dw.com 
<http://www.dw.com/sr/sarajevo-vu%C4%8Di%C4%87u-ne-veruje/a-40362771?maca=ser-newsletter_serbian-2425-html-newsletter>
  


Sarajevo Vučiću ne veruje? | Politika | DW


Deutsche Welle (www.dw.com)

6-8 minutes

  _____  

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doputovaće u četvrtak (7.9.) u dvodnevnu 
posetu Bosni i Hercegovini. Šta od te prve posete Vučića na funkciji 
predsednika Srbije očekuju u Sarajevu?

Aleksandar Vučić je u više navrata isticao da su njegovi prioriteti 
dobrosusedska saradnja, posebno Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i unapređenje 
odnosa između Srba i Bošnjaka. Prema oceni analitičara u Sarajevu, te dve 
zemlje trenutno imaju stabilne odnose, iako su oni još daleko od uzlazne 
putanje. Česte razmirice između Bošnjaka i Srba u BiH, Srbiju dovode u poziciju 
da balansira između Sarajeva i Banjaluke. Istupi pojedinih političkih lidera u 
BiH, pa i državnika s obe strane Drine, nisu uvek bili u funkciji unapređenja 
saradnje. Politički analitičar Adnan Huskić podseća da i personalni odnosi 
između državnika, kao i njihova ideološka ubeđenja, bitno utiču na međususedske 
odnose i prilike u regionu, što se odrazilo i kroz odnose Bakira Izetbegovića i 
Tomislava Nikolića.

„Lični odnosi između političara veoma su važni. U etabliranim demokratijama sa 
relativno stabilnim institucijama i procedurama, takvi odnosi omogućavali su 
značajne iskorake u politici i odnosima država, neretko i istorijske. Takvi su 
bili slučajevi u odnosima Adenauer-De Gol, Miteran-Kol ili čak Buš-Bler. U 
našem slučaju, a pritom mislim na većinu balkanskih država, lični odnosi nose 
dodatnu težinu, upravo zbog činjenice da se u većini država radi o 
nekonsolidovanim demokratijama nejakih institucija. To onda omogućava da osobe, 
koje su stvarni centri moći, kakav je sada slučaj sa Vučićem, sebi mogu da 
dozvole izlazak iz konvencionalnih institucionalnih okvira. Odnosi između 
Bakira Izetbegovića i Tomislava Nikolića bili su vrlo asimetrični i nedovoljno 
razvijeni. Nerazvijeni su bili u institucionalnom smislu, a isto tako i na 
ličnom nivou. Pored toga, obojica su bili vrlo ograničeni specifičnostima 
unutrašnje politike država iz kojih dolaze. Dok je Nikolić bio de fakto bez 
stvarne moći, Izetbegovićevo delovanje ograničeno je činjenicom da je on deo 
tročlanog Predsedništva, odnosno kolektivnog šefa države“, kaže Huskić.

Neprikosnoveni lider i razjedinjeno Predsedništvo

Sadašnje okolnosti su drugačije, barem kada je reč o Srbiji. Huskić veruje da 
Aleksandar Vučić kao predsednik Srbije može više da utiče na unapređenje odnosa 
između Beograda i Sarajeva nego što je to mogao u vreme dok je bio premijer. 
„On je centar moći i odlučivanja preneo sa sobom nakon predsedničkih izbora sa 
pozicije premijera, koju je ranije obavljao, u kancelariju predsednika Srbije. 
Ukoliko je pitanje poboljšanja odnosa sa BiH u Vučićevom interesu, ili mu taj 
cilj bude snažno sugerisan spolja, on može da pomogne stvaranju mnogo zdravije 
atmosfere između dveju država. Pitanje odnosa sa Miloradom Dodikom, koje se 
uklapa u ranije spomenuto pitanje ličnih odnosa, u tom smislu igra značajnu 
ulogu. Dodik je imao vrlo srdačan odnos s bivšim predsednikom Srbije Borisom 
Tadićem, pa ga je čak i snažno podržavao na predsedničkim izborima, gde je 
Tadićev protivkandidat bio upravo Tomislav Nikolić. To je ozbiljno narušilo 
Dodikov rejting kod Vučića, što je i dalje slučaj, iako su odnosi u međuvremenu 
značajno uznapredovali. Mislim da između Dodika i Vučića nema dovoljno 
poverenja i da oni sarađuju jednostavno zato što to funkcije koje obavljaju to 
zahtevaju“, ističe Huskić.

