b92.net 
<http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=1087&yyyy=2017&mm=05&dd=31&nav_id=1266533>
  


Miroslavljevo jevanđelje - najveće blago Srbije


10-12 minutes

  _____  

Miroslavljevo jevanđelje, knjiga na kojoj će danas, uz Ustav Srbije, zakletvu 
položiti izabrani predsednik Aleksandar Vučić, najznačajniji je ćirilični 
spomenik srpske i južnoslovenske odnosno srpsko-slovenske pismenosti iz 12. 
veka. 

Izvor: Tanjug sreda, 31.05.2017. | 08:51 



Foto: Wikimedia commons

Unesko ga je 2005. godine uvrstio u svoju biblioteku "„Pamćenje sveta"“ čime je 
postao deo 120 najvrednijih dobara koje je stvorila ljudska civilizacija. 

Rukopis se do 1896. nalazio u Hilandaru, kada je poklonjen kralju Aleksandru 
Obrenoviću prilikom njegove posete Atosu. Danas se čuva u Narodnom muzeju u 
Beogradu, a jedan list Miroslavljevog jevnađelja je u narodnoj biblioteci u 
Sankt Peterburgu. 

U Miroslavljevom jevanđelju su, inače, uporedo zastupljena dva pravopisa: 
zetsko-humski i raški. Nastalo je po narudžbini zahumskog kneza Miroslava, 
brata raškog velikog župana Stefana Nemanje, najverovatnije u Kotoru, oko 1185. 
godine, a za potrebe crkve Svetog Petra i Pavla u Bijelom Polju na Limu, i same 
zadužbine kneza Miroslava, koja je docnije postala episkopsko sedište Humske 
eparhije Srpske pravoslavne crkve. 

Ne zna se pouzdano koji je bio motiv kneza Miroslava da naruči izradu 
Jevanđelja, koje je kasnije po svom naručiocu i dobilo ime - Miroslavljevo 
jevanđelje. Godine 1998. izvršena je konzervacija originala i restauriran povez 
knjige. 

Duga je istorija Miroslavljevog jevanđelja, a novija beleži da je između dva 
svetska ostalo u posedu porodice Karađorđević, uprkos odluci Ministarstva 
prosvete iz 1903. da se ono preda na čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije. Knez 
Pavle, koji se u to vreme starao o Miroslavljevom jevanđelju, poklonio ga je 
1935. godine sopstvenom muzeju. 

Tako je u bombardovanju, 6. aprila, 1941. rukopis izbegao sudbinu više stotina 
srednjovekovnih povelja, rukopisnih knjiga i inkunabula, skoro 50 hiljada 
kompleta časopisa i novina i oko 350 hiljada knjiga, koje su izgorele u do 
temelja sravnjenoj zgradi Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu. 

Za Jevnađeljem su tragali i Nemci i četnici, pa je ono skrivano na raznim 
mestima sve do oslobođenja Beograda. Godine 1945. osnovana je komisija koja je 
utvrdila stanje rukopisa i predala ga na čuvanje Umetničkom muzeju - današnjem 
Narodnom muzeju u Beogradu, gde je zavedeno pod inventarskim brojem 1536. 
Miroslavljevo Jevanđelje je bilo izloženo sve do 1966. u vitrini koja nije 
imala adekvatne uslove za čuvanje takvog rukopisa, pa je odatle preneto u 
fundus Narodnog muzeja. 

Od 1985. povremeno je izlagano. Država Srbija je osnovala je 1991. Fond za 
konzervaciju i fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja, koje je postalo 
stalna stavka u državnom budžetu. Uprkos tome, svi izdavači koji su želeli da 
naprave fototipsko izdanje bili su u tome sprečavani. Udruženi izdavači, 
Autorsko-izdavačka zadruga „Dosije“ i Službeni list SRJ, 1993. godine počeli su 
samoinicijativno, bez korišćenja budžetskih sredstava, sa prikupljanjem 
materijala za fototipsko izdanje Miroslavljevog jevanđelja. 

Ono je štampano u Johanesburgu, u Južnoafričkoj Republici, 1998. i predstavlja 
vernu, savršenu kopiju originala, kako po sadržaju tako i po spoljašnjem 
izgledu. Štampano je u 300 primeraka, od kojih se neki nalaze u specijalnim 
kolekcijama najvećih svetskih biblioteka kao što su Kongresna biblioteka u 
Vašingtonu, Britanska nacionalna biblioteka, biblioteke Univerziteta Harvard, 
Prinston, Jejlu...

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/005901d2d9f7%243b3f4f40%24b1bdedc0%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to