rtv.rs 
<http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/vukosavljevic-prica-o-prvom-srpskom-ustavu-deo-sage-o-borbi-za-slobodu_893781.html?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+RtvSveVesti+%28RTV+poslednje+vesti%29>
  


Vukosavljević: Priča o prvom srpskom ustavu, deo sage o borbi za slobodu


Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija Vojvodine

5-6 minutes

  _____  

U skladu sa običajima, nazvan po verskom prazniku ili po svecu, kako se i svi 
veliki zakonodavni akti naimenuju, a zvanično "Ustav Knjaževstva Srbije" ovaj 
ustav je rađen po zapadnoevropskim modelima, najviše po uzoru na francuske 
ustavne povelje od 1814. i 1830. i belgijski ustav od 1831. godine. Bio je i 
jedan od prvih demokratskih ustava u Evropi.

 

Tanjug (Dimitrije Goll)

"Ipak, priča o prvom srpskom ustavu deo je velike sage o borbi našeg naroda, za 
slobodu i za državu", naveo je Vukosavljević u besedi i podsetio da je nakon 
propasti srpske srednjovekovne države i padanja u otomansko ropstvo doveden u 
pitanje i sam opstanak naroda.

Ministar Vukosavljević je podsetio da su vekovi prolazili u bunama, 
stradanjima, seobama, otporima nasilnoj islamizaciji, u zlopaćenju svake vrste 
i da je jedina izviiskra koja je značila svetlost u tami bila neumrla svest o 
nekadašnjoj slavi, o blistavim dvorovima, vitezovima, zamkovima, kraljevima, 
prinčevima, princezama, o sjaju jedne velike države i jednog velikog 
istorijskog naroda dostojnog baštinika besmrtne slave i sjaja Vizantije.

"Bez te svesti, narod bi, u dugom istorijskom trajanju pod brutalnom 
okupacijom, prihvatio svest i karakter roba i tako krenuo u samoponištavanje i 
istorijsko nestajanje. Nije slučajno Vuk rekao da su nas spasili vera 
pravoslavna i gusle javorove", istakao je Vukosavljević.

Kako je kazao, prvo je predstavljalo duhovnu vertikalu, utočište i utehu, veru, 
a drugo mešavinu istorije i mita onu blagotvornu i lekovitu smesu koja daje 
nadu, sokoli dušu i krepi posustali duh.

"Konačno, istorija i mit, dve su strane istog novčića, onog kojim se plaćaju 
opstanak i sloboda", napomenuo je Vukosavljević u Kragujevcu.

Po njegovim rečima, san o slobodi vezan je za san o obnovi države, jer bez 
sopstvene države nema ni prave slobode.

"To dobro znaju neki narodi iz našeg okruženja, kojima koncesije i privilegije 
u tuđinskim sistemima, ma koliko bile brojne i široke, nisu značile i istinsku 
slobodu", naveo je Vukosavljević u Sretenjskoj besedi.

Zato je priča o prvom srpskom ustavu priča o težnji za punom slobodom, podvukao 
je Vukosavljević i dodao da je zato ona bila, jeste i biće aktuelna kao 
podsećanje, putokaz, usmerenje i dokaz da narod bez svoje države nije ništa 
više od roba ili od sluge u tuđinovoj kući.

U besedi je istakao da ni danas ciljevi ne smeju da budu drugačiji.

"Naši kratki zemaljski dani, mali su aršin za duboke istorijske procese. Za 
osvojenu slobodu i vlastitu državu, mora se brinuti neprestance, inače se 
istorija ponovi bilo kao tragedija, bilo kao farsa", rekao je Vukosavljević.

"Ako izgubimo državu ili bilo koji njen deo, izgubićemo i istoriju kroz koju je 
ona stvarana. Da li ćemo prepoznati Judin poljubac, bez obzira sa koje strane 
on da dolazi i da li ćemo izbeći otrovnu pričest iz pehara, u slavu lažnih 
bogova koji vladaju svetom? Bog pravde, koga u našoj himni molimo za naklonost, 
pomagaće pametnom i hrabrom a ne plahom i lakomom", podvukao je on.

Vukosavljević je rekao da danas imamo svoju državu, ali da su nam potrebni 
stari motivi u novom ruhu, da su nam danas neophodni putevi i bolnice i škole i 
obdaništa i fabrike, poslovi za ljude i topli domovi, kao i jaki saveznici.

"A da bismo do toga došli u materijalnom svetu, potreban je i jedan 
nematerijalni preduslov. A to je svetlo koje nas obasjava iznutra, svetlo 
samosvesti, istorijske mudrosti, praktičnog uma i čuvarnog duha, koji je uvek 
krasio srpskog domaćina", kaže Vukosavljević.

U Sretenjskoj besedi Vukosavljević je istakao da država nije samo borba i rat 
već je zbir napora usmerenih ka očuvanju mira i napretka, smirenost i 
podvižnistvo duha u mukotrpnoj svakodnevici, saopštilo je Ministarstvo kulture.

Đura Daničić, pred borbenim duhom prožetom školskom omladinom Pirota, 25. 
avgusta 1880. poručio je:

"Što sam god radio, radio sam po dužnosti svojoj. I vas molim da činite svaki 
svoju dužnost. Za otadžbinu se ne gine samo na bojnom polju. Za otadžbinu se 
može umirati na svakom korisnom radu. I ono što smo koji uzeli na se, ili što 
nam je palo u deo, dužni smo raditi svom snagom svojom, svom krepošću svoje 
volje. I kad tako mi izvršimo svaki svoju dužnost, onda ćemo odužiti narodu dug 
koji mu dugujemo."

"Ovim rečima ni danas nemamo šta dodati a odnedavno one stoje i na ulazu u 
Ministarstvo kulture i informisanja, a mogle bi se naći i u svakoj drugoj 
državnoj ustanovi, školi, opštini, kasarni ili fabrici", istakao je 
Vukosavljević nakon citiranja Đure Daničića.

Ministar je, čestitajući građanima Srbije Sretenje, poručio da je država je i 
hrabrost i žrtvovanje i patnja i trpljenje i upornost i rat i mir i blagodet i 
muka, ali je i pesma slobode jednog naroda u vrtlozima istorije.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/015301d3a671%24337d20b0%249a776210%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to