Kolumna nedelje

O Rusiji bez ljubavi
Slobodna Evropa ili Dojče vele rutinski se doživljavaju kao nezavisni mediji, a 
ne kao glasila Amerike odnosno Nemačke, dok je za Sputnik nužno naglasiti da ga 
finansira Ruska Federacija  „Moglo bi se s razlogom reći da je ruski narod 
jedan od najlakoumnijih, ali i najnedokučivijih na svetu. Šta je do sada učinio 
za napredak ljudskog duha? Nije imao filozofe, moraliste, zakonodavce ili 
naučnike čije je ime ostavilo traga u istoriji; ipak, njemu nikada nisu 
nedostajali vrsni diplomati i vešti državnici”, napisao je u čuvenoj knjizi 
„Rusija 1839” Markiz de Kistin (citirano prema prevodu Milana Komnenića; 
Službeni glasnik, Beograd, 2009, urednik Branko Kukić). U svojoj nadaleko 
hvaljenoj knjizi, Markiz de Kistin je Ruse, dakle, proglasio „socijalnim i 
moralnim talogom” Evroazije, priznajući ipak pojedincima iz reda ovog naroda 
političku veštinu. Dobrica Ćosić je, prisetimo se, u svojoj knjizi Vreme zmija 
o Albancima pisao: „Taj socijalni politički i moralni talog tribalnog 
varvarskog Balkana uzima za saveznika Ameriku i Evropsku uniju protiv 
najdemokratskijeg, najcivilizovanijeg, najprosvećenijeg balkanskog naroda – 
srpskog naroda.”Zbog citirane rečenice protiv Ćosića su pre šest godina dve 
nevladine organizacije (Komitet pravnika za ljudska prava i Helsinški odbor za 
ljudska prava) podnele krivičnu prijavu tvrdeći da je njome izvršio „krivično 
delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti i krivično 
delo rasne i druge diskriminacije”. Đorđe Balašević, istini za volju, zbog 
onoga što je napisao o Albancima nikad nije tužen, ali ga tankoćutnije i 
osetljivije dušice i dan-danas, tridesetak godina nakon što je objavio „Tri 
posleratna druga”, preziru i verbalno čereče zbog sledećih rečenica iz 
pomenutog romana: „Povod za sve bilo je Kosovo. Zlo je tamo. Nakotili se 
došljaci iz susednog mraka, iz zemlje bez istorije, bez ptica, bez slikara, 
balerina, violončelista...”Predupredimo očekivani prigovor i naglasimo kako se, 
naravno, ne može zanemariti podatak da je Markiz de Kistin svoju knjigu pisao u 
prvoj polovini devetnaestog veka, dok citirani stavovi Ćosića i Balaševića 
potiču s kraja dvadesetog. Naravno da stavovi koji se tiču etike i političke 
korektnosti vremenom evoluiraju, ali isto tako ne treba zaboraviti da silne 
pohvale knjizi Markiza de Kistina potiču iz naše epohe. Čini se da barem deo 
podnošljivosti ovakvih generalizacija za zapadnu i zapadnocentričnu publiku 
potiče od činjenice da se one odnose na Ruse. O Rusima i Rusiji je, reklo bi 
se, prećutno dozvoljeno prosipati stereotipe, generalizovati i uopšte se 
razbacivati svim mogućim predrasudama.Dejan Ilić tako i ne krije kako se grozi 
same ideje da se takmičenje za Pesmu Evrovizije održi u Rusiji, pa ovih dana 
piše: „Za dlaku smo izbegli da nas sledeće godine iz ’slobodarske’ Rusije tokom 
narednog takmičenja razdragani domaćini ne zaspu porukama o miru, toleranciji i 
potrebi da se ljudska prava priznaju svima i primene na sve bez obzira na 
razlike.” Preslatko mi je stavljanje navodnih znakova na pridev „slobodarska” 
da neko slučajno ne pomisli da je ozbiljno mislio. Ipak, njegov stav je 
savršeno usklađen sa sentimentom publike koja je glasno zviždala kad se Rusija 
našla u vodstvu odnosno kad bi od neke zemlje (poput Nemačke) dobila dvanaest 
