kossev.info 
<http://kossev.info/strana/arhiva/tv_prva_tragom_osiromasenog_uranijuma__umrlo_300_italijanskih_vojnika_bolesno_4000_italija_cuti_ali_salje_komisiju_na_kosovo/13858>
  


TV Prva tragom osiromašenog uranijuma: Umrlo 300 italijanskih vojnika, bolesno 
4000, Italija ćuti ali šalje komisiju na Kosovo


8-10 minutes

  _____  

Dejstvo osiromašenog uranijuma koji je tokom bombardovanja bačen na Srbiju 
1999. godine izaziva oprečna mišljenja stručne javnosti - od toga da je glavni 
uzročnik kancerogenih oboljenja, do toga da je bezopasan. Italijanski vojnici, 
koji su bili u misijama KFOR-a 1999. - žele da pokažu da postoji veza između 
municije koju je NATO koristio, njihovog boravka na Kosovu i bolesti koju 
imaju. Do danas je umrlo 300 italijanskih vojnika, 4.000 je bolesno, a osnovali 
su i društvo žrtava osiromašenog uranijuma na čelu sa bivšim pilotom Dominikom 
Leđerom. Vlasti u toj državi, međutim, poriču uticaj osiromašenog uranijuma na 
njihovo zdravlje. Tužilaštvo je pokrenulo istragu, a ekipa emisije Eksploziv TV 
"Prva" saznaje da Italija, ipak, šalje specijalnu misiju na Kosovo i Metohiju.


10 i 15 tona osiromašenog uranijuma bačeno 1999. na SR Jugoslaviju, najviše 
bombi palo na Kosovo i Metohiju

Da li su uranijumske bombe razlog sve većeg broja obolelih od raka u Srbiji? Da 
li i danas, skoro 20 godina kasnije, stanovništvo oseća posledice i zašto su 
Italijani najglasniji da je osiromašeni uranijum glavni krivac što ljudi umiru 
- samo su neka od pitanja na koja je novinarska ekipa emisije Exploziv RTV Prva 
u seriji svojih emisija pokušala da da odgovore. Ekipa Exploziva posetila je 
meštane Belog Polja kod Peći gde je završilo najviše NATO projektila. Otišli su 
i u NATO baze na Kosovu, ali u Bondstilu i u italijanskoj bazi blizu Peći, kako 
izveštavaju - "bili su radi da pokažu koje zadatke vojnici danas obavljaju, ali 
o osiromašenom uranijumu nisu želeli da govore". Iz tog razloga Exploziv je 
otputovao u Rim i razgovarao sa vojnicima koji pred italijanskim sudovima 
uveliko dokazuju da su zbog mirovne misije na Kosovu dobili rak. Kako navode, 
"zakucali su na vrata prvom čoveku NATO alijanse".

Za 78 dana akcije ’’Milosrdni anđeo’’ gađano je 112 lokacija u SRJ i izručeno 
između 10 i 15 tona osiromašenog uranijuma. Najviše bombi palo je na Kosovu i 
Metohiju. 

Prekosutra više informacija o tome do kakvih podataka je ekipa emisije došla na 
KiM-u. 

"Ne radi se samo o osiromašenom uranijumu. To bi bilo vrlo restriktivno. Osim 
njega, postoje i mnoge druge supstance koje su uticale, ne samo na zdravlje 
vojnika, već i na čitavo okruženje. Planiramo da odemo na Kosovo i vidimo u 
kojim uslovima danas vojnici tamo žive. Razgovaraćemo i sa komandantima i 
videti da sve greške uklonimo," navodi Đanpero Skanu iz komisije za 
istraživanje uticaja osiromašenog uranijuma.

To što su Italijani završili u najzagađenijem delu Kosova - vrlo brzo su se 
mogle videti posledice a mnoge najrazornije usledile su mnogo godina kasnije

Pukovnik Emeriko Lačeti bio je sa kolegama smešten u bazi u blizini Peći koja 
je, i prema podacima NATO-a, bila oblast koja je najviše gađana:

"Ta lopta je bukvalno prekrivala deo mojih pluća i srca. U početku sam mislio 
da sam zaradio neku infekciju. Dijagnoza je stigla dosta kasnije. Bio je to Non 
Hočkin limfom. Vrlo loša situacija. Rak je odstranjen, ali je i dalje rizično 
stanje. Mogu ponovo da dobijem."

"Upravo iz tog razloga što su Italijani završili u najzagađenijem delu, vrlo 
brzo su se mogle videti posledice, a mnoge su usledile mnogo godina kasnije. 
Upravo te su i najrazornije," kaže bivši pilot Dominik Leđero.

Nezavisna novinarka Marilina Veka takođe govori o svom iskustvu:

"Prvo pitanje koje su mi postavili lekari kada sam stigla u bolnicu bilo je - 
da li si bila u ratnoj zoni? To je bilo prvo pitanje, jer nisu to mogli 
drugačije da objasne. Neznanje u pravom smislu reči. Ništa nisu znali o tome. 
Na primer, jedan vojnik koji je bio vrlo fin i sa kojim sam sarađivala, nakon 
povratka kući dobio je rak štitne žlezde. To je veoma karakteristično za 
izloženost osiromašenom uranijumu. Bio je krupan i jak čovek i rekao mi je: 'Ja 
sam bolestan. Imam rak.' Rekla sam mu da rak ima zbog kontaminacije. 'Stvarno? 
Nisam razmišljao o tome'."

