novosti.rs 
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:710174-PRISTINSKI-MEDIJI-O-SPORAZUMU-Beograd-nece-blokirati-clanstvo-Pristine-u-medjunarodnim-organizacijama-ali-nece-ni-priznati-nezavisnost>
  


FINALNI TEKST STRATEGIJE O PROŠIRENjU: Obavezujući sporazum nije "oročen" na 
2019. godinu; Priština može u EU | Politika


Tanjug

6-8 minutes

  _____  

Podvlači se da bi dve strane trebalo što pre da zaključe sveobuhvatni, pravno 
obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa, što znači da je Evropska komisija 
odustala od vremenskog "oročavanja"

U predlogu nove Strategije proširenja na Zapadni Balkan, koja će biti usvojena 
u Briselu, ne pominje se 2019. godina kao vremenski okvir za uspostavljanje 
sveobuhvatne normalizacije odnosa Srbije i samoproglašenog Kosova, saznaje 
Tanjug.


Prema nezvaničnim informacijama Tanjuga, umesto toga se podvlači da bi dve 
strane trebalo što pre da zaključe sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum o 
normalizaciji odnosa, što znači da je Evropska komisija odustala od vremenskog 
"oročavanja", odnosno ograničavanja te obaveze.

Pored ove, druga "novina" u odnosu na prvobitni tekst Strategije, odnosno nacrt 
tog dokumenta, je odnos prema samoproglašenom Kosovu.

PROČITAJTE JOŠ: Madrid: Kosovo u EU samo kao region Srbije! 
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:709414-Madrid-Kosovo-u-EU-samo-kao-region-Srbije>
 

Prema informacijama koje su diplomatski izvori preneli Tanjugu u Briselu, 
finalni tekst Strategije o proširenju predviđa da samoproglašeno Kosovo može da 
napreduje na svom evropskom putu "kroz implementaciju Sporazuma o stabilizaciji 
i pridruživanju" i to kada "to dozvole objektivne okolnosti".

Ovakva promena rečnika, tačnije pristupa Evropske komisije, u diplomatskim 
krugovima u Briselu za Tanjug se ocenjuje kao spuštanje ambicija koje su ranje 
postojale o "napretku Kosova na EU putu". 

U pitanju je, kako je ranije Tanjug pisao, činjenica, na koju se pozivala i 
Španija, da je samoproglašeno Kosovo stupanjem na snagu Sporazuma o 
stabilizaciji i asocijaciji zapravo došlo do kraja svog trenutno mogućeg 
evrointegracionog puta.

Za svaki sledeći korak te tzv. države ka EU biće neophodan konsenzus svih 
zemalja članica o statusu samoproglašenog Kosova kao nezavisne države. 

 

PROČITAJTE JOŠ: Brnabić: Srbija ne mora da prizna Kosovo da bi ušla u EU 
(VIDEO) 
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:709438-Brnabic-Srbija-ne-mora-da-prizna-Kosovo-da-bi-usla-u-EU-VIDEO>
 

Takvog konsenzusa nema i pitanje je da li će i kada biti postignut.

Mimo ovoga, u skladu sa ranijim procenama i očekivanjima, Srbija dobija 
konkretan vremenski okvir za ulazak u EU - do 2025. godine.

Iako u Evropskoj komisiji naglašavaju da se strategija odnosi na ceo region 
Zapadnog Balkna, očekuje se da samo Srbija i Crna Gora, koje se precipiraju kao 
lideri procesa evrointegracija, dobiju jasan rok mogućeg ulaska u EU: 

”Uz snažnu političku volju, ispunjavnje održivih reformi i trajna rešenja u 
sporovima sa susedima, Crna Gora i Srbija bi trebalo da budu spremne za 
članstvo do 2025. godine”, navodi se u tesktu Staregije u koju je Tanjug imao 
uvid. 

Druge zemlje regiona nisu dobile konkretne vremenske rokove, ali je Evropska 
komisija iznela svoje namere da svaka od njih napreduje na putu ka EU.

Albaniju i Makedoniju, ukoliko ispune neophodne uslove, na prvom mestu iz 
oblasti vladavine prava, odnosno pitanja imena u sporu Makedonije sa Grčkom, 
Evropska komisija namerava da preporuči za otvaranje pregovora. 

Bosni i Hercegovini se takođe otvara šansa da postane zemlja kandidat za 
članstvo - uz ”trajne napore i angažman”. 

