dw.com
<https://www.dw.com/sr/kadrovski-loto-u-briselu/a-45330209?maca=ser-newslett
er_serbian-2425-html-newsletter>  


Kadrovski loto u Briselu | Evropa | DW


Deutsche Welle (www.dw.com)

6-7 minutes

  _____  

Sledeće godine promeniće se kompletna garnitura u vrhu Evropske unije. To
kod mnogih budi ambicije. Dopisnik DW iz Brisela Bernd Rigert procenjuje
kako bi mogla da izgleda kadrovska kombinatorika?

Diplomate, činovnici i novinari polako se vraćaju u Brisel nakon letnje
pauze. Posao se polako zahuktava. Šta ima lepše nego se uz kafu pozabaviti
sam sobom. U Brisel trenutno kuva od glasina i špekulacija o tome ko će
dobiti koju super-funkciju u evropskim institucijama.

Naredne godine u maju bira se Evropski parlament. Nakon toga, u oktobru će
biti imenovan novi predsednik Evropske centralne banke. Potom se u novembru
bira nova Evropska komisija i njenih 28 komesara. U decembru će biti
imenovanje novog predsednika Saveta EU koji predstavlja zemlje-članice
Unije. Za tako važnu funkciju, koja će evropsku politiku određivati
godinama, interna izborna kampanja u punom je jeku. Zvanično – evropski
političari i činovnici prave se kao da se ništa ne dešava.

Niko ništa tačno ne zna

Više faktora igra značajnu ulogu kada je reč o dobijanju pozicija. To su
stranačka pripadnost, rod, starost, iskustvo u rukovođenju, nacionalnost,
nivo prepoznatljivosti u zemljama-članicama, stav prema zajedničkoj valuti
evru i druga načelna pitanja EU.

 

Predsjednik Centralne evropske banke Mario Dragi i pretendent na tu funkciju
Jens Vajdman

Institut za istraživanje „Votewatch“ još tokom proleća sproveo je anketu
među 1.000 pripadnika briselskog centra moći o tome koji bi kandidat mogao
imati najviše šansi. Rezultat: pregovarač za Bregzit Mišel Barnije (Francuz)
mogao bi da bude novi predsednik Evropske komisije, Manfred Veber (Nemac)
predsednik Evropskog parlamenta, predsednik Bundesbanke Jens Vajdman (Nemac)
mogao bi da bude unapređen u predsednika Centralne evropske banke, a remijer
Holandije Mark Rute – postaće Savet EU.

Ta prognoza međutim, kako smatraju neki u Briselu, ima dosta manjkavosti:

1. Barnije ima 67 godina i suviše je star: on takođe nema vremena da završi
pregovore o Bregzitu

2. I Veber i Vajdman su Nemci, a prema načelu proporcionalnosti između malih
i velikih država, jedna zemlja ne može da dobije dve čelne funkcije

3. Niko od pomenutih nije žena, a i to je veoma važan faktor; nemačka
kancelarka Angela Merkel, koja igra važnu ulogu u briselskoj kadrovskoj
vrtešci, navodno uzaludno pokušava da pridobije Francuskinju Kristin Lagard
koja je na čelu MMF-a, i da je dovede na neku od funkcija u EU; francuski
predsednik Emanuel Makron bi navodno želeo da dansku komesarku Margrete
Vestager dovede na neku od najviših pozicija

Iza kulisa

Novinari u Briselu relativno su složni u procenama da Nemačka i Francuska –
kao dve preostale evropske sile – žele da sebi osiguraju veliki komad
kolača. Francuski predsednik Makron je možda bacio oko na mesto direktora
Centralne evropske banke, odnosno voleo bi da tu postavi nekog svog
Francuza. Nemačka kancelarka bi mogla da pokuša da svog vernog saradnika
Petera Altmajera (trenutno ministar privrede Nemačke, čovek koji, pored
nemačkog, tečno govori još i engleski, francuski i holandski) instalira na
mesto predsednika Evropske komisije.

Mogli, želeli, hteli? Ni Makron, ni Merkelova se o tome do sada nisu
oglašavali. Nemačke novine već danima pišu da se smanjuju šanse Jensa
Vajdemana da iz Centralne banke Nemačke pređe na funkciju direktora
Centralne evropske banke. Njega inače bije glas da je „jastreb“ u politici
novca. On bi, ako dođe, brzo okončao politiku jeftinog novca i niskih kamata
Italijana Marija Dragija – ali za takvu promenu nisu ni Grčka, ni Italija,
ni Španija.

 

Bez njih dvoje nema dogovora: Emanuel Makron i Angela Merkel

Posebno je komplikovan izbor novog predsednika Evropske komisije. Aktuelni
predsednik Žan-Klod Junker (Luksemburg) ne želi više da ostane na toj
funkciji. Za nju sada ima mnogo zainteresovanih. Pored toga, partija čiji bi
bio kandidat morala bi da pobedi na evropskim izborima. Najveća poslanička
grupa u novom parlamentu ima pravo na mesto šefa/šefice Evropske komisije.
Tu osobu će birati 28 šefova država i vlada EU, a parlament kandidata sme
samo da prihvati ili odbije kandidata, ali ne sme da ga predlaže.

A šta će se desiti ako na izborima za Evropski parlament 2019. godine pobede
populisti i evroskeptici partije iz Italije, Nemačke, Švedske? Šta će biti
ako oni dobiju znatno veći broj mesta u parlamentu? Mogu li posvađani šefovi
država i vlada EU uopšte da se usaglase oko kandidata za čelne pozicije EU?

Kadrovski paket dogovara se za period 2021-2027. godina. Pregovori o njemu
će, prema mišljenju odlazećeg evropskog komesara za budžet Gintera Etingera,
biti veoma teški. Nije isključeno da će Italija, Mađarska ili Poljska svoje
zahteve u sporu oko budžeta vezati za pitanje personala. A možda će Nemačka
kao najveći neto-platiša u kasu EU, pokazati svoju moć i povući kočnicu u
kadrovskoj kombinatorici.

Manfred, ko?

Igra oko EU-izbora 2019. ima mnogo nepoznanica. „Biće teško zadržati pregled
nad situacijom“, kaže jedan diplomata iz Brisela. Još će teže biti evropskom
građaninu da shvati ko tamo nastupa i protiv koga. Imena kandidata široj
javnosti su nepoznata. Ko još poznaje bavarskog CSU-političara Manfreda
Vebera koga bi u septembru konzervativci mogli da istaknu kao glavnog
nemačkog kandidata? Ukoliko to naravno bude odgovaralo kancelarkinoj
računici…

Moj predlog za četiri najviše funkcije u EU bi bio: predsednica Evropske
komisije Angela Merkel (Nemačka), šef Centralne evropske banke Benoa Ker
(Francuska), predsednik Parlamenta Gaj Verhofštat (Belgija) i predsednica
Saveta EU Dalija Gribauskaite (Litvanija). Garancije ne dajem, kao i obično.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android <https://app.adjust.com/ltndb9>


 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/045401d44390%24b44e29c0%241cea7d40%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to