Nakon samo šest meseci boravka tamo vojnici su se vraćali bolesni​. Prvo 
suđenje zbog osiromašenog uranijuma 2008. 

Ako u prošlosti nije bilo mogućnosti da se dokaže veza između kancera i boravka 
u područjima koja su gađana uranijumskim bombama, danas u Italiji postoji 
advokat koji dokazuje da su vojnici bili u pravu.

Anđelo Tartalja podseća da je prvo suđenje u Italiji zbog slučaja osiromašenog 
uranijuma bilo 2008. godine:

"Jedan od najvećih sudova u Evropi potvrdio je vezu između bolesti i 
osiromašenog uranijuma. Smatram da je ta godina i bila moj početak. Bavim se 
vojnim pravom. Tada je vojnik Andre Antonaši želeo javno da govori o problemu 
na televiziji, ali samo u mom prisustvu. Vojnik je pristao da da uzorak krvi 
doktorki Gati. Radeći nano dijagnostiku, dokazala je da u njegovom tkivu 
postoje nano čestice teških metala."

"Nakon samo šest meseci boravka tamo vojnici su se vraćali bolesni" - potvrđuje 
i doktorka Gati.

Doktorka Antioneta Gati je član evropskog tima stručnjaka koja analizira uticaj 
radioaktivne prašine na zdravlje. Ekipi Eksploziva otvorila je vrata svoje 
laboratorije u Modeni i pružila uvid u svoja istraživanja:

"Potvrdila sam da je bilo zagađenja životne sredine, da su oni bili tamo i to 
je bio prvi korak ka otkrivanju bolesti. Problem je što su ovo vrlo male 
čestice, prečnika ispod jednog mikrona. Ako se udahnu, zaustavljaju se u 
plućima. Nakon toga dolaze u krvotok i mogu da se mešaju sa sastojcima krvi, 
ali takođe mogu da dospeju u jetru i bubrege i mogu da ostanu tamo."

"Uranijumska vojska": Italijanski vojnici nisu bili zaštićeni kao američki

Iako država Italija tu vezu negira, oformila je i posebnu komisiju da ustanovi 
istinu. Sastanku ove komisije u Rimu prisustvovala je i ekipa Eksploziva. 
Predstavnici italijanskog parlamenta, doktori i vojni stručnjaci, pored ostalih 
pitanja o mogućem uticaju osiromašenog uranijuma po ljudsko zdravlje, bavili su 
se i pitanjem zašto su Italijani u kontaminiranu zonu poslati bez adekvatne 
zaštitne opreme:

"Istina je da su na Kosovu američki vojnici bili ultra zaštićeni, više 
zaštićeni nego italijanski. Nadamo se da se to više neće ponoviti i zato radimo 
na zakonskim predlozima," navodi Đanpero Skanu.

Greška Italije: Nije htela zaštitnu opremu za svoje vojnike da ne uznemiruje 
porodice

Još jedna nezavisna novinarka - Mari Taljacuki, istraživala je vezi između 
boravka u mirovnim misijama i bolesti koju su vojnici kasnije dobili. Zbog 
rezultata koje je otkrila, sa bivšim pilotom Dominikom Leđerom napisala je 
knjigu "Uranijumska vojska":

"Ovo je priča o vojniku Đan Luki Denize koji je bio na Kosovu i u Avganistanu. 
On je jedan od vojnika koji nisu bili zaštićeni. Ovde ga vidite kao zdravog i 
srećnog momka," govori Mari, pokazujući na fotografiju u svojoj knjizi, i 
dodaje: "A na sledećoj fotografiji je bolestan."

"Ako bi država obezbedila posebnu opremu za misiju, rizikuje da roditelji, 
majke ili žene - vide tu posebnu zaštitu i onda bi se svi digli na noge. Čemu 
to? Država ne želi da uznemiri narod i da pravi feštu od toga," objašnjava ova 
novinarka.

Da je upravo italijanska država ta koja je napravila grešku, misli i nekadašnji 
komandant u pomorskoj floti NATO-a u Sredozemlju, Falko Akame:

"Ta zaštita podrazumeva zaštitne čizme koje su otporne na uranijumski prah. 
Naši vojni stručnjaci moraju da budu svesni da je napravljeno u SAD..." rekao 
je ovaj bivši komandant.

Italija pokušava da ovo pitanje drži dalje od javnosti

Iako postoje presude u kojima je Italija dužna da isplati odštetu na ime 
bolesti od osiromašenog uranijuma, ona i dalje "o tome ćuti".

"Ne žele o tome da govore. Pritajeni su. Zato što znaju da je to pitanje kao 
bomba koja može da eksplodira. Sve dok budu mogli, ćutaće o tome," kaže 
novinarka Veka.

"Vidite li ovo? Oni i pored ovoga kažu da osiromašeni uranijum nije korišćen. 
Ovo su posledice njegove upotrebe," pokazuje druga novinarka - Taljacuki - 
fotografije obolelih iz svoje knjige.

"Nije u pitanju novac. U pitanju je pravda. Italija godinama pokušava da doda 
neke zakone koji bi se odnosili na vojnike koji su bili na Balkanu i pomoću 
kojih bi pokušala bukvalno da se nagodi sa vojnicima bez ikakvih suđenja, 
skidajući tako svu odgovornost sa sebe. Ja pokušavam da dokažem da odgovornost 
postoji," naglasio je advokat Tartalja.

VESTI <http://kossev.info/strana/arhiva/vesti/>  

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/025001d36794%24a3d91510%24eb8b3f30%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to