju južnoameričkih zemalja nastao
početkom 19. veka, zbog kojeg su više puta ratovale.
1999. Savet bezbednosti UN odobrio je upućivanje međunarodnih mirovnih
snaga, 11.000 vojnika i policajaca, u Istočni Timor.
2000. Na sastanku u Bukureštu SR Jugoslavija je postala punopravni član
Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.
2001. Beogradski sud osudio je Dobrosava Gavrića na 20 godina zatvora
zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana i još dve osobe u hotelu
"Interkontinental" u Beogradu 15. januara 2001.
2002. U akciji oslobađanja oko 800 talaca, koje su čečenski teroristi
držali tri dana u jednom moskovskom pozorištu, stradalo je 128 osoba, a
svih 50 terorista je likvidirano.



-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: PGP 6.5.1i

iQA/AwUBP5xNQ0MYhVuIcyHKEQIA3QCg7H1wqQajdictq2FWgH2gImGph3AAn0dd
2lsnegkHwG2zRkVc8tNLw9/f
=tdvS
-----END PGP SIGNATURE-----

====================================================================
b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti
Radija B92. Vesti se salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET.
Vise informacija o RTV B92 mozete dobiti na:

http://www.b92.net/

Za odjavu posaljite poruku na: [EMAIL PROTECTED]
Za dodatne komande: [EMAIL PROTECTED]
====================================================================



Reply via email to