Pandemija otkriva geopolitičke igre na Balkanu

COVID-19 je promijenio puno stvari i to se odnosi na cijeli svijet, a Zapadni 
Balkan je samo mali komad te slagalice.

 <http://balkans.aljazeera.net/profil/safet-music> 

Piše:


Safet Mušić <http://balkans.aljazeera.net/profil/safet-music> 


Turska ne spada u velike svjetske sile, ali je očito da važi za regionalnu silu 
te ulaže napore za izgradnju boljeg geopolitičkog položaja na BalkanuEPA - 
Ilustracija

Geopolitička situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih desetak godina je 
obilježena jačanjem uticaja nekih država koje spadaju u velike sile, te 
uticajem regionalnih sila, a koje ranije nisu imale značajniju ulogu. Iako 
trenutno po svim geopolitičkim pokazateljima i političkim ciljevima država ovog 
regiona, članstvo u Evropskoj uniji (EU) nema alternativu, to ne sprječava 
ostale važne geopolitičke "igrače" da se utrkuju za uticaj na Zapadnom Balkanu.

Analizirajući glavne investicije u infrastrukturu i plin u ovom regionu, 
najznačajnije su one koje dolaze iz EU, ali i Kine, Rusije i u manjoj mjeri 
Turske. Iako Sjedinjene Američke Države (SAD) ne investiraju novac u ekonomiju, 
ipak su izdvojili najviše novca za pomoć BiH, ali i drugim državama regiona 
kako bi unaprijedili vladavinu prava, mirovne inicijative i podržali 
demokratske procese. Zbog toga i zasluga za zaživljavanje mira u regionu, SAD 
su još uvijek najuticajnija sila, koja je posljednjih godina ponovo vratila 
fokus i na ovaj region.

Evropska unija se suočava sa unutrašnjim neslaganjima oko proširenja na Zapadni 
Balkan, pa integracija ovog regiona u EU predstavlja manji prioritet agende 
Unije. Upravo ta neslaganja unutar EU, kao i politički strahovi od integracije 
Zapadnog Balkana, koriste drugi svjetski igrači koji na region gledaju kao 
privlačno područje na koje će politički ili ekonomski prodrijeti.

Rusija ima i političke i ekonomske interese u regionu, te pokušava djelovati sa 
ciljem da odugovlači ili onemogući euroatlantske integracije ovog regiona. To 
je olakšano uspostavljanjem prisnih veza sa Srbijom, ali i sa Republikom 
Srpskom - jednim od dva politička entiteta Bosne i Hercegovine. Sa druge 
strane, Kina ima za cilj održavanje kontrole nad svojim vitalnim trgovačkim 
putevima ka Evropskoj uniji, zbog čega ima interes za ulaganje u transportnu 
infrastrukturu preko zapadnog Balkana.

Turska ne spada u velike sile, ali je očito da važi za regionalnu silu te ulaže 
napore za izgradnju boljeg geopolitičkog položaja na Balkanu, koji je čisto 
ekonomskog karaktera. U oktobru 2017. godine turski predsjednik Recep Tayyip 
Erdogan posjetio je Srbiju, postavljajući novi temelj za saradnju između Ankare 
i Beograda, zasnovan na turskim investicijama u Srbiji, a primjer je gradnja 
autoputa koji bi povezao Sarajevo sa Beogradom.


Makar i simbolična pomoć


Dešavanja u periodu pandemije COVID-19 su pokazala da velike sile kao što su 
SAD, Rusija i Kina, te donekle i regionalna sila Turska, pokušaju ostvariti 
jači uticaj ili zadržati nivo uticaja u regionu Zapadnog Balkana, makar to bilo 
i kroz simboličnu pomoć.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Sarajevo, stava je da sama 
pandemijska kriza nije bila neki facilitirajući faktor za neke tektonske 
promjene odnosa i utjecaja velikih sila na Zapadnom Balkanu.

