Džerard Galuči: Putin Srbijom "štipa" Zapad 

03. januar 2015. 11:30 | Komentara:  
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:527226-Dzerard-Galuci-Putin-Srbijom-stipa-Zapad>
 41 

Rusija može da obezbedi političku podršku oko Kosova u Savetu bezbednosti UN, 
ali Putinu nije stvarno stalo do Srbije. Za njega je to prvenstveno alat za 
”štipanje” Zapada

 

PREDSEDNIK Nikolić “intenzivno radi” na novom predlogu za Kosovo. Kaže da taj 
predlog neće zadovoljiti sve i da će možda naići na otpor zapadnih zemalja koje 
podržavaju nezavisnost Kosova. Takođe je predložio da bi bilo prikladno da 
Rusija potraži druge načine da “investira” u Srbiji, sada, kada je predsednik 
Putin otkazao “Južni tok”.

Sve ovo bi se moglo pročitati kao najava nastavka oslanjanja na podršku Rusije 
i odbijanje da se prizna nezavisnost Kosova.

Ali, možda Nikolić samo pokušava da potegne takvu mogućnost kako bi se 
pritisnuo Brisel da bude fleksibilniji oko uslova za počinjanje pregovora o 
članstvu u EU. U svakom slučaju, Srbija se suočava sa egzistencijalnim izborom 
narednih meseci između konačnog ulaska u Evropu i toga da bude ostavljena na 
cedilu. Moguće je da ponestaje prostora da se takav izbor izbegne.

Pet faktora su ključni za razumevanje strateške situacije Srbije: 

1. Ekonomska budućnost Srbije zavisi od aktivnog kretanja ka članstvu u EU. 
Nikolić kaže da je to “pitanje opstanka.” Srbija mora postati prava 
slobodnotržišna privreda sposobna da se takmiči na globalnom nivou. Da bi to 
uradila, potrebna su značajna ulaganja i tehnička pomoć.

2. Rusija ne može da pruži pomoć koja je Srbiji potrebna. Ruske “investicije” 
obično znače stavljanje resursa u ruke njenih oligarha. To ne razvija 
ekonomiju. Rusija može da obezbedi političku podršku oko Kosova u Savetu 
bezbednosti UN, ali Putinu nije stvarno stalo do Srbije. Za njega je to 
prvenstveno alat za ”štipanje” Zapada.

3. EU - predvođena Berlinom - neće ponuditi nikakvu fleksibilnost za uslove za 
otpočinjanje pregovora o članstvu. Glavni razlog nema nikakve veze sa Srbijom 
per se. EU ostaje u ekonomskoj i finansijskoj krizi. Njoj - a posebno Nemcima - 
se ne žuri da problemima dodaju nove članove kojima je potrebna pomoć.

4. Kako god, Nemci spinuju pitanje priznavanja Kosova, i pre otvaranja 
poglavlja biće potreban stvarni napredak u normalizaciji. Nemački ambasador u 
Beogradu pozvao je na “punu primenu” briselskih sporazuma, jasno naglasivši da 
fokus mora biti na čvrstom uvođenju Srba sa severa u kosovske institucije 
integracijom sudstva i formiranjem zajednice srpskih opština.

5. EU nije zadovoljna politikom Srbije prema Rusiji. Sve dok je to bila prosta 
tradicionalna slovenska solidarnost oko Kosova, mogla je da se prihvatiti kao 
neizbežna. Ali Evropa, a naročito Nemačka, nisu srećni sa Rusijom i time što su 
prisiljeni da primenjuju sankcije protiv sopstvenih ekonomskih interesa. 
Nijedna EU članica ne bi bila srećna sa prevarantima oko sankcija. Tako je pre 
otvaranja pregovora o članstvu za Srbiju dodatni uslov i “poravnanje” u oblasti 
spoljne politike.EU je predvidela odlučne uslove da Srbija krene napred - sada 
prihvatanje defakto gubitka Kosova (formalno priznanje kasnije) i uskraćivanje 
podrške Putinu: Učinite ovo i počnite da ulazite u Evropu, oduprite se i 
ostanite napolju.Rukovodstvo Srbije verovatno razume situaciju bolje nego bilo 
ko drugi. Tako, možda, predsednik Nikolić preuzima vođstvo da izradi novi 
pristup. Iako on upozorava da niko ne treba da očekuje “senzacionalno 
priznanje”, predsedniku je možda dat posao - kao stvar prevashodnog nacionalnog 
interesa - da nađe matricu izlaska u susret ispunjavanju uslova EU. Put napred 
ostaje ono što je oduvek bio: da se iskoristi Ahtisarijev plan, razrađen kroz 
sporazume sa Prištinom u Briselu - dovršavanje postavljanja kosovskih Srba u 
kosovske institucije na statusno neutralan način. Srbija bi, kao i svi 
stanovnici Kosova, samo bila na dobitku time što bi uvela kosovske Srbe u 
politički miks Prištine. Zauzvrat, Beograd bi mogao da insistira na podršci EU 
za neke specifičnosti. Integrisanje pravosuđa moglo bi da dovede do napora 
kosovskih Albanaca da se “vrate” na sever pozivajući se na “zakonska prava”. 
Ljudi sa severa će se odupirati svakom takvom naporu kao pretnji koja bi 
promenila etničku ravnotežu njihovih zajednica. Pre uvođenja sudova na severu u 
široki kosovski sistem, Evropljani (i SAD) treba da naprave odlučan napor da 
reše sva pitanja imovinskih potraživanja širom Kosova tako da svi raseljeni 
budu obeštećeni i da im se pomogne da ostanu gde sada žive. Beograd bi takođe 
mogao da se fokusira da kosovskim Srbima obezbedi dobar deo iz centralnog 
finansiranja bez nepotrebnih prepreka. Ipak, Beograd nema mnogo izbora nego da 
radi sa EU i pronađe načine da ide napred.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:527226-Dzerard-Galuci-Putin-Srbijom-stipa-Zapad

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на siem+unsubscr...@googlegroups.com.
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на siem@googlegroups.com.
Посетите ову групу на http://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/009a01d0276d%24f7d36810%24e77a3830%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to