portalanalitika.me <http://portalanalitika.me/clanak/226571/joze-pirjevec-vladari-titovog-kova- nikada-ne-izlaze-iz-mode>
Jože PIRJEVEC: Vladari Titovog kova nikada ne izlaze iz mode Josip Broz Tito je i danas interesantan zbog frustracija koje smo doživjeli nakon raspada starog režima, a čiji sam, inače, otvoreni kritičar zbog njegovog jednopartijskog karaktera. Takođe, kritičar sam i novonastalih mini-država, nasljednjica Jugoslavije, za koje se ne može reći da su success-story (uspješne priče), uprkos njihovoj "demokratiji"... Ni jedna od zemalja koje su se nastale na ruševinama nekadašnje Jugoslavije, ne može danas ni da zamisli da u globalnoj areni ima takav značaj kao što je to imala Titova Jugoslavija, kaže Jože Pirjevec u ekskluzivnom intervjuu za Portal Analitika. Objavljeno: 21. 04. 2016 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A <http://portalanalitika.me/clanak/226571/> A <http://portalanalitika.me/clanak/226571/> A <http://portalanalitika.me/clanak/226571/> Slovenački istoričar i publicista Jože Prijevec autor je kapitalne trotomne edicije "Tito i drugovi", novog zajedničkog projekta u izdanju Nove Pobjede, Portala Analitika, Nove knjige i Universal Capital banke. Prva knjiga biće sjutra predstavljena u Gradskoj knjižari u Podgorici od 20 časova, a osim autora govoriće još hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina i autor predgovora za crnogorsko izdanje, crnogorski istoričar dr Živko Andrijašević. - U ovoj izuzetnoj analizi uglednog istoričara Joža Pirjeveca, neke od činjenica koje se u javnosti iznose prvi put, sakupljene su iz arhiva iz cijeloga svijeta - opsežno, iz velikog broja izvora. "Tito i drugovi" nije tek jedna od mnoštva knjiga o Titu, nego novo prikazivanje Titovog lika i grupnog portreta političke elite koja je djelovala uz njega. Knjiga osvjetljava borbu za vlast i o tome kako su se drugovi pretvarali u neprijatelje, a i ulogu koju su u njegovom životu imale žene, u prvom redu - Jovanka Broz - siže je ove edicije, čiji će drugi tom izaći 4. maja, a treći 17. maja. U ekskluzivnom intervjuu za Portal Analitika, Pirjevec govori o nekim od najbitnijih teza svog djela. - Milovan Đilas je crnogorski zanesenjak i narcis, Aleksandar Ranković srpski pragmatik i real-političar, Edvard Kardelj slovenački utopijski ideolog s pedantnošću nastavnika. Sva trojica živjeli su u vlastitom, opasnom uvjerenju da su glasnici apsolutne istine, iako su bili svjesni mogućih tragičnih posljedica ljudske pravičnosti, što ih je i obilježilo - svakog na svoj način - ističe on. On baca drugačije svjetlo i na one koji su nam najbliži... - Da su Crnogorci često bili bez glave, u to nema sumnje. Dovoljno je sjetiti se "vehabija" unutar same partije, koji su tako nazivani jer su u svom fanatizmu bili najsličniji islamskim vjerskim ekstremistima. Među njima su se isticali upravo Crnogorci. Sjetite se, bilo ih je zaista mnogo, počevši od Arsa Jovanovića... Osvrćući se na brojne ljubavi nekadašnjeg doživotnog predsjednika Jugoslavije, Pirjevec iznosi i interesantan stav o ulozi Jovanke Broz. - Što se tiče Jovanke Budisavljević, odnosno Jovanke Broz, sve više sam ubijeđen da je doveo jugoslovenski Raspućin - Ivan Krajačić Stevo, po nalogu ruskog Narodnog komesarijata unutrašnjih poslova - NKVD i uz odobravanje Rankovića. To je odnos koji je Titu uništio posljednjih dvadeset godina njegovog života. Kako je jednom prilikom rekao Dobrica Ćosić, "Tito je bio Napoleon, a Vaterlo je bila njegova bračna soba". ANALITIKA: Zbog čega je Josip Broz Tito i danas interesantan istoriografima i biografima, ali i čitaocima regiona svih uzrasta? PIRJEVEC: Prije svega, zbog Titove uloge u našoj novijoj istoriji, čiji je protagonista i bio. Vladari njegovog kova nikada ne izalaze iz mode. Drugi razlog je prepoznatljivost koju je Jugoslaviji dao na međunarodnom nivou. Ni jedna od zemalja koje su se nastale na ruševinama nekadašnje Jugoslavije, ne može danas ni da zamisli da u