https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/4922106/neklearke-energija-zaporozje-strah-srbija-plecas.html

 

UTORAK, 16. AVG 2022, 08:00 -> 09:34

IZVOR:RTS

 


Plećaš za RTS: U slučaju pogotka nuklearke u Zaporožju, situacija bi bila gora 
od Černobilja


Sve su žešća granatiranja u okolini najveće evropske nuklearne elektrane u 
Zaporožju. Predsednik Nadzornog odbora javnog preduzeća "Nuklearni objekti 
Srbije" Ilija Plećaš rekao je za RTS da bi bilo koji akt protiv nuklearke bio 
samoubilački akt i da imamo razloga za brigu. U ovom slučaju bilo bi mnogo gore 
nego u slučaju Černobilja, napominje Plećaš.

Proteklih dana ratni sukobi u Ukrjini, ponovo su se približili nuklearnoj 
elektrani Zaporožje. To je najveća nuklerka u Evropi, pa se podgreva i strah od 
nove nuklearne katastrofe u celom svetu.

Razgovor Ružice Vranjković sa Ilijom Plećašom:  
https://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2022/08/16/20663034/nuklearke.mp4

Istovremeno, Rusija je ponovo uvrštena u generalni odbor  Međunarodne agencije 
za atomsku energiju, a zbog energetske krize Evropa ponovo aktivira nuklerke.

Ilija Plećaš, predsednik Nadzornog odbora javnog preduzeća "Nuklearni objekti 
Srbije" rekao je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da imamo razloga za brigu u 
slučaju potencijalne nukelarne katastrofe i smatra da bi bilo koji akt protiv 
nuklearne elektrane bio samoubilački akt, stradala bi i jedna i druga strana.

Setimo se Černobilja pre 36 godina, cela Evropa je bila kontaminirana, u ovom 
slučaju bilo bi mnogo gore, ukazuje Plećaš.

"Svojevremeno smo učili da kontejment druge, treće generacije nuklearki može da 
zadrži čak i pad aviona. Ne znamo kakve su sada bojeve glave i oružje, da li 
ono može da probije i u slučaju probijanja zida koje štiti nuklearno jezgro, u 
najvećoj nukelarnoj elektrani u Evropi - a sastoji od šest delova - došlo bi do 
kontaminacije veće od Černobilja", ističe Plećaš.

Prema njegovim rečima, cezijum bi kontaminirao celu Evropu. Nadamo se da se to 
neće destiti, kaže Plećaš.


Najopasnije ako se pogodi jezgro reaktora 


Teorija kaže da nukelarke mogu da izdrže pad aviona, jak zemljotres, granate 
padaju u blizini rezervoara za gorivo, vode za hlađenje.

"Okolno gađanje je igrarija. Najopasnije bi bilo ako bi bilo pogođeno jezgro 
jednog od reaktora, cezijum bi izašao napolje i to bi bila velika katastrofa", 
napominje Plećaš.

Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju i posle više najava nisu 
došli da provere situaciju.

Meri se na terenu zagađenje, ništa se zvanično nije desilo, verovatno je 
sitacija normalna. Agencija će iznaći načina da pošalje delegaciju i da budu na 
licu mesta, njihovo prisustvo će smanjiti tenziju, smatra Plećaš.


Pogotkom nuklearke - dva slučaja 


Plećaš ukazuje da bi se pogotkom elektrtane u Zaporožju, desila najgora dva 
slučaja.

Prva i najvažnija stvar - došlo bi do katastrofe, gubitka ljudskih života i 
dugogodišnje posledice zračenja, istakao je Plećaš. 

"Drugi slučaj je što takva elektrana košta više od 200 milijardi evra, bila bi 
izgubljena, elektrana ne bi mogla da radi, ogorman deo naroda bi ostao bez 
energije", napomenuo je on.


U svetu 450 nuklearki, u Evropi se grade 4


Plećaš kaže da već 20 godina govori, citirajući međunarodne izvore, da će kroz 
250 godina a to nije veliki period, to brzo prođe - generacije ostati bez 
uglja, nafte i gasa.

Zemlje koje ne razmišljaju o nukelarnoj energiji ostaće u kamenom dobu, 
podvukao je Plećaš.

"Mi nemamo nuklearnu elektranu, posle Černobilja donet je zakon o moratorijumu 
na gradnju. Trebalo je da se četiri elektrane sazidaju, dve bi bile u Srbiji. 
Naši fakulteti nemaju nukelarne programe, nisu nukelarni inženjeri vezani samo 
za izgradnju nuklearnih elektrana, nego za zaštitu od zračenja koje se koristi 
u medicini, privredi", ističe Plećaš.


Šta Srbija može da uradi 


Plećaš smatra da bi Srbija morala da uradi nešto u svom programu, ne može da 
gradi nuklearku, ona košta 8 ili 9 milijardi evra.

Pre 10 godina smo predlagali da svoje znanje prodamo Mađarima, Bugarima ili 
Rumunima u izgradnji njihovih elektrana i da dobijemo 10 ili 15 odsto struje 
kada se ta elektrana završi, kaže on.

"Sada nema studenata koji su to završili, preostaje jedino keš plati pa da 
dobiješ od Mađarske ili Bugarske 5 do 10 procernata", zaključio je Plećaš. 

 

-- 


  <https://drive.google.com/uc?id=0B3BHW0K9-z21TWZSeUN5OUtzWlE> 

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/052401d8b31c%2404179460%240c46bd20%24%40gmail.com.

Reply via email to