"Ono što je primjetno jeste da se već duži period u regiji autoritarni model 
vladavine nameće kao prihvatljiva forma, pa čak dobija i međunarodnu podršku 
sve dok garantira određen stepen stabilnosti. Ta stabilokracija, koja je bila 
podržana i od zapadne divizije međunarodne zajednice – pritom mislim na EU i 
djelomično SAD – u regiji je transformiran u neke autokratske tendencije. 
Upravo je to bio momentum koji je dao dodatni zamah međunarodnim akterima, 
pogotovo Rusiji, a sve više i Kini, da osnaže svoj utjecaj u regiji, i ponude 
svoj model kao prihvatljiv, snažeći eurounijski sentiment", mišljenja je 
Turčalo.

Zapadni Balkan je odvajkada bila teritorija oko koje su se nadmetale velike 
sile, upravo zbog njegovog izazovnog geopolitičkog položaja. On se povezuje sa 
evroazijskim "srcem svijeta" (Heartland), Bliskim i Srednjim istokom, pa samim 
tim i afričkim kontinentom. Nažalost, balkanski narodi su u tim nadmetanjima i 
poprištu sukoba uvijek najgore prolazili, jer su se velike sile često vodile 
principom divide et impere (zavadi, pa vladaj).


Nadmetanje trojke


Marija Đorić, naučna saradnica u Institutu za političke studije iz Beograda, 
smatra da u budućnosti možemo očekivati nadmetanje za Zapadni Balkan u prvoj 
liniji između Amerike, Rusije i Kine, ali ne treba zaboraviti i tzv. sporedne 
igrače poput Turske, Saudijske Arabije i pojedinih država EU.

Analitičari se slažu da je pandemija COVID-19 već u znatnoj mjeri uticala na 
političke odnose u svijetu, pa i na Zapadnom Balkanu. U tranzicijskim državama 
našeg regiona pandemija je korištena za jačanje političkih pozicija vladajućih 
struktura, ali je i obilježena korupcijskim skandalima.

"Ono što zaista može da promijeni sliku globalnih odnosa u drugom smjeru je 
uticaj pandemije na nacionalnom nivou i to korištenje tog stanja u toku 
izbornih kampanja u regionu. To može predstavljati veću opasnost u smislu 
porasta nacionalizma. Velike promjene zapravo mogu doći samo preko niza manjih 
pobjeda. Ukratko, smatram da se samo promijenila forma i intenzitet, ali ne i 
suština po pitanju uticaja velikih sila", smatra Vesna Poposka, profesorica 
međunarodnih odnosa na Međunarodnom Univerzitetu Vision u Sjevernoj Makedoniji.

Kriza izazvana korona virusa je neke načine geopolitičkog djelovanja učinila 
vidljivijim.

"Pokušalo se stvoriti predstava o tome da je kineski pristup borbi protiv 
pandemije COVID-19, zasnovan na rigoroznim restrikcijama i potpunom ukidanju 
privatnosti, formula uspjeha. Pritom se zanemarilo da su upravo totalitarne 
odlike kineskog političkog sistema doprinijele tome da sama epidemija dobije na 
zamahu i postepeno preraste u pandemiju", procjenjuje Turčalo.


Globalna borba za prevlast


Pandemija COVID-19 je promijenila puno stvari i to se odnosi na cijeli svijet, 
a zapadni Balkan je samo mali komad te slagalice. Globalna borba za prevlast i 
dominacija velikih sila nije novost. Međutim, Poposka dodaje da se to ne smije 
posmatrati samo kroz prizmu uticaja velikih sila, jer to bi smanjilo ozbiljnost 
situacije u kojoj se nalazimo.

"Nastavak borbe vidim kroz tradicionalne odnose u drugom kontekstu, a to je 
slabljene uticaja međunarodnih institucija, što oslikava odnos američkog 
predsjednika prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Sa druge strane, tu je 
bila borba sa lažnim vijestima i treće, došle su do izražaja takozvani alati 
meke sile", kaže Poposka.

Iako su sve države regiona dobile pomoć od SAD, EU, Rusije, Kine, Turske i 
nekih arapskih država, u toku pandemije, specifično je da se ruska pomoć 
oslanjala na ruske vojne kapacitete, što je dovelo do niza reakcija. O tome 
Turčalo kaže: "Rusija nastoji kreirati tu percepciju o moćnoj ruskoj vojsci, 
sposobnoj da odgovori na vojne i humanitarne izazove, a dostava pomoći 
posredstvom vojnih snaga treba da osnaži tu sliku, naročito u prostorima gdje 
već postoji određen negativan sentiment prema NATO-u".

