standard.rs <https://standard.rs/2024/01/08/kako-je-spasilac-doveo-argentinu-na-ivicu-kolapsa/>
Kako je „spasilac“ doveo Argentinu na ivicu kolapsa? Душан Пророковић 6–8 minutes _____ Strateško vezivanje za Vašington podrazumeva distanciranje od BRIKS-a i problematizovanje saradnje sa Kinom, koja je na to odgovorila suspendovanjem dogovora o „valutnoj razmeni” Nije prošlo ni mesec dana od kada je izabran za predsednika Argentine, a Havijer Milei već se suočava sa demonstracijama na ulicama Buenos Ajresa. U redu, među Argentincima postoji kultura javnog protestovanja, demonstracije nisu neuobičajene. Ovde se postavlja pitanje: a šta je to novi predsednik mogao učiniti za četiri nedelje? Ili: šta je učinio? Njegova pobeda odjeknula je u svetu. Već nakon prvog kruga izbora, mada je zaostajao za peronistom Serhiom Masom oko dva miliona glasova, naslućivalo se kako može pobediti pošto je iza njega stao Maurisio Makri – dugogodišnji lider konzervativaca – čija je kandidatkinja završila na trećem mestu. Rizična opklada Kladiti se na nekonvencionalnog Mileija u političkom smislu jeste rizično, ali jaz između peronista i konzervativaca toliko je dubok da svako sredstvo opravdava svoj cilj. Inače, Milei je beležio neverovatan rast popularnosti – od prve polovine 2022. godine kada ga je podržavalo oko sedam odsto ispitanika u anketama, dosegao je preko 25% do avgusta 2023. godine. Neuobičajenih stavova, neuobičajenog ponašanja, u mnogo čemu kontroverzan, neopterećen rejtingom i kritikama postao je idealan antisistemski kandidat. A u Argentini, po običaju, antisistemski kandidati dobijaju šansu u pojedinim istorijskim periodima. Ovoj zemlji preti deseti po redu bankrot – ona je najveći dužnik MMF sa 44 milijardi dolara obaveza – inflacija se za poslednjih godinu dana približila stopi od oko 150%, trećina zaposlenih radi u „sivoj ekonomiji”, a broj onih koji ostaju ispod granice siromaštva sve je veći… Demonstranti protestuju protiv politike vlade predsednika Havijera Mileija u Buenos Ajresu, 4. januar 2024. (Foto: AP Photo/Natacha Pisarenko) Peronistička vlast pokušala je da ovakav scenario spreči vezivanjem za Kinu, naposletku je postignut i dogovor o „valutnoj razmeni” u protivvrednosti od 6,5 milijardi dolara (pristup kineskim juanima kojima bi Argentina servisirala obaveze prema MMF), ali su ranije nagomilana zaduženja ka breton-vudskim institucijama preteško breme, koje se mora skidati slojevito i decenijama. Bez lakih rešenja Brzih sistemskih rešenja jednostavno nema, samim tim ni nekih ekspresnih rezultata ne može biti. Birači su u postpandemijskoj eri postajali sve nestrpljiviji, oni nisu želeli da čekaju, a kada se to nadoveže na tradicionalne probleme – kao što su korupcija i predimenzionirani birokratski aparat – pozornica za uspeh nekoga poput Mileija bila je postavljena i pre nego što se on pojavio. Nudio je brza rešenja, borbu protiv korupcije i žestoke antibirokratske mere. Predložio je i ukidanje pezosa koji neprekidno devalvira, ukidanje centralne banke i uvođenje dolara. Zalagao se za likvidiranje čitavog niza ministarstava. Naravno, gotovo ništa od toga nije moguće, teško da su i njegovi birači poverovali u te priče, ali delovao je kao kandidat koji se može suprotstaviti kolotečini argentinskog političkog života i razbiti oligopole formirane od strane dva suprotstavljena tabora. Sa tim svojim