Vučić će u Sarajevu, kao „neprikosnoveni“ politički lider Srbije razgovarati sa 
trojicom članova Predsedništva BiH od kojih „svaki vuče na svoju stranu“. „I tu 
postoji asimetrija u odnosima, između ostalog i zbog toga što je Vučić u ovom 
momentu neprikosnoveni politički lider u Srbiji, nezavisno od funkcije koju 
obavlja. S druge strane je Predsedništvo BiH, kao jedna od institucija u BiH 
koje počivaju na principu etničke podele vlasti, a koja zahteva širok konsenzus 
kod donošenja odluka. Ako znamo da su tri člana Predsedništva BiH neretko u 
potpunom raskoraku po pitanju ključnih stavova, situacija se dodatno komplikuje 
kada su u pitanju odnosi BiH i dve susedne države, Srbije i Hrvatske. Kao 
rezultat toga, razgovori na ovom nivou uglavnom su lišeni suštinske debate oko 
bilateralnih problema među dvema državama, pa će verovatno tako biti i ovoga 
puta. Ali, iako lišeni suštine, takvi susreti su neophodni. Uspostavljanje 
prisnih odnosa među političkim liderima korak je ka smanjenju tenzija i 
stabilizaciji situacije u regionu“, kaže Huskić za DW.

Granice i trgovina, autoput na čekanju

Aleksandar Vučić ranije je izražavao žaljenje što u Sarajevu nije bilo više 
sluha za njegove poruke. „Mislim da ljudi u Sarajevu nikada nisu imali dovoljno 
vere u ono što im govorim i poručujem. Smatram da Srbi i Bošnjaci – i to je 
jedna od najvažnijih stvari –moraju da žive u miru, da je pristojan i 
civilizovan dijalog uz međusobno poštovanje, jedini način komuniciranja između 
ta dva naroda“, rekao je Vučić u izjavi koju je uoči njegove zvanične posete 
Sarajevu prenela BHRT (Bosanskohercegovačka radio-televizija). Predsednik 
Srbije Aleksandar Vučić dolazi u BiH na poziv državnog Predsedništva. Član 
Predsedništva Mladen Ivanić kaže da će najvažnije teme razgovora biti granična 
pitanja i bolji politički odnosi. „Mislim da ćemo konačno otvoriti tu priču da 
vidimo gde BiH i Srbija imaju interes za razmjenu teritorija kako bi se 
ispravile neke nelogičnosti oko granice. Ne očekujem razgovore o auto-putu koji 
će povezati Sarajevo i Beograd, jer oko toga još nema saglasnosti u BiH, ali 
očekujem poboljšanje političkih prilika i odnosa između BiH i Srbije“, rekao je 
Ivanić.

U Sarajevu bi, prema nezvaničnim informacijama, moglo da bude reči i o 
deklaraciji o zaštiti i očuvanju srpskog naroda koju su nedavno formulirali 
zvaničnici Srbije i entiteta BiH Republike Srpske. Susretom Vučić-članovi 
Predsedništva BiH ipak će dominirati otvorena pitanja između dveju zemalja i 
unapređenje međusobne trgovinske razmene. BHRT prenosi da je Srbija za BiH 
četvrti spoljnotrgovinski partner i izvozna destinacija, dok je BiH Srbiji po 
obimu treća izvozna zemlja. Trgovinska razmena između dveju zemalja premašuje 
milijardu i po evra.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android <https://app.adjust.com/ltndb9> 

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/008d01d32650%24e82563c0%24b8702b40%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to