globalnoj areni ima takav značaj kao što je to imala Titova Jugoslavija. I treće - zbog frustracija koje smo doživjeli nakon raspada starog režima, a čiji sam, inače, otvoreni kritičar zbog njegovog jednopartijskog karaktera. Takođe, kritičar sam i novonastalih mini-država, nasljednjica Jugoslavije, za koje se ne može reći da su success-story (uspješne priče), uprkos njihovoj "demokratiji". ANALITIKA: Da li je prošlo dovoljno vremena da o se Titu može govoriti i pisati "sa distance"? PIRJEVEC: Od Titove smrti prošlo je više od jedne generacije. I vrijeme je da se o svemu tome govori sine ira nec studio (bez ljutnje i pristranosti), kako kažu stari Rimljani. ANALITIKA: U svom trotomnom djelu "Tito i drugovi" stavili ste akcenat na tri Titova saradnika - Milovana Đilasa, Edvarda Kardelja i Aleksandra Rankovića. Što ilustruju ova tri prepoznatljiva lika naše zajedničke političke prošlosti? PIRJEVEC: Oni su predstavnici tri temeljne nacije u jugoslovenskoj zajednici: Milovan Đilas - crnogorski zanesenjak i narcis; Aleksandar Ranković - srpski pragmatik i real-političar; Edvard Kardelj - slovenački utopijski ideolog s pedantnošću nastavnika. Sva trojica živjeli su u vlastitom, opasnom uvjerenju da su glasnici apsolutne istine, iako su bili svjesni mogućih tragičnih posljedica ljudske pravičnosti, što ih je i obilježilo - svakog na svoj način. ANALITIKA: U istraživanju odnosa Milovana Đilasa i Tita, što Vas je naviše iznenadilo? PIRJEVEC: Iznenadio me njegov agresivan napad na stranku i na "drugove", a posebno Tita na prelazu 1953. i 1954. godine, koji je iznio u poznatoj seriji članaka u "Borbi" i pamflet "Anatomija potrebe." Kako to da Đilas nije razumio da vrijeme za takve radikalne govore, kao što je on to uradio, nije došlo - dok god je Tito živ? Kako to da nije vidio da je najveća opsesija ovog potonjeg (citiram njegove riječi): "Vlast, vlast i opet vlast"? ANALITIKA: Da li Đilas predstavlja izuzetak među crnogorskim političarima i to, možemo slobodno reći, od vremena nakon Drugog svjetskog rata pa sve do danas? PIRJEVEC: Da su Crnogorci često bili bez glave, u to nema sumnje. Dovoljno je sjetiti se "vehabija" unutar same partije, koji su tako nazivani jer su u svom fanatizmu bili najsličniji islamskim vjerskim ekstremistima. Među njima su se isticali upravo Crnogorci. Sjetite se, bilo ih je zaista mnogo, počevši od Arsa Jovanovića, koji je nakon Rezolucije Informbiroa stao na stranu Staljina, kao što je to slučaj sa današnjim političarima, koji žele da postanu vazali NATO-u uvjerenju da je to dobitak na lutriji. ANALITIKA: "Jovanka i ostale" je naziv poglavlja u kome se osvrćete na žene koje su imale blizak odnos na Titom. Da li je on bio taj koji bira ili su, naprotiv, one bile te koje su njega izabrale? PIRJEVEC: Tito nije baš imao sreće sa svojim ženama. Prve četiri - Pelagija Denisova Belousova, Lucija Bauer, Herto Haas i Davorjanka Zdenka Paunović - sam ja izdvojio, od kojih je ga je Pelagija napustila, Lucija je postala žrtva Staljinovih čistki, a Zdenka je umrla mlada od posljedica nervnih poremećaja i tuberkuloze. Hertu Haas, jedinu uravnoteženu i obrazovanu ženu među njima, Tito je varao i prije nego što je ona rodila njihovo prvo dijete. Što se tiče Jovanke Budisavljević, odnosno Jovanke Broz, sve više sam ubijeđen da je doveo jugoslovenski Raspućin - Ivan Krajačić Stevo, po nalogu ruskog Narodnog komesarijata unutrašnjih poslova - NKVD i uz odobravanje Rankovića. To je odnos koji je Titu uništio posljednjih dvadeset godina njegovog života. Kako je jednom prilikom rekao Dobrica Ćosić, "Tito je bio Napoleon, a Vaterlo je bila njegova bračna soba". Kristina JERKOV Foto: Jutarnji.hr/Mladina.si/Delo.si -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected]. Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem. Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/005d01d19b7a%248b3b4dd0%24a1b1e970%24%40gmail.com. За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.
