dw.com 
<https://www.dw.com/sr/kraj-nema%C4%8Dkog-privrednog-rasta/a-48218539?maca=ser-newsletter_serbian-2425-html-newsletter>
  


Kraj nemačkog privrednog rasta | DW | 05.04.2019


Deutsche Welle (www.dw.com)

5-6 minutes

  _____  

Vodeći ekonomisti smatraju da je došao kraj velikog ekonomskog buma u 
Nemačkoj. Ekonomski Instituti značajno smanjuju prognoze rasta za ovu godinu, a 
industrija već beleži manje narudžbina.

Vodeći ekonomski instituti u Nemačkoj proglasili su kraj višegodišnjeg 
ekonomskog rasta u Nemačkoj. Za tekuću 2019. godinu prognozirali su rast bruto 
domaćeg proizvoda (BDP) od samo 0,8 odsto – pre samo nekoliko meseci očekivali 
su 1,9 procenata.

„Uzlet nemačke ekonomije je završen“, kaže zamenik predsednika Instituta za 
ekonomska istraživanja Hale (IVH), Oliver Holtemeler predstavljajući zajedničku 
analizu nekoliko vodećih instituta koja je objavljena u četvrtak (4.4). „Ipak, 
smatramo da je opasnost od izražene recesije za sada niska.“ Za 2020. godinu 
stručnjaci i dalje predviđaju rast od 1,8 odsto. Analizu su inače uradili 
instituti u Esenu, Berlinu, Minhenu, Kilu i Haleu.

Spoljne i unutrašnje pretnje

Ukoliko dođe do neregulisanog izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, 
odnosno tzv. „tvrdog“ Bregzita, ekonomski rast u Nemačkoj verovatno će biti 
„znatno niži“ nego što se ranije procenjivalo, kako u ovoj, tako i u narednoj 
godini, smatraju ekonomisti. Oni takođe uočavaju rizike i u nerešenom 
trgovinskom sporu između dve najveće svetske ekonomije, SAD i Kine. Na 
nacionalnom, nemačkom nivou, privredu usporavaju: nestašica kvalifikovanih 
radnika, problemi s isporukama roba i poteškoće u automobilskoj industriji.

Uprkos rastućoj zabrinutosti, ministar ekonomije Peter Altmajer očekuje da će 
se ekonomska situacija uskoro popraviti. „Usporavanje makroekonomskih kretanja 
koje je zabeleženo u drugoj polovini 2018. postepeno će se prevazići, kasnije 
tokom ove godine“, rekao je Altmajer nakon objavljivanja zajedničke dijagnoze 
stručnjaka. „Ekonomija će ove godine ponovo oživeti, ali bez visoke dinamike 
koju smo imali poslednjih godina“, rekao je taj političar 
Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Rizici zbog ekonomske politike

„Nemačka ekonomska politika takođe stvara rizike, na primer, opterećujući 
dugoročnu stabilnost zakonskog penzijskog osiguranja značajnim beneficijama, 
koje neće moći da se finansiraju prihodima od doprinosa“, kritikuju instituti. 
„To ukazuje na povećanje poreza koje će Nemačku učiniti manje atraktivnom za 
investicije“. Politika bi zato, savetuju ekonomisti, trebalo da više da se 
usmeri na poboljšanje uslova za investitore.

Očekuje se doduše nastavak rasta zaposlenosti, ali usporenijim tempom. Broj 
zaposlenih će se do 2020. godine povećati na 45,5 miliona, što bi bilo oko 
700.000 više nego u 2018. U istom periodu, očekuje se smanjenje broja 
nezaposlenih na 2,1 milion. Uprkos slabijem rastu ekonomije, stručnjaci očekuju 
i nastavak snažnog suficita državne kase. U tekućoj godini, plus bi trebalo da 
bude 41,8 milijardi evra, a 2020. nešto manji – 35,6 milijardi evra.

 

Rast nemačkog BDP proteklih godina i prognoza za 2019. i 2020.

Ovakva zajednička dijagnoza stručnjaka obično služi saveznoj nemačkoj vladi kao 
osnova za sopstvene prognoze, a to zatim čini i osnovu za procenu poreza. Vlada 
je skoro prepolovila svoju procenu za ovu godinu na 1,0 odsto, a u narednoj 
godini očekuje rast od 1,6 procenata.

Veliki pad narudžbi u industriji

Istovremeno, Savezno ministarstvo privrede saopštilo da je nemačka industrija u 
februaru imala neočekivano najveći pad u periodu nešto dužem od poslednje dve 
godine.

Narudžbine unutar Nemačke u februaru su pale za 1,6 odsto, dok su inostrane 
pale čak za šest procenata. Posebno su se smanjile narudžbine iz zemalja van 
evrozone – za 7,9 odsto.

Ministarstvo je saopštilo da se slabijom potražnjom treba računati i u narednim 
mesecima, zbog loše globalne ekonomije, trgovinskih sukoba i Bregzita.

Ekonomisti su se iznenadili

Ispostavilo se da je ova silazna putanja nemačke ekonomije iznenadila 
stručnjake. „Podaci su gorko razočaranje“, rekao je Andreas Šojerle iz 
DekaBanke. „Još jednom je globalna ekonomija nemačku industriju bacila na 
kolena. Globalni ekonomski preokret je ekstreman i uglavnom ga pokreće azijski 
region.“

Jens-Oliver Niklaš iz berlinskog i brandenburškog udruženja LBBV ocenjuje da je 
to težak udarac: „Industrijska konjuktura je gotovo u slobodnom padu“. Za dobar 
deo toga verovatno je kriva velika neizvesnost zbog Bregzita.

Neki stručnjaci polažu nade u Kinu – jer, ona je smanjila PDV i najavila 
milijarde investicija u infrastrukturu. „Sve zavisi od toga koliko će 
potrajati dok te podsticajne mere kineske vlade budu imale pozitivan učinak na 
Evropu“, ocenjuje glavni ekonomista VP banke Tomas Gicel. Kina je najvažniji 
trgovinski partner Nemačke.

ul/hb/dr (rtr, dpa)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android <https://app.adjust.com/ltndb9> 

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/01b001d4ebd2%241945a080%244bd0e180%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to