dw.com 
<http://www.dw.com/sr/%C4%8Dikago-16-hitaca-14-meseci/a-18884038?maca=ser-newsletter_serbian-2425-html-newsletter>
  

Čikago: 16 hitaca, 14 meseci | Politika | DW.COM | 30.11.2015

Deutsche Welle (www.dw.com <http://www.dw.com> )

 

Rasizam u Sjedinjenim Amričkim Državama više nije tema – u to su poverovali 
mnogi nakon što je na izborima pobedio prvi crnački predsednik. Ali, na promene 
se i dalje čeka, čak i u Čikagu, političkoj kolevci Baraka Obame.

„Amerikanka sam i imam pravo da kupujem!“ Jedna starija dama stoji pred 
nekoliko stotina besnih demonstranata na poznatoj šoping-promenadi u Čikagu. 
Ogorčena je. Demonstranti, najvećim delom Afroamerikanci, njoj i mnogim drugima 
su blokirali prolaz do više prodajnih lokala. Uzvikuju: „16 hitaca, 14 meseci!“ 
Te brojeve u Čikagu znaju gotovo svi: Šesnaest hitaca ispalio je policajac 
Džejson van Dajk iz svog službenog oružja u sedamnaestogodišnjeg Afroamerikanca 
Lakvana Mekdonalda. Već prvi hitac – pokazuje video-snimak objavljen pre 
nekoliko dana – usmrtio je tinejdžera. Ipak, policijski službenik ispraznio je 
ceo šaržer. Slike – bez tona – deluju kao pogubljenje.

Četrnaest meseci odnosi se na vreme koje je sudstvu bilo potrebno da optuži 
policajca zbog ubistva. Predugo. To smatra većina stanovnika Čikaga, među njima 
i socijalni radnik Dejvid Bejts. Taj Afroamerikanac proveo je deset godina u 
zatvoru za delo koje nije počinio. Policija ga je uhapsila zbog davanja lažne 
izjave i tukla toliko dugo, dok nije bio spreman sve da prizna. U međuvremenu 
je rehabilitovan i pomaže mladim ljudima u gradskim četvrtima pretežno 
naseljenim Afro i Latinoamerikancima. „Belce ometati u šopingu – i to na „Crni 
petak“ (Black Friday – dan kada se roba u prodavnicama prodaje uz velike 
popuste prim. ur.) – je pogrešno“, smatra Bejts. Tome demonstranti od sebe 
odvraćaju ljude, umesto da im skrenu pažnju na suštinu problema: rasizam među 
policajcima, neefikasno i nedovoljno plaćeno sudstvo, koruptivni lokalni 
političari i sindikalci.

 

Ubistvo Fredija Greja 23. aprila 2015. promenilo je Baltimor

Čikago i Baltimor nisu jedini

Sve to nije tipično za Čikago, već važi i za druge američke gradove. Prema 
pisanju Gardijana, 2015. godine u SAD su policajci ubili preko 960 ljudi. Vol 
strit džornal dodaje da je samo dvanaest službenika optuženo zbog civilnih 
žrtava, dakle veoma mali broj u poređenju sa brojem ubistava. Ipak, danas u 
Baltimoru počinje suđenje jednom od policajaca koji je optužen za ubistvo 
Afroamerikanca Fredija Greja u aprilu ove godine.

„Ne smemo da pravimo grešku i poistovećujemo sve američke policajce“, ističe 
Bejts. Mnogi se zaista trude da pomognu ljudima. Bejtsov savet je da se 
prodavnice u centru Čikaga ostave na miru. Demonstranti se neprestano okupljaju 
ispred lokala i blokiraju čak čitave ulice. Podršku im daju poznati govornici. 
Jedan od njih je aktivista za zaštitu ljudskih prava Džejs Džekson. Sa 
spuštenim šeširom u debelom mantilu, sa šalom oko vrata, zahteva ostavku 
nadležne javne tužiteljke Anite Alvarez, kao i šefa policije Gerija Mekartija.

Džekson stavlja prst u ranu, pitajući za video-snimak na kome se vidi vreme pre 
nego što su policajci otvorili vatru. Kamera je bila u vlasništvu jednog 
restorana brze hrane i vlasnik optužuje policiju da je izbrisala snimak.

Raste zbunjenost, ne samo u Čikagu, ocenjuje Majkl Javando iz 
levičarsko-liberalnog Centra za američki razvoj. „Ima slučajeva da ljudi misle 
da bi mogli da budu uhapšeni ili barem osumnjičeni ukoliko samo pogledaju 
policajce. To stvara nepoverenje u društvu.“ Prema jednoj anketi, u policiju 
ima poverenja tek svaki drugi Amerikanac – najmanje od 1993. godine.

Policijske kontrole kao šikaniranje

Strah od policije je osećaj koji poznaju i mnogi Latinoamerikanci. Generacija 
doseljenika o tome ne govori mnogo, ali mladi da, poput 19-godišnje 
studentkinje Jasmin Nave i njene 32-godišnje prijateljice Sindi Martinez. Obe 
su odrasle u latinoameričkim četvrtima na jugozapadu Čikaga. Njihovi očevi 
došli su u SAD iz Meksika pre nekoliko decenija, pre svega iz ekonomskih 
razloga.

 

Advokat policajca Džejsona van Dajka u razgovoru s novinarima

Martinez, koja je angažovana u latino-krugovima, priča da policija mnogo češće 
i strožije kontroliše delove grada u kojima pretežno žive Latino- i 
Afroamerikanci. „Stoga i otkrivaju tamo više stvari.“ Mnogi stanovnici kasne na 
posao jer ih policija zaustavlja bez ikakvog razloga. Kontrole traju po 
dvadeset minuta ili duže, zbog čega neki ostaju bez posla. „Čisto šikaniranje, 
koje poznaje većina latino-familija“, ističe Sindi Martinez.

Gradonačelnik Čikaga Ram Emanuel zapravo je želeo da reformiše policijski 
aparat. Između ostalog, zbog tog obećanja je tesnom većinom ponovo izabran za 
gradonačelnika početkom 2011. godine. Velikog uspeha u tome nije imao. 
Socijalni radnik Bejts objašnjava: „S obzirom na broj stanovnika, 
Afroamerikanci su jedva zastupljeni u policiji.“

Pored toga, zloupotrebe policajaca retko kad imaju posledice. Postoji mnogo 
primedbi na račun čikaškog policajca Džejsona van Dajka. Međutim policijski 
šefovi i sindikalci staju na njegovu stranu. Konsekvenca nikada nije bilo. Da 
jeste, smatraju mnogi u Čikagu, Lakvan Mekdonald bi možda još uvek bio živ.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на http://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/004301d12b82%2489908df0%249cb1a9d0%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to