pričama se poprilično zapetljao na spoljnopolitičkom planu i zato se sada suočava sa demonstracijama. Libertarijanac po ideološkom ubeđenju, u stopu je pratio konstrukcije svojih američkih kolega i logično – došao do pozicija da u ukrajinskom sukobu treba podržati Kijev, a u bliskoistočnom Izrael. Mada za ovo drugo ima još nekoliko razloga lične prirode. Na istom talasu „doplovio” je i do antikineskog stanovišta i posledično – usprotivio se ulasku Argentine u BRIKS. Nediplomatski, poručio je: „Neću poslovati sa Kinezima. Radiću sa civilizovanim delom sveta – zapadnim. Neću raditi sa komunistima.” Nije štedeo ni Brazil, em zbog starog rivalstva, em zato što je u Braziliji na vlasti levica okupljena oko Lule da Silve. Nove komplikacije Si Đinping mu je poslao čestitku tri dana nakon izbora, izrazivši nadu kako će se dobri bilateralni odnosi nastaviti. U sličnom kurtoaznom tonu otpisao je i pobednik na argentinskim izborima. Izgledalo je kao da se obojica prave kako nisu zapamtili poruke iz kampanje. Ali, sve se ponovo komplikuje svega par nedelja kasnije. Milei će, po svoj prilici, ostvariti brzo strateško vezivanje za SAD, bez obzira što on ne kontroliše skupštinsku većinu i što to njegovo strateško vezivanje može imati samo ograničene domete i posledice. Međutim, strateško vezivanje za Vašington u ovom trenutku znači i da će se distancirati od BRIKS i posledično – problematizovati dosadašnju saradnju sa Kinom. Argentinski predsednički kandidat Havijer Milei ispred stranke drži zastavu Izraela tokom predizbornog mitinga u Buenos Ajresu, Argentina, 16. oktobar 2023. (Foto: Matias Baglietto/NurPhoto via Getty Images) Nova šefica argentinske diplomatije, Dijana Mondino – takođe iz libertarijanskog kružoka – otišla je toliko daleko da je čak pomenula i mogućnost prekidanja diplomatskih odnosa sa Pekingom. Neočekivano brzo i neočekivano brutalno, Kina je donela odluku o suspendovanju dogovora o „valutnoj razmeni” i uskratila Argentini pristup kontigentu od 46 milijardi juana (ili u američkoj valuti 6,5 milijardi dolara). Kako će sada Argentina servisirati obaveze prema MMF? Nova spirala zaduživanja Milei najavljuje smanjenje državne potrošnje za 15%, ali je to toliko dramatična mera da bi je teško sprovele i stabilnije vlasti od njegove. Ili će možda pribeći novoj spirali zaduživanja baš kod MMF-a kako bi se restrukturirali stari dugovi? I jedno i drugo već je viđeno u argentinskoj istoriji. I jedno i drugo već je dovodilo Argentinu do prethodnih bankrota. Protestna glasanja uvek sa sobom nose ogromne rizike. I kada je nešto matematički moguće, treba biti obazriv jer je u političkom smislu rizično. Milei je pobedio zahvaljujući podršci konzervativaca koji su želeli da sruše peroniste. Lako se može ispostaviti da će sada srušiti i Argentinu. Jer, jedno je u kampanji privlačiti pažnju neuobičajenim stavovima, krčiti put ka elektoratu neuobičajenim ponašanjem, u nečemu ostajati i kontroverzan, neopterećivati se rejtingom i kritikama, a nešto sasvim drugo rukovoditi državom i kreirati njenu politiku. U međunarodnoj areni takav pristup se plaća. Argentina je već, posle četiri nedelje vlasti Mileija, platila 6,5 milijardi dolara. Umesto da kao antisistemski kandidat postane spasilac argentinske ekonomije – Milei je ovu zemlju doveo na korak do kolapsa. Reklo bi se, ni kraćeg predsednikovanja – ni većeg ceha. Naslