OLIVER IVANOVIĆ: Srbija nije Amerika, to moramo da shvatimo
 
Najava zamenika predsednika Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića da će Srbija i oružjem braniti Kosovo nije sa oduševljenjem primljena među dobrim delom tamošnjeg srpskog življa. Jer, koliko god da se ta retorika pozivala na aktuelni Ustav i stav da „niko nema pravo da prihvati okupaciju Srbije ili bilo kojeg njenog dela", kosmetski Srbi koji se ne slažu sa radikalskom politikom upozoravaju da mi naprosto nismo zemlja koja ma kome može da preti na taj način.

– Sumnjam da pretnje, i uopšte poruke takve vrste, mogu da poboljšaju našu poziciju. U svetu ni sad ne uživamo neki naročiti autoritet, a mahanje oružjem može samo da poveća nepoverenje prema Srbiji – upozorio je lider Srpske liste za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović.

Da li se na Kosmetu osetila nova doza tenzije nakon tih Nikolićevih reči?
– Svaki potez tog tipa ugrožava srpsku zajednicu. Najpre, takve izjave jedva dočekaju albanski mediji, da bi ih onda besomučno eksploatisali, a onda se na to još nadovežu njihovi ekstremisti. Srpski političari moraju da shvate da jedino što takvi pompezni „patriotski" uzleti proizvode jesu veoma konkretni odgovori druge strane, koje predstavnici UNMIK-a i KFOR-a ne mogu da zaustave, a možda za tim i nemaju neku jaku volju. Dakle, od ovakve vrste srbovanja kosovski Srbi trpe samo štetu.

Vojislav Koštunica je najzad priznao da je rešavanje slučaja Mladić važno i za kosovsko pitanje?
– Razgovori o statusu se vode o veoma teškim uslovima, a jedan od razloga je i činjenica da nas međunarodna zajednica tretira kao neodgovorne i nespobne da ispunimo obaveze koje smo preuzeli. Nije dovoljno o tim obavezama samo govoriti ili praviti planove kako da se na njih odgovori. Jedino Srbija koja deluje biće prihvaćena kao odgovorna država koja ima legitimitet da se s punim političkim kapacitetom bori za deo svoje teritorije.

Čuli su se, međutim, komentari da premijer zapravo pominjanjem Kosova hoće da amortizuje konsekvence po vlastiti imidž u slučaju izručenja Mladića?
– Dugo se i oportuno ponašala ova vlast prema haškom pitanju, ne želeći da uđe u proces objašnjavanja narodu zašto je priča o Tribunalu važna. Jer, suština svega nije samo u Kosmetu, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, programu Partnerstvo za mir... Suština je u činjenici da Srbiji mora postati jasno da se zločin ničim ne može opravdati.

Dakle, tom problemu se suštinski mora prići drugačije. Naravno, teško je narodu objasniti da nekog, koga deo tog istog naroda veliča, sada treba da izručimo da bi mu sudio tamo neki stranac, za kojeg još a priori govorimo da će biti pristrasan. Ali isto tako nam valja prihvatiti i činjenicu da Srbija nije Amerika, odnosno da je krajnje vreme da shvatimo gde nam je mesto. Mi se nalazimo na dnu evropske, a kamoli svetske lestvice, i spram toga se moramo ravnati. U svakom slučaju, u ovom trenutku je manje važan Koštuničin motiv; važno je da svoju obavezu izvrši, jer će na taj način podići kredibilitet i sebi, i Vladi, i čitavoj srpskoj državi.

U Beču se jeste sedelo za istim stolom, ali od približavanja stavova, kako je to rekao i sam Ahtisari, nema ni „p"?
– Prostora za kompromis je vrlo malo, pogotovo jer se stiče utisak da se više pregovara o simbolici, ne toliko o suštini. Naime, obe strane se slažu da Kosovo treba da ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast. Ogoljeno, to je osnova svakog političkog entiteta, pa ispada da se 'bitka' sada ne vodi oko toga da Kosmet ne može da ima stolicu u UN, svoju vojsku, samostalnu spoljnu politiku... već oko 'titule', odnosno da li će ono biti 'nezavisno'. Za Srbiju je, jasno, neprihvatljiva bilo koja varijacija te reči, dok Albanci od nje neće odustati ni po koju cenu, pri čemu obe strane gledaju na to jako romantičarski.

Pojedini evropski zvaničnici sve češće upravo na tom fonu povlače paralelu s Makedonijom i njenim sukobom s Grčkom, tvrdeći da sve može da se reši „adekvatnim prefiksom" ?
– Tokom razgovora koje smo imali u Prištini zvanično se sa takve ideje nisu pominjale, ali izvesno je da se u nekim uskim krugovima u Stejt Departmentu, pa možda čak i u samoj Kontakt grupi, razmišlja o svim mogućim modalitetima izlaska iz ovog kolopleta. Sumnjam, ipak, da se nekakva analogija između ova dva slučaja realno može povući, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog činjenice da Makedoniji niko nije osporavao pravno-politički subjektivitet, već je u pitanje dovođeno samo ime, što sa Kosovom nije slučaj.

 S druge strane, mi nemamo tu političku snagu koju ima Grčka, što znači da nećemo biti ni u prilici da blokiramo rešenje koje bi bilo protivno našim interesima. Ostaje, dakle, da uradimo sve što možemo da ojačamo svoj ugled u međunarodnim političkim krugovima, i da se usput nadamo da će, u poslednjem času, ne samo Rusija, nego i neke druge članice Kontakt grupe, prvenstveno tu mislim na one iz EU, usprotiviti nametanju modela koji bi uz to bio presedan.

Šta će se dogoditi „dan posle"?
– Naravno, sve zavisi od toga kakvo bude rešenje. Iskreno se nadam da će se odabrati tzv. tranzicioni put, koji bi podrazumevao da Kosovo ostane protektorat na određeni način vezan za Srbiju, i to do trenutka dok sve zemlje ovog regiona ne budu spremne da uđu u EU. Možda će se kroz naziv tog modela na neki način izaći u susret romantičarskim porivima Albanaca, ali to neće imati suštinski značaj.

 Čak sam uveren da, ako to rešenje saopšte predstavnici EU i NATO, odnosno SAD, ono će na Kosmetu biti prihvaćeno bez nekih iole ozbiljnijih potresa. Nažalost, nekakva drugačija odluka, skroz nepovoljna po nas, siguran sam da bi izazvala odlazak s Kosova velikog broja Srba. Ipak, treba ohrabriti ljude da ne odu pre okončanja razgovora o statusu, da u ovoj fazi budu strpljivi i hrabri kao što su bili prethodnih sedam godina, da probaju da sačuvaju svoje. Jer, lako je otići, ali je veoma teško vratiti se.ž

M. Stajić

http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&file=article&sid=12799

__._,_.___


SPONSORED LINKS
Yugoslavia phone card Flag of yugoslavia Yugoslavia flight


YAHOO! GROUPS LINKS




__,_._,___

Одговори путем е-поште