novosti.rs 
<http://www.novosti.rs/vesti/planeta.299.html:700753-Sta-znaci-Putinovo-povlacenje-iz-Sirije>
  


Šta znači Putinovo povlačenje iz Sirije | Svet


Tanjug

5-7 minutes

  _____  

| 12. decembar 2017. 17:09 | 

Komentara:  
<about:reader?url=http%3A%2F%2Fwww.novosti.rs%2Fvesti%2Fplaneta.299.html%3A700753-Sta-znaci-Putinovo-povlacenje-iz-Sirije>
 21 

Reakcije i analiza medija posle povlačenja ruske vojske sa ratišta nakon 
trijumfa nad teroristima Islamske države u Siriji

Dok ruski predsednik Vladimir Putin odluku da se značajan deo ruskih trupa 
povuče iz Sirije obrazlaže time da je ona ispunila misiju i uništila Islamsku 
državu, mediji u svetu tu odluku objašnjavaju drugim razlozima, najčešće - 
predstojećim predsedničkim izborima u Rusiji. 

Tako portal američkih Jevreja "Algemajner" (Algemeiner) smatra da je upravo to 
razlog, mada istovremeno navodi da će Putin na tim izborima, a prema 
istraživanjima, lagano pobediti.

Portal podseća da je Moskva izvela prve napade u Siriji 2015. godine, u 
najvećoj intervenciji na Bliskom istoku u poslednjih 10 godina, okrećući plimu 
sukoba u korist sirijskog predsednika Bašara el Asada, i istovremeno 
povećavajući sopstveni uticaj u regionu.

Ruska kampanja koja se pratila na državnoj televiziji, nije uticala na maštu 
većine Rusa, piše portal, ali dodaje da nije izazvala ni nelagodnost sa kakvom 
se Sovjetski savez suočavao svojim intervencijama u Avganistanu 80-ih godina.

Uspešno završena ruska misija u Siriji, navodi portal, mogla bi da pomogne 
Putinu da poveća izlaznost na predstojećim predsedničkim izborima, koji će se 
održati u martu 2018. godine, jer će izazvati patriotska osećanja glasača.

Iako istraživanja pokazuju da će lako pobediti, pokazuju i da su Rusi sve 
apatičniji prema politici, dok Putinove pristalice žele da on ponovo bude 
izabran na izborima sa velikom izlaznošću, jer mu to daje veliki legitimitet.

Američka agencija AP istovremeno ukazuje da u Siriji postoji i veliki broj 
dobrovoljačkih trupa iz Rusije, koje će ostati u toj zemlji i nakon povlačenja 
vojske, kako bi čuvali naftna i gasna polja oko kojih su sirijska vlada i ruska 
kompanija povezana sa Putinovim bliskim saradnikom potpisali ugovor.

Kako se navodi, ruski dobrovoljci su igrali ključnu ulogu u Siriji, a njihovo 
tajno raspoređivanje smanjilo je broj stradalih zvaničnih ruskih vojnika. 

Prema zvaničnim podacima, u Siriji je poginuo 41 ruski vojnik, ali i 71 
dobrovoljac, tvrdi AP.

Nemački Dojče vele navodi da još nije poznato sa kakvim će programom Putin 
nastuputi u predizbornoj kampanji.

Nemacki analitičar Štefan Majster ocenio je da on neće imati neki konkretan 
program, ali će građanima pružiti osećaj da je on taj koji će da reši njihove 
probleme i da ujedini Rusiju protiv unutrašnjih i spoljnih neprijatelja, 
misleći pri tome na NATO, koji sve više opkoljava Rusiju.

"Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, vidimo da su Rusi umorni od 
krize u Ukrajini. Oni takođe ne žele više da slušaju o Siriji. Oni jednostavno 
ne žele više da im se nameću spoljnopolitičke teme. Ipak, kada je reč o 
opkoljavanju Rusije, to je paradigma koju će ruski mediji i političari i dalje 
da neguju", zaključio je on. 


Pojedini analitičari ukazuju da Moskva već dugo traži izlaznu strategiju nakon 
što je svoj angažman u Siriji okarakterisala kao "veliki uspeh".

Kako piše Blic, izlazna strategija motivisana je i osniva se na tri ključne 
činjenice: tokom angažmana u Siriji narušeni su odnosi Rusije sa "velikim 
igračima", vojni gubici su takođe motiv, kao i predugo trajanje angažmana.

Uprkos vojnim pobedama, postoje dobri strateški razlozi zbog kojih bi Rusija 
želela da napusti Siriju. Odnosi Kremlja sa glavnim podržavaocima pobunjenika 
protiv režima Bašara al Asada u Siriji, kao što su Turska i Zalivski savet, 
ozbiljno su poljuljani vojnom intervencijom, piše beogradski list.

Iz ruskog ugla, ponovno uspostavljanje odnosa bila bi mudra strategija zarad 
dobrobiti državne ekonomije. 

Pojedini analitičari ukazuju da postoje i čisto psihološki razlozi za rusko 
povlačenje. Podrška Asadovom režimu dovela je do velikog broja vojnih gubitaka 
Rusije. Ti gubici su, tokom dve godine duge vojne kampanje, konstantno rasli, 
na šta ukazuje i "Algenmajner".

Pored ljudskih gubitaka, nisu zanemarljivi ni finansijski gubici. Iako je 
Rusija kampanjim u Siriji uspela da "izreklamira" svoje oružje i tako obezbedi 
dodatne kupce, svaki dan proveden u Siriji je i te kako uticao na vojni budžet. 
Prema procenama "Biznis tajmsa", Rusija je dnevno na rat u Siriji trošila 
između 3 i 4 miliona dolara. 

Konačno, vojna intervencija Rusije u Siriji traje već dve godine, i sa svakim 
danom dužeg boravka broj žrtava mogao bi da raste, a novac da nestaje. 

Vojne kampanje zahtevaju i velike troškove, podseća Blic, a Rusija trpi 
ozbiljne ekonomske sankcije Zapada, zbog čega joj odugovlačenje sukoba nikako 
ne odgovara. 

Mnogi zato i nisu iznenađeni što se Rusija povlači iz Sirije, kako bi izbegla 
gubitke, i ljudi i novca, koje ne može da dozvoli. 

Pojedini analitičari slažu se i da je ruska intervencija u Siriji imala za 
cilj, između ostalog, i da skrene pažnju sa dešavanja u Ukrajini, što je 
delimično i uspela, i da bi svako dalje odugovlačenje išlo na štetu Kremlju. 

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/00a401d3739c%24a0a11500%24e1e33f00%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to