poena.Da se razumemo, Rusija je svetska sila koju u vanjskoj politici rukovode 
prvenstveno pragmatični sopstveni interesi. Ali – i u tome je suština – to nije 
ono po čemu je ona različita od Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, 
Nemačke, Francuske, Kine ili Japana, to je pre ono po čemu im je slična.Da, 
aneksija Krima nije baš u skladu s međunarodnim pravom, ali isto važi i za 
priznavanje nezavisnosti Kosova. Da, indirektno učešće u ratu u Ukrajini nije 
preterano etično, ali to još više važi za bombardovanje Libije ili invaziju na 
Irak. Uobičajeno je već, međutim, da se za Rusiju i druge velike sile 
upotrebljavaju različiti aršini. Tako se, recimo, Slobodna Evropa ili Dojče 
vele rutinski doživljavaju kao nezavisni mediji, a ne kao glasila Amerike 
odnosno Nemačke, dok je za Sputnik nužno naglasiti da ga finansira Ruska 
Federacija. Slično je i sa tretmanom pojedinačnih incidenata. Nedavna 
neugodnost koju je doživeo novinar Stevan Dojčinović kada ga ruska granična 
služba najpre nije pustila da uđe u zemlju ne objasnivši mu razlog i koji je 
kasnije vraćen u Srbiju s višegodišnjom zabranom ulaska u Rusiju postala je 
preko noći glavna medijska tema, naročito za medije u zapadnom vlasništvu. Ne 
sporeći ni najmanje potrebu da se cela situacija razjasni, uz punu kolegijalnu 
solidarnost i svaku podršku protestnim saopštenjima medijskih organizacija, 
neizbežno je ipak potencirati da je karikaturalno koristiti pojedinačni 
incident kao dokaz bilo čega, naročito što se u pojedinim komentarima 
odgovornost za Dojčinovićevu neprijatnost fakturiše maltene Putinu lično. U 
isto vreme, niko ne oseća potrebu da komentariše ponižavajući tretman kroz koji 
svakodnevno prolaze srpski državljani koji žele da putuju u Veliku 
Britaniju.Nakon što su Britanci ukinuli konzularne odjele u svim svojim 
balkanskim ambasadama, srpski državljani koji traže britansku vizu moraju 
najpre da dopuste da im nekakva privatna agencija uzme biometrijske podatke i 
pasoš, zatim sve to šalju u Varšavu, da bi, u najboljem slučaju, viziran pasoš 
dobili natrag putem brze pošte nakon tri nedelje. Znam nekoliko konkretnih 
slučajeva uglednih pisaca, novinara i univerzitetskih profesora koji nisu 
otišli na važne službene skupove u Veliku Britaniju jer im pasoš nije vraćen na 
vreme, a da ovde i ne pominjem nelagodnu i potencijalno problematičnu situaciju 
ostajanja bez putne isprave na skoro mesec dana.Borko Stefanović izjavljuje 
ovih dana da odnose s Rusijom Srbija treba da smešta što više u prizmu 
ekonomskog i energetskog sektora, a manje u političku prizmu. Drugim rečima, u 
politici prema Rusiji treba se više rukovoditi pragmatičnim interesima, nego 
idealima i sentimentima. To je sasvim tačno, ali ne samo u odnosima s Rusijom. 
Isti princip valja uspostaviti u spoljnoj politici generalno.Muharem 
Bazduljobjavljeno: 31.05.2015. Politika

-- 
You received this message because you are subscribed to the Google Groups 
"SERBIAN NEWS NETWORK" group.
To unsubscribe from this group and stop receiving emails from it, send an email 
to [email protected].
To post to this group, send email to [email protected].
Visit this group at http://groups.google.com/group/senet.
For more options, visit https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to