Mnoge u svijetu, pa tako i u regionu Zapadnog Balkana je iznenadila pomoć koju 
je Turska uputila državama regiona, iako se i sama borila sa pandemijom. 
"Turska pomoć svuda u svijetu je vjerovatno gest tradicionalne solidarnosti i 
velikodušnosti, a pomoć za Zapadni Balkan je bila sasvim logična, jer ove 
zemlje, pored istorijskih i kulturnih veza, imaju dosta stanovnika turskog 
porijekla, naročito u Sjevernoj Makedoniji", navodi Poposka.


Greške Evropske unije


Unija je po mnogima zakazala kada je u pitanju podrška Zapadnom Balkanu u toku 
pandemije COVID-19, što po nekim diplomatskim krugovima može da znači da u EU 
slabi interes za dalji proces pridruživanja država Zapadnog Balkana.

"Evropska unija je na samom početku krize napravila apsolutno pogrešan potez 
donošenjem odluke da se zabrani izvoz medicinske opreme izvan granica Unije. 
Kreatori antieurounijskog sentimenta i promotori euroazijske geopolitičke ideje 
u regiji su takav potez na jedan medijski vrlo djelotvoran način predstavili 
kao poruku EU da zemlje evropskog jaza ne mogu očekivati solidarnost država 
evropske jezgre", ocjenjuje Turčalo.

Sa ovim stavom se slaže Đorić te navodi da pandemija COVID-19 je u najboljem 
smislu riječi pokazala istinitost izreke "svaka ptica svome jatu leti". To se 
vidjelo i po egocentričnom ponašanju EU, koja je zemlje Balkana "pustila niz 
vodu" (bar u početku).

"EU će svakako biti zainteresovana za proširenje, ali to u nekoj bliskoj 
budućnosti neće biti prioritet, imajući u vidu da će nas posle pandemije 
očekivati novi problemi poput ekonomskih kriza, socijalnih i bezbednosnih 
izazova, koji će ideju proširenja EU staviti u drugi plan. Zapadni Balkan 
pripada i oduvek je pripadao Evropi, ali došla su vremena kada će balkanski 
narodi najpre morati da urede svoje dvorište, pre nego li budu primljeni u 
evropsko", mišljenja je Đorić.


NATO i Sjeverna Makedonija


Značajna je činjenica da se prijem Sjeverne Makedonije desio u toku pandemije 
COVID-19, što je donekle zasjenilo tu važnu geopolitičku činjenicu za Zapadni 
Balkan. Poposka kaže da je prvi i najvažniji je osećaj je unutrašnja sigurnost, 
koju je donijelo članstvo u NATO, a druga važna stvar je da je iz NATO-a stigla 
tehnička pomoć koja je svakako bila značajna u borbi sa COVID-19.

"Iako sama Alijansa nije imala takvo iskustvo, tako da će ovo iskustvo svakako 
promijeniti agendu globalne sigurnnosne slike. Činjenica da je Sjeverna 
Makedonja zvanično članica Alijanse, svakako će uticati na to da je i region 
stabilniji, te da je prostor za neke druge uticaja vrlo ograničen", poručuje 
Poposka.

Na kraju Đorić zaključuje da su balkanski narodi povezani ne samo ružnim 
događajima i ratovima, već kulturom, tradicijom, i što je najbitnije 
zajedničkim ekonomskim interesima.

"Nadajmo se da smo naučili neke lekcije iz prošlosti i da ćemo uspeti da ih 
primenimo na najbolji mogući način u neizvjesnim danima koji dolaze. Upravo 
zbog toga mi na Balkanu treba da radimo još više na negovaju dobrosusedskih 
odnosa, jer smo videli da u kriznim situacijama kao što je pandemija izazvana 
korona virusom, možemo da se oslonimo samo na sebe i eventualno na naše susede."

Izvor: Al Jazeera

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на siem+unsubscr...@googlegroups.com.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/0b3901d632b9%2421446f80%2463cd4e80%24%40gmail.com.

Reply via email to