vesti-online.com 
<http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/687302/Mracne-perspektive-za-Kosovo-da-li-ce-Beograd-ikada-priznati-nezavisnost>
  


Mračne perspektive za Kosovo


EPA//Valdrin Xhemaj

6-7 minutes

  _____  


Dijalog Prištine sa Beogradom traje šest godina i ne vidi mu se kraj, kosovski 
građani još čekaju viznu liberalizaciju, a Evropska unija nije jasna u svojoj 
Strategiji o proširenju, piše Dojče vele opisujući situaciju u kojoj Kosovo 
dočekuje 10. godišnjicu jednostrano proglašene nezavisnosti.


 

Da li se projekat jednostrano proglašene nezavinsnosti ispostavio kao uspešan?

U toku tih 10 godina, zatvoreno je međunarodno nadgledanje nezavisnosti, 
započet dijalog o normalizaciji odnosa sa Beogradom, osnovan Specijalni sud za 
ratne zločine i nastavlja se sa pokušajima da se Kosovo približi evropskim 
strukturama, navodi DW. 

Projekat kosovske nezavisnosti je projekat koji je, kako navodi taj nemački 
javni radio, podržan od većine demokratskih zemalja, i priznalo ju je 115 
zemalja sveta. 


EU i dalje neutralna


DW, ipak ukazuje da je Evropska unija i dalje je neutralna kada je reč o 
kosovskoj nezavisnosti i da se u njenoj najnovijoj Strategiji za Zapadni 
Balkan, u delu o Kosovu navodi: "Kosovo ima mogućnost održivog napretka kroz 
sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kao i da unapredi 
svoj evropski put, kada to budu dozvolile objektivne okolnosti". 

Nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo se suočilo s "velikim temama", što je 
učinilo da očekivanja građana stagniraju, ocenjuje za DW analiticar iz Prištine 
Naim Rašiti.  

- Realnost je to da kosovsko društvo nije imalo iskustva u izgradnji 
institucija, niti je imalo projekciju toga kako će se nezavisnost kretati u 
narednim godinama - kako će izgledati 10., kako 20. godišnjica nezavisnosti... 
Obećanja koja su data u to vreme više su bila nadanja nego realnost. Kosovo se, 
nakon proglašenja nezavisnosti, suočilo s velikim pitanjima koja se tiču 
unutrašnjeg i spoljnog suvereniteta, a to je usporilo potpunu konsolidaciju 
nezavisnosti i ometalo da se očekivanja materijalizuju - kaže Rašiti. 

On je mišljenja da su, uz svu stagnaciju, na Kosovu zabeleženi i uspesi, kao 
što su međunarodna priznanja i završetak nadgledane nezavisnosti. 

- Ali ovu 10. godišnjicu kosovsko društvo dočekuje u nekoj vrsti depresije, jer 
zemlja nije uspela da ispuni minimalna očekivanja građana kada je reč o 
svakodnevnom životu, kada je reč o zdravstvu, obrazovanju, javnim uslugama... 
Postignut je, dakle, evidentan napredak koji političke strukture zadovoljava, 
ali je za najveći deo društva on nepotpun - kaže Naim Rašiti. 


Koji su glavni izazovi za Kosmet?


DW ukazuje da jedna od obaveza iz dijaloga sa Beogradom koju Priština i dalje 
nije ispunila, jeste osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO).  

Analitičar Bljerim Burjani ocenjuje da "glavni izazovi za Kosovo ostaju jačanje 
reda i zakona, posebno funkcionisanje pravnog sistema, borba protiv korupcije, 
nepotizma, proširenje punog suvereniteta na severu zemlje, osnivanje Oružanih 
snaga, implementacija sporazuma o ZSO, ratifikacija demarkacije granice sa 
Crnom Gorom, liberalizacija viza, ekonomski razvoj, zdravstvena i socijalna 
zaštita, i evropske integracije".  

Kako primećuje nemački radio, Priština je, uoči obeležavanja 10-godišnjice 
proglašenja nezavisnosti, do krajnjih granica zaoštrila odnose s međunarodnom 
zajednicom, kada su 43 poslanika u Skupštini podneli inicijativu za ukidanje 
Specijalnog suda za ratne zločine, osnovanog po Zakonu izglasanom 2015. godine. 
 

Debate oko tog pitanja trajale su više od mesec dana da bi se, nakon velikog 
međunarodnog pritiska, kosovski lideri  - predsednik Hašim Tači, predsednik 
skupštine Kadri Veselji i premijer Ramuš Haradinaj - javno izjasnili da Zakon o 
Specijalnom sudu neće biti ukinut, iako ga, kako su rekli, i dalje smatraju 
istorijskom nepravdom.  

Izjave o tome da Zakon neće biti ukinut, pozdravili su u zajedničkoj izjavi 
predstavnici zemlje Kvinte (SAD, Nemacka, Francuska, Italija i Velika 
Britanija) u Prištini. Pre 10 godina, podseća politički analitičar Imer 
Muškoljaj, očekivanja građana bila su mnogo veća. 

- Stvari se nisu kretale onako kako je bilo zamišljeno, ni kada je reč o 
uspostavljanju države, niti u drugim oblastima. Danas je Kosovo zemlja sa mnogo 
problema, za mnoge je to mesto s mračnom perspektivom koje više služi 
interesima politicke klasa, a manje gradanima. Odgovornost za takvo stanje 
snosi politicka klasa koja je svojim postupcima i svojim pristupom i dovela do 
toga da stvari stagniraju - navodi Muškoljaj. 


Da li će Beograd ikada priznati Kosovo?


On kaže da, ukoliko se ne postigne konačni dogovor o priznanju državnosti, 
problemi će se samo povećavati.  

Ipak, veliki broj građana Kosova nije ubeđen da će kraj dijaloga sa Srbijom uz 
posredovanje EU dovesti do toga da Beograd prizna nezavisnost, navodi DW. 

Prema istraživanju javnog mnjenja koje je sproveo Demokratski institut Kosova 
(KDI), čak 49 odsto građana Kosova smatra da dijalog ne bi trebalo nastaviti 
bez uključivanja SAD u taj proces. Sa druge strane, 45 procenata anketiranih iz 
srpske zajednice na Kosovu smatra da bi dijalog trebalo nastaviti bez 
uključivanja SAD, što je stav samo 29 odsto građana Albanaca i 24 procenta iz 
drugih zajednica. 

Inače, prema već pomenutoj anketi, 51 odsto građana Kosova ne očekuje da se 
proces dijaloga sa Srbijom završi tokom 2018. godine. 

Takav stav dele svi anketirani, nezavisno od etničke pripadnosti. Pored toga, 
48 odsto kaže da ne očekuje da na kraju dijaloga Beograd prizna nezavisnost 
Kosova.  

Samo jedan odsto građana srpske zajednice očekuje da Beograd to učini na kraju 
dijaloga, u poredenju sa 34 procenta građana albanske zajednice i 23 odsto 
građana drugih zajednica, pokazuje istraživanje KDI, navodi DW. 

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на siem+unsubscr...@googlegroups.com.
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на siem@googlegroups.com.
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/0e2001d3a82e%246c67f2b0%244537d810%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to