rts.rs <http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/politika/3225322/razgranicenje-da-bi-se-sacuvao-sever-kosova.html>
"Razgraničenje da bi se sačuvao sever Kosova" RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of Serbia 3-4 minutes _____ Za razgraničenje kao rešenje dijaloga o Kosovu se, kako je to sam danas rekao, <http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/1/politika/3224648/vucic-ja-sam-za-razgranicenje-sa-albancima.html> zalaže i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. 33648061 Pravni fakultet u Beogradu (arhivska fotografija) "Meni deluje da je ideja da se Srbi sa severa Kosova na neki način odvoje i sačuvaju uz našu teritoriju, a da ostatak bude nešto što će biti neka međunarodno priznata teritorija", precizirao je Milisavljević za Tanjug. Kometarišući ideju razgraničenja, Milisavljević, inače šef Katedre za međunarodno pravo, kaže da se pod razgraničenjem u ovom kontekstu ne misli samo na određivanje i prihvatanje administrativne linije između Republike Srbije i takozvanog Kosova i Metohije. "Na neki način, ona je već prihvaćena sporazumima o privremenoj kontroli granica, prolazu robe i ljudi na tom području... Mislim da se pod ovim razgraničenjem podrazumeva razmena delova teritorija u cilju konačnog rešenja kosovskog pitanja", smatra Milisavljević. "Tu treba imati u vidu da je etnički princip relevantantan i međunarodno pravo sa tog aspekta prihvata razgraničenje u smislu dogovora teritorija o uspostavljanju granica ili čak razmene teritorija. Istovremeno, treba imatu u vidu položaj i poziciju velikih sila u tom kontekstu i njihove interese", napomenuo je profesor. Sa druge strane, etnički model razgraničenja zahteva izjašnjenje naroda na referendumu, što, kako je ukazao, izlazi iz okvira međunarodnog prava i zalazi u oblast ustavnog prava. Profesor Milisavljević istovremeno ukazuje da bi, u slučaju razgraničenja, "kosovska strana" mogla da traži više. "Ako posmatrate sa pregovaračke pozicije predstavnika koji imaju teritoriju - takozvano samostalno Kosovo, koju je priznalo stotinak država sveta u granicama koje oni smatraju da su njihove granice - oni, ako ulaze u pregovore o teritoriji, mogu samo da traže nešto više od toga, ili, ako žele da daju neki deo te teritorije, želeće i da dobiju nešto zauzvrat", smatra profesor. Prema njegovom mišljenju, predstavnici Prištine bi, ako uopšte uđu u pregovore o razmeni teritorija, u slučaju ustupanja severa Kosova koji je naseljen Srbima, u najmanju ruku zauzvrat tražili tri opštine sa juga Srbije - Preševo , Bujanovac i Medveđu. Na pitanje da li se može uspostaviti garancija prema kojoj bi Albaniji bilo zabranjeno ujedinjenje sa Kosovom, on smatra da je to pitanje "na dugom štapu" i podseća da je i posle Prvog svetskog rata postojala zabrana pripajanja Austrije Nemačkoj, pa je kasnije do toga ipak došlo. "Čak i kad bi neki delovi zabrane postojali u nekim ugovorima, oni ne mogu imati praktične konsekvence u konkretnom slučaju. U tom smislu ne treba ići tako daleko", naveo je Milisavljević. Ovde se, kako je naveo, radi o definisanju odnosa dve teritorije, te, iako se tiče svih okolnih država ili daljih velikih sila, ipak je to pitanje vezano za dve strane koje bi pregovarale o nekom sporazumu. -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected]. Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem. Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/036e01d42fec%245013a8c0%24f03afa40%24%40gmail.com. За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.
