kosovo-online.com 
<https://www.kosovo-online.com/vesti/intervjui/montgomeri-kurti-unistava-odnos-sa-sad-odbacuje-saradnju-i-ponasa-se-na-neoprostiv>
  


Montgomeri: Kurti uništava odnos sa SAD, odbacuje saradnju i ponaša se na 
neoprostiv način - Kosovo Online


6–8 minutes

  _____  


Nekadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Vilijam Montgomeri 
ocenio je da se kosovski premijer Aljbin Kurti ponaša na neoprostiv način i 
uništava odnose sa SAD i dodao da je svim liderima na Zapadu pitanje Kosova 
primarni problem. 


Montgomeri je u intervjuu za Kosovo Onlajn dodao i da SAD i EU trenutno nemaju 
nove ideje ili novi pristup dijalogu i rešavanju nastale situacije, a da bez će 
bez novog pristupa napredak biti teško ostvariv.

Koliko poruke predsednika Srbije Vučića koje je uputio u  Ujedinjenim nacijama 
imaju efekta na poziciju Vašingtona prema Srbiji i njenom teritorijalnom 
integritetu? Da li Stejt department razume argument Srbije da i ona povodom 
Kosova očekuje poštovanje povelje UN kao što se to očekuje u slučaju Ukrajine?

Počnimo od toga da je predsednik Vučić potpuno u pravu u svojoj tvrdnji da su 
SAD zajedno sa nekim svojim evropskim saveznicima zaobišle UN i sa NATO-om ušle 
u kampanju bombardovanja Srbije. Tačno je da je ista grupa, jednostrano, 
priznala nezavisnost Kosova, bez UN-a. Posledica ovoga je da je Putin to mogao 
da iskoristi kao opravdanje za svoju upotrebu nasilja u Ukrajini. Potpuno 
tačno. Problem je što je to kao kada pozvonite na zvono i sada nema vraćanja 
nazad. Naš fokus je usmeren na pokušaj povezivanja celog ovog regiona kako 
bismo išli napred i radili zajedno. Veliko priznanje odajem Miroslavu Lajčaku 
za ono što strpljivo radi već godinama.

Dozvolite mi da pojasnim svima da ta odluka koju smo doneli nije doneta 
iznenada. Deset godina smo bili zabrinuti zbog situacije na Kosovu. Počev od 
kada je Milošević samovoljno povukao autonomni status Kosova i druge 
privilegije za Kosovo. Od tada smo bili zabrinuti za Kosovo. Više smo bili 
zabrinuti za Kosovo, u stvari, nego za ratovanja u Hrvatskoj i Bosni. Zašto? 
Zato što se potencijalno nasilje na Kosovu lako moglo preliti u druge zemlje, a 
mi apsolutno nismo želeli da se to desi. Kao pokazatelj toga, mogu vam reći da 
sam u decembru 1992. godine, sedam godina pre kampanje bombardovanja, pomogao u 
izradi nečega što se zove Božićno upozorenje, što je bila vrlo kratka i jasna 
izjava. Naš predstavnik zatražio je sastanak sa Miloševićem i rekli smo mu - 
ne govorite apsolutno ništa Miloševiću, čak ni nasamo, samo recite 'Imam 
poruku koju treba da prenesem od Vlade SAD'. Evo je’, predajte to i idite. Ne 
ulazite ni u kakav razgovor sa njim. U poruci je pisalo. Ako na Kosovu bude 
bilo kakvog vojnog nasilja, Sjedinjene Države će upotrebiti sva neophodna 
sredstva, uključujući i vojna, da reše situaciju. To smo rekli 1992. godine. 
Od 1992. godine, imali smo nebrojeno razgovora, sastanaka, imali smo samit u 
Rambujeu, itd., pokušavajući da nateramo Miloševića da zauzme razumniji stav 
o Kosovu. Dakle, bombardovanje je došlo tek posle deset godina neprekidnih 
napora naše vlade da reši situaciju. Ali, tu smo gde smo, i naša briga sada je 
da region rešava pitanja mirnim putem, da ne gledamo unazad.

