Rešenje za Kosovo uticace i na ruska podrucja

Anamari REPIC

Bilo koje rešenje za status Kosova postace medunarodni presedan i kao takvo
koristice se i u drugim konfliktnim podrucjima u svetu, izjavio je u
intervjuu za Radio Slobodna Evropa šef ruske kancelarije u Prištini Sergej
Bazdnikin. Ruski zvanicnik je kazao da rešenje za Kosovo može biti trajno
samo ako ga usaglase Priština i Beograd. 

RSE: Gospodine Bazhdnikin kakav je stav Rusije, koja je clanica SB i Kontakt
grupe, po pitanju buduceg statusa Kosova?

BAZDNIKIN: Nadam se da je stav Ruske Federacije o ovom pitanju vec dovoljno
dobro poznat svima, ukljucujuci i vaše slušaoce. Kao što je vec više puta
rekao ministar Lavrov, mi potpuno podržavamo pregovore o buducem statusu,
koji su poceli u Becu pre dva meseca. Smatramo da je najvažniji princip koji
predstavlja osnov za pronalazak rešenja - pregovaracki princip. Šta to
znaci? Verujemo da jedino takvo rešenje koje ce usaglasiti same dve strane,
Beograd i Priština, samo takvo rešenje može da obezbedi trajno regulisanje,
trajnu soluciju ovog pitanja. Za ovo postoji dobra podloga i to su takozvani
rukovodeci principi koji su usvojeni u Kontakt grupi. Ti principi polaze od
više opcija mogucih rešenja. Isto tako, smatramo da je veoma važno da se u
toku beckih pregovora pronadu što bolja rešenja konkretnih pitanja, a to su
decentralizacija, prava i bezbednost manjinskih zajednica, zaštita verskog
nasleda, itd.

RSE: Spomenuli ste opcije. Sa jedne strane, vecina stanovništva se zalaže za
nezavisnost, Srbi za ostanak Kosova unutar Srbije, a razliciti medunarodni
faktori sada sve više govore o uslovnoj nezavisnosti. Smatrate li da je
uslovna nezavisnost moguce rešenje?

BAZDNIKIN: Ja sam vec rekao da mi polazimo od toga da je najbolje rešenje
ono o kojem ce se uspeti dogovoriti same strane u pregovorima. Svakako,
pronalazak takvog rešenja podrazumeva naporan rad i spremnost za kompromise.
Medutim, bitno je shvatiti da ni mi, niti Kontakt grupa u celini, ne
prejudiciramo i ne želimo prejudicirati rešenje za status. Ono na cemu mi
insistiramo jeste da bilo koje rešenje ce svakako postati presedan u
medunarodnom pravu. Suverenizacija Kosova ce se neizbežno projektovati i na
druge konflikte, ukljucujuci i konflikte koji postoje kod nas, u Zajednici
nezavisnih država.

RSE: Kada ste to spomenuli, neki ruski zvanicnici traže da primenjeni
principi na Kosovu budu univerzalni principi koji ce biti primenjeni i u
drugim konfliktnim podrucjima kao što su Južna Osetija i Abhazija. Koliko su
ova dva pitanja povezana?

BAZDNIKIN: Osim Abhazije i Južne Osetije ponekad se spominju još par
teritorija. Medutim, bitno je shvatiti da mi polazimo od toga da moramo
poštivati medunarodno pravo i moramo primenjivati ista pravila za rešavanje
konflikata svuda u svetu, ne samo na Kosovu vec i kod nas, a i bilo gde
drugde. Ova pitanja jesu povezana. Hocu da kažem da mi ne polazimo
automatski od toga da cemo preneti sva iskustva koja ce se steci tokom
pronalaska rešenja za status Kosova na ova pitanja, ali suštinski pristup ce
postati presedan i on ce se koristiti.

RSE: Kosovski Srbi ne ucestvuju u radu institucija, sada mnogi odustaju od
plata iz kosovskog budžeta i okrecu se institucijama Republike Srbije. Do
ovakvih iskljucenja Srba iz tokova dolazi na osnovu zahteva Beograda. Dakle,
sa jedne strane se traži ucešce Srba, a sa druge strane oni se sve više vežu
za Beograd. Kako to rešiti?

