Doktorirala na Milovom bogatstvu 

 

Doktorska disertacija predstavljena juče na okruglom stolu na Univerzitetu u 
Kopenhagenu o korupciji i organizovanom kriminalu u jugoistočnoj Evropi 
Đukanović je, poslije Berluskonija, najbogatiji politički lider u Evropi, iako 
je njegova zvanična plata bila oko 950 eura, ukazala Martinovićeva u svom radu 
Na Uni­ver­zi­te­tu u Ko­pen­ha­ge­nu Ni­na Mar­ti­no­vić dok­to­ri­ra­la je na 
te­mu or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la u Cr­noj Go­ri, uz osvrt ka­ko je 
du­go­go­di­šnji po­li­tič­ki li­der Mi­lo Đu­ka­no­vić ste­kao ogrom­no 
bo­gat­stvo dok je ze­mlja gr­ca­la u si­ro­ma­štvu i du­go­vi­ma. Dok­tor­ska 
di­ser­ta­ci­ja pred­sta­vlje­na je ju­če na okru­glom sto­lu na 
Uni­ver­zi­te­tu u Ko­pen­ha­ge­nu o ko­rup­ci­ji i or­ga­ni­zo­va­nom 
kri­mi­na­lu u ju­go­i­stoč­noj Evro­pi.
Na­slov di­ser­ta­ci­je je „Srp­ski tran­sna­ci­o­nal­ni or­ga­ni­zo­va­ni 
kri­mi­nal i nje­go­vi uzro­ci”, a autor je Ni­na Mar­ti­no­vić iz Odje­lje­nja 
za mul­ti­kul­tu­ral­nu sa­rad­nju i re­gi­o­nal­ne stu­di­je Uni­ver­zi­te­ta 
u Ko­pen­ha­ge­nu, Dan­ska. Mar­ti­no­vi­će­va je po­ri­je­klom iz Cr­ne Go­re.
Ona je u svom ra­du uka­za­la da je Đu­ka­no­vić, po­sli­je Sil­vi­ja 
Ber­lu­sko­ni­ja, naj­bo­ga­ti­ji po­li­tič­ki li­der u Evro­pi, iako je 
nje­go­va zva­nič­na pla­ta bi­la oko 950 eura. Ka­ko je na­ve­la u svom ra­du, 
to iza­zi­va zna­čaj­ne sum­nje i po­sta­vlja ozbilj­na pi­ta­nja oda­kle 
ne­ka­da­šnjem pre­mi­je­ru Cr­ne Go­re to­li­ko bo­gat­stvo.
– Đu­ka­no­vić je po­sli­je Ber­lu­sko­ni­ja bio dru­gi naj­bo­ga­ti­ji 
evrop­ski pre­mi­jer, a za svo to vri­je­me dr­ža­va je bi­la u lo­šem sta­nju. 
Uz to su po­sto­ja­li broj­ni na­vo­di da je po­ve­zan s ma­fi­ja­škim 
gru­pa­ma ko­je šver­cu­ju ci­ga­re­te – re­kla je Mar­ti­no­vi­će­va.
Kon­fe­ren­ci­ja ko­ja je odr­ža­na na Uni­ver­zi­te­tu u Ko­pen­ha­ge­nu, 
ka­ko su sa­op­šti­li or­ga­ni­za­to­ri, po­sve­će­na je ne­ki­ma od ve­o­ma 
re­al­nih pro­ble­ma u ju­go­i­stoč­noj Evro­pi, a to su ko­rup­ci­ja i 
or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal. Cilj je bio da se is­tra­ži ve­za iz­me­đu 
ko­rup­ci­je i kri­mi­na­la, da se is­pi­ta po­za­di­na i tre­nut­no sta­nje 
stva­ri.
Mar­ti­no­vi­će­va je is­ta­kla da se or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal kre­tao u 
svi­je­tu po­li­ti­ke 90-ih go­di­na na pro­sto­ri­ma ju­go­i­stoč­ne Evro­pe, 
a da je po­seb­no mje­sto u sve­mu to­me ima­la i slu­žba bez­bjed­no­sti, 
ko­ja je pak­ti­ra­la sa kri­mi­nal­ci­ma.
– Po­sta­je ja­sno da bi uzro­ke ja­ča­nja or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la 
tre­ba­lo tra­ži­ti u struk­tu­ra­ma vla­sti i u de­ša­va­nji­ma u Cr­noj Go­ri 
i Sr­bi­ji to­kom 90-ih go­di­na. Is­tra­ži­va­nje je po­ka­za­lo da je u do­ba 
So­ci­ja­li­stič­ke Fe­de­ra­tiv­ne Re­pu­bli­ke Ju­go­sla­vi­je dr­ža­va 