Poslednja runda dijaloga u Briselu, koja je održana prethodne nedelje završena 
je neuspoešno, kao i nekoliko prethodnih. Kosovski premijer Albin Kurti odbio 
je predloge EU. Kako gledate na dalji razvoj dijaloga u sadašnjem formatu?

Da budem veoma iskren, Sjedinjene Američke Države su, ne uzimajući u obzir i 
zaobilazeći UN, napravile veliki korak da pomognu kosovskim Albancima. Veliki 
korak. Od tada smo radili zajedno, u veoma dobrim odnosima. Kosovski premijer 
odbacuje tu saradnju. On uništava naš odnos i ponaša se na način koji je 
neoprostiv. Svim liderima na Zapadu je pitanje Kosova primarni problem. On ne 
čini nikakvu uslugu kosovskim Albancima, jer, kao što sam rekao, imali smo 
dobar odnos, a on ide ka tome da ga uništi.

Kako vidite ulogu SAD u sadašnjem formatu dijaloga? Bajdenova administracija 
ima drugačiji pristup nego ona iz vremena predsednika Trampa. Da li bi SAD 
trebalo da se angažuju direktnije?

Iskreno, ni SAD ni EU nemaju nove ideje ili novi pristup rešavanju situacije. 
Bez novog pristupa ne mislim da ćemo stići bilo gde. Rekao bih da je ovo 
primarno, verovali ili ne, najvažnije pitanje sa kojim se Kosovo sada suočava. 
Da bi se Kosovo razvijalo ekonomski, dobilo strane investicije, mora imati 
pristojne odnose sa svim komšijama, uključujući Srbiju. Kosovo bi trebalo da se 
trudi iz sve snage da ima dobar odnos sa Srbijom. Na taj način bi Kosovo moglo 
da ostvari ekonomski progres. Kako stvari stoje sada, Kosovo je zemlja trećeg 
sveta u smislu ekonomije, i to bi trebalo da se promeni. To se može promeniti 
tako što će se ići napred umesto stalnog provociranja Srba i izazivanja 
problema. Video sam ljude poput Kurtija širom Balkana koji žele da se stalno 
vraćaju u prošlost, jer im to donosi gralove i podršku, ali to ne rešava 
probleme. To mora da prestane.

Jedna od tema zasedanja Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija prethodinih dana 
bilo je i proširenje Saveta bezbednosti, tako da u njegov sastav uđu velike 
zemlje poput Indije, Japana, Nemačke. Kako bi po vašoj oceni takva jedna 
promena uticala na rešavanje pitanja poput Kosova, ali i Ukrajine i sličnih 
konfliktnih situacija?

Odmah po završetku Drugog svetskog rata formirali smo brojne međunarodne 
organizacije, kao što su, između ostalih, Svetska banka i UN. Činjenica je da 
ove organizacije više ne odgovaraju današnjoj situaciji. Ideja da ovih pet 
država, SAD, Engleska, Francuska, Kina i Rusija imaju stalno mesto u Savetu 
bezbednosti sa mogućnošu veta čini UN irelevantnim danas. Ako pogledate bilo 
koje veće međunarodno pitanje danas, UN je irelevantan, jer bilo koja od 
stalnih članica Saveta bezbednosti ima moć veta.

Ako želimo UN da radi, svi koji imamo moć veta treba da se odreknemo toga. Svi 
smo krivi zbog korišćenja veta u sve svrhe, a ne da učinimo UN uspešnim. Treba 
da promenimo sistem, da se otarasimo moći veta i treba da učinimo da UN 
reflektuje današnji svet, a ne svet iz 1945. godine. To znači, kao što kažete, 
uvođenje velikih država kao što su Brazil, Indija, Japan u ceo process. Problem 
je u tome što to ne garantuje da će stvari funkcionisati, jer sve ove države 
imaju svoje interese. Ali niko ne treba da ima kormilo. Dok se ne otarasimo 
veta, UN će nastaviti da bude beznačajan.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/073501d9edfd%24b2438ae0%2416caa0a0%24%40gmail.com.

Reply via email to