BAZDNIKIN: Svi mi bili bismo najsretniji ukoliko bismo saznali kako se to
može rešiti. Mi otvoreno kažemo da najbolji nacin da se zaštite i promovišu
prava Srba koji žive na Kosovu je kroz njihovo ukljucivanje u rad
institucija samouprave Kosova. Smatramo da je to jedini nacin da se
prezentuju njihovi interesi, da oni postanu partner svim ljudima koji žive
na Kosovu, ukljucujuci naravno i vecinu stanovništva. Mi ohrabrujemo
predstavnike kosovskih Srba da udu u institucije, naravno konacna odluka je
na njima, ne možemo i ne želimo njih da nekako da prelamamo da oni to urade.
Jednostavno mora sazreti ta svest da se ovo rešenje donese i naravno
smatramo da što brže to se desi to je bolje. Isto tako smatram da naravno i
sadašnji organi vlasti moraju pružati što više ruke pomirenja i spremnosti
da rade zajedno. Mogu da kažem da sam zadnjih mesec dana dosta ohrabren onim
što sam video, nekakve gestove dobre volje od strane i Vlade Kosova i
predsednika Kosova. U svakom slucaju, mislim da je ucešce kosovskih Srba u
institucijama neminovnost.

RSE: Proces decentralizacije je kljucan za srpsku zajednicu. Pregovaracka
grupa Prištine je predložila formiranje dve opštinske jedinice u Mitrovici,
na severu i jugu. Kako smatrate da je moguce rešiti pitanje
decentralizacije, a posebno podeljene Mitrovice?

BAZDNIKIN: Ja mislim da se ovo pitanje, kao i druga pitanja, može rešiti u
toku pregovora. Smatram da onaj predlog sa kojim je vec izašla delegacija
Prištine predstavlja izuzetno dobar osnov, dobru ponudu za predstojece
pregovore o tom pitanju koji ce se održati 4. maja u Becu. Mislim da ovo u
celini gledano predstavlja shvatanje realnog stanja stvari na terenu od
strane Prištine i izuzetno dobro prihvatamo takav predlog. Naravno, na
beogradskoj delegaciji je da proceni koliko je takav predlog u njihovom
interesu. U svakom slucaju, smatramo da je to izuzetno dobar pomak.

RSE: Smatrate li da je nova vlada Kosova postigla napredak u ispunjenju
standarda?

BAZDNIKIN: Smatram da sadašnja vlada Kosova, sa gospodinom Agimom Cekuom na
celu, radi mnoge stvari koje se ticu ispunjenja standarda. Mi svi znamo da
postoji donekle progres u realizaciji nekih od tih standarda, medutim, odmah
hocu da budem jasan - ja uvek pozivam da se implementacija standarda odvija
što brže i što efikasnije. Naravno, to nije baš lako ali to je jedini nacin
da se uvere i druge zajednice na Kosovu da Vlada Kosova želi dobrobit za sve
gradane. Postoji odredeni nivo implementacije ali ipak ostaje još mnogo toga
što se mora uraditi.

RSE: Pored politickog angažovanja na pitanju Kosova, koliko se može
ocekivati možda ekonomsko angažovanje odnosno investicije ruskih biznismena?

BAZDNIKIN: Za bilo koje investicije, ukljucujuci i ruske na Kosovu, mora se
stvoriti klima koja ce se karakterisati sigurnošcu što se tice tih
investicija. Ja odmah hocu da kažem da se Kosovo krece ka tome, ali mislim
takva klima još ne pruža dovoljnu dozu sigurnosti. Medutim, neke kompanije
sa ruskim kapitalom delimicno su vec prisutne na Kosovu. Mi radimo sa Vladom
Kosova oko nekih mogucih projekata u koji bi se mogli ukljuciti ruski
privrednici. Odmah bih hteo da naglasim da se tu radi iskljucivo o poslovnim
angažmanima, gde se politika ne mora mešati. Znaci, ukoliko je Kosovo
interesantno za ruski biznis, ruski biznis ce na Kosovo doci, ali se i Vlada
mora potruditi da ucini Kosovo što privlacnijim za strani kapital,
ukljucujuci i ruski.





 
Yahoo! Groups Links

<*> To visit your group on the web, go to:
    http://groups.yahoo.com/group/SrpskaInformativnaMreza/

<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
    [EMAIL PROTECTED]

<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
    http://docs.yahoo.com/info/terms/
 



Одговори путем е-поште