od­i­gra­la zna­čaj­nu ulo­gu u kri­mi­na­li­zo­va­nju slu­žbe bez­bjed­no­sti 
kroz ko­ri­šće­nje kri­mi­na­la­ca kao age­na­ta. Za­uz­vrat se sma­tra da su 
oni od­i­gra­li ulo­gu u kri­mi­na­li­zo­va­nju srp­sko-cr­no­gor­ske 
di­ja­spo­re, či­me su mo­gli da pro­fe­si­o­na­li­zu­ju i or­ga­ni­zu­ju 
dru­ge kri­mi­nal­ne ele­men­te, što je ima­lo zna­ča­jan uti­caj – na­ve­la je 
Mar­ti­no­vi­će­va.
Ina­če, Đu­ka­no­vić je pro­gla­šen za lič­nost go­di­ne u 2015. go­di­ni, 
ko­ja je za­slu­žna za pro­mo­ci­ju kri­mi­na­la, ko­rup­ci­je i 
ne­gra­đan­skog dru­štva, po iz­bo­ru Mre­že za is­tra­ži­va­nje kri­mi­na­la i 
ko­rup­ci­je (OC­CRP). To je od­lu­če­no jer je, ka­ko su obra­zlo­ži­li, 
Đu­ka­no­vić od Cr­ne Go­re na­pra­vio si­gur­ni raj za broj­ne kon­tro­verz­ne 
lič­no­sti iz kru­ga or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la, uklju­ču­ju­ći Dar­ka 
Ša­ri­ća, Stan­ka Su­bo­ti­ća, Na­se­ra Kelj­men­di­ja, Sa­fe­ta Ka­li­ća, 
Bra­na Mi­ću­no­vi­ća i dru­ge.
– Pri­li­kom pri­va­ti­za­ci­je Pr­ve ban­ke, ban­ka je do­spje­la u ru­ke 
nje­go­ve po­ro­di­ce, a nje­go­va vla­da ulo­ži­la je u nju ve­li­ke su­me 
dr­žav­nog nov­ca. Ko­ri­sti­li su je da pe­ru no­vac i da da­ju ve­li­ke 
kre­di­te lju­di­ma iz svi­je­ta or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la. Nov­ča­ne 
po­zaj­mi­ce odo­bra­va­li su se­bi i svo­jim pri­ja­te­lji­ma. Po­što 
kre­di­ti ni­su bi­li ot­pla­ći­va­ni, Đu­ka­no­vić je po­ro­dič­nu ban­ku 
spa­sio ta­ko što je pri­mo­rao par­la­ment da usvo­ji po­se­ban za­kon. Da bi 
obez­bi­je­dio neo­p­hod­ni no­vac za ban­ku u du­go­vi­ma, pro­dao je 
dr­žav­nu elek­tro­e­ner­get­sku kom­pa­ni­ju i tra­žio da se sred­stva ulo­že 
u ban­ku – na­veo je OC­CRP.
Ka­ko su is­ta­kli, nje­go­va vla­da go­to­vo ni­kad ni­je pro­vje­ri­la 
skan­da­le o ko­ji­ma su pi­sa­li me­di­ji, a tu­ži­o­ci ko­je po­sta­vlja 
po­zna­ti su po to­me što is­tra­žu­ju ko no­vi­na­ri­ma ot­kri­va 
in­for­ma­ci­je, ali ne i kri­mi­nal­ce i ko­rup­ci­ju – osim ako to ne ide u 
ko­rist Đu­ka­no­vi­ću.
M.V.


Pred­sta­vljen i slu­čaj Ša­ri­ća

Na okru­glom sto­lu na Uni­ver­zi­te­tu u Ko­pen­ha­ge­nu o ko­rup­ci­ji i 
or­ga­ni­zo­va­nom kri­mi­na­lu u ju­go­i­stoč­noj Evro­pi go­vo­rio je i 
is­tra­ži­vač­ki no­vi­nar Ste­van Doj­či­no­vić, ko­ji je pred­sta­vio slu­čaj 
Ša­ri­ća kao po­seb­no ilu­stra­ti­van. On je na­veo da je Ša­rić sta­vljao 
de­po­zi­te u Pr­vu ban­ku, ko­ja je u vla­sni­štvu po­ro­di­ce Đu­ka­no­vić, 
što je di­rekt­na fi­nan­sij­ska ve­za, ali po­sto­je i mno­ge dru­ge stva­ri 
ko­je po­tvr­đu­ju nji­ho­vu po­ve­za­nost.

 

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Vijest+dana&clanak=591684&datum=2017-03-25&naslov=Doktorirala+naMilovom+bogatstvu

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/019701d33ed6%24471f6680%24d55e3380%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to