blic.rs <http://www.blic.rs/vesti/svet/dojce-vele-suset-sa-papom-je-remek-delo-patri jarha-vartolomeja/7xf5b00>
Dojče vele: Suset sa papom je remek-delo patrijarha Vartolomeja Foto: Tanjug/AP Tanjug | 17. 04. 2016 - 00:43h Poseta pape Franje i patrijarha Vartolomeja izbeglicama na Lezbosu nije samo zajednička potvrda hrišćanske humanosti, ona obuhvata i brojne crkveno-političke aspekte, pišše u svom komentaru teolog Hajnc Gštrajn, prenosi Dojče vele. Papa Franja i patrijarh vaseljenski Vartolomej Carigradski patrijarh Vartolomej Prvi dugo se trudio da obezbedi sastanak sa papom pre pravoslavnog sinoda koji se u junu održava na Kritu. Bilo je čak pretpostavki da bi mogla da se isposluje i blic-poseta pape Franje samom sinodu. Ti napori pojačani su nakon istorijskog sastanka Franje i ruskog patrijarha Kirila I sredinom februara u Havani. Prema tvrdnjama upućenih, aktuelna inicijativa potekla je iz Franjinog ličnog pisma kojim je obavestio Vartolomeja i o crkvenom sastanku na Kubi, prenosi Dojče vele. Poglavari iz Istanbula i Vatikana žžele da preduprede utisak da nova osovina Prvog Rima i "Trećeg Rima" (Moskve) ide na ušštrb tesnih veza sa ekumenskim patrijarhatom u Istanbulu koje potiču jošš iz vremena pape Jovana XXIII (1958-1963). Krajem marta, ekumenski patrijarh predložžio je papi zajedničku posetu jednom izbegličkom kampu na grčkom ostrvu Lezbosu, agape s izbeglicama i pomen mrtvima zbog brojnih žžrtava strašne plovidbe s turske obale. Ovim humanitarnim aktom Vartolomej I ne žželi samo da dokažže svoju ekumensku povezanost i lično prijateljstvo sa Franjom -što se, ionako, nikakvim pokuššajima smetnji iz Moskve ne možže osporiti. Posetom Lezbosu Vartolomej I istovremeno potcrtava pripadnost ovog i drugih ostrva kao i cele severne Grčke ekumenskom patrijarhatu. Grčka crkva se tek držžavnom nezavisnošću od turskog sultana odvojila i od patrijarhata u tadaššnjem Stambolu. Tako su i 1863. i 1882. šširenjem grčke teritorije dodatne eparhije uzete iz nadležžnosti Konstantinopolja. Tek veliko povećanje grčkih oblasti pre i tokom Prvog svetskog rata nije višše bilo praćeno šširenjem crkvene nadležžnosti. Ideja je bila da se dalje ne oslabi ekumenski patrijarhat u Turskoj koji je do 1923/24. izgubio gotovo sve vernike kroz masakre i proterivanja. Njime su tako ostale poslednje eparhije na grčkom tlu, ali je crkva u Grčkoj zadužžena da ih vodi. U praksi se to praktično svodilo na priključivanje grčkoj crkvi sve dok patrijarh Vartolomej I devedesetih nije počeo da podseća na svoja prava. To je, u vreme arhiepiskopa atinskog Hristodula, već jednom dovelo do raskida crkvene zajednice između patrijarhata i grčke nacionalne crkve. Nove napetosti desile su se i sa arhiepiskopom Jeronimom II, koji je ranije dugo važžio za naklonjenog Konstantinopolju. On čak u januaru nije učestvovao na pravoslavnom samitu koji je služžio kao priprema za sinod. Ali sada atinski arhiepiskop dolazi na Lezbos. Prihvatio je poziv Vartolomeja I i time osnažžio njegovu crkvenu nadležžnost nad ostrvima. Time se demonstriraju i novi odnosi patrijarha i Jeronima, prenosi Dojče vele. Ovo diplomatsko remek-delo poglavara naravno ne nailazi svuda na odušševljenje. Mitropolit pirejski Serafim -i inače poznat po svojim antiekumenskim i antisemitskim izjavama - besni zbog pristanka grčkog crkvenog rukovodstva na "izbeglički ššou sa rimskim arhijeretikom Franjom". "Nacional-pravoslavni" mitropolit Argolide s istočnog Peloponeza, Nektarije Antonopulos, bi odmah da svoju eparhiju zabarikadira protiv svake "navale stranaca i islamizacije kroz migrante i teroriste". -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected]. Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem. Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/003501d1984a%24737bcc70%245a736550%24%40gmail.com. За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.