U Briselu ovakvo ”odustajanje” Evropske komisije od konkretnih datuma, sem kada 
je u pitanju vremenski okvir za pristupanje Srbije i Crne Gore EU, vide kao 
potez koji bi trebalo da da dovoljno podstreka za napredak, ali i da ne bude 
ograničavajući faktor ili faktor kontraproduktivnog pristiska. 

”Cilj proširenja jeste da se zemlje koje žele članstvo na kvalitativnom nivou 
transformišu u članice koje imaju održivu i funkcionalnu demokratiju i 
ekonomiju i kao takve budu u mogućnosti da doprinesu Uniji. Ako postavljanje 
datuma ide na štetu tog cilja, to će doneti više štete nego koristi, ne samo 
politici proširenja, već i zemljama u procesu evrontegracija”, upozoravaju 
evropski analitičari. 

Evropska komisija bi u svojoj novoj strategiji trebalo da posebnu pažnju stavi 
na reformu vladavine prava u regionu, kao na ”najhitnije pitanje za Zapadni 
Balkan”.

Nezavisan i efikasan pravosudi sistem, borba protiv korupicije i organizovanog 
kriminala i jake demokratske insitucije države kljuć su za ulazak zemalja 
Zapadnog Balkana u EU. 

Jačanje ekonomije, potpomognuto strukturnim reformama u toj oblasti, takođe se 
vidi kao neophodno da bi zemlje Zapadnog Balkana ”bile potpuno spremne da uđu” 
i da "doprinesu rastu EU privrede". 

Strategija bi trebalo da najavi i ”postepeno povećanje” predpristupnih (IPA) 
fondova za Zapadni Balkan do 2020. godine.

Poseban deo Strategije odnosi se na predlog ”povećanog učešća svih partnera sa 
Zapadnog Balkana na neformalnim Savetima EU i drugim formacijama Saveta koje se 
foksiraju na oblasti od zajedničkog interesa”, kao što su spoljna politika, 
bezbednost, odbrana, migracije i transport. 

”Posle Samita Zapadnog Balkana u maju u Sofiji, dalji sastanci sa liderima sa 
Zapadnog Balkana bi trebalo da budu predviđeni u kontekstu odgovarajućih 
sastanaka Evropskog Saveta”, navodi se u nacrtu Strategije u koju je Tanjug 
imao uvid. 

Nova Strategija bi trebalo da još jednom fokus stavi na pomirenje i 
dobrousedske odnose u regionu.

Još jednom će se naglasiti da se svi bilateralni sporovi moraju rešiti pre 
ulaska u EU. 

Pored zaključivanja sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma između Srbije 
i samoproglašenog Kosova, Evropska komisija zahteva da se granični sporovi reše 
međunarodnom arbitražom. 

 

PRIŠTINSKI MEDIJI: BEOGRAD NEĆE BLOKIRATI ČLANSTVO PRIŠTINE U MEĐUNARODNIM 
ORGANIZACIJAMA, ALI NEĆE NI PRIZNATI NEZAVISNOST

Strategija o proširenju EU, koja će biti objavljena u utorak u Strazburu, 
predvđa normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i pravno obavezujući sporazum 
od Srbije, ali ne i priznavanje kosovske nezavisnosti, piše prištinska 
GazetaExpres. 

Pravno obavezujući sporazum za Srbiju podrazumeva, kako se navodi, da Beograd 
neće blokirati eventualno članstvo samoproglašenog Kosova u međunarodnim 
organizacijama. 

PROČITAJTE JOŠ: Dačić: Nikada neće “zaokružiti” nezavisnost Kosova 
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:709838-Dacic-Nikada-nece-zaokruziti-nezavisnost-Kosova>
 

U dokumentu se napominje, piše ovaj prištinski dnevnik, da bez efikasne i 
inkluzivne normalizacije odnosa Beograda i Prištine kroz dijalog, uz 
posredovanje Evropske unije, ne može biti dugoročne stabilnosti u regionu.

"Sveobuhvatan pravno obavezujući sporazum je od ključnog značaja da Srbija i 
samoproglašeno Kosovo mogu napredovati na evropskom putu", stoji u dokumentu u 
koji je, kako se navodi, Expres imao uvid.

Navodi se i da će Priština imati značajnu korist od konačnog sporazuma.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/060201d39eb5%2460301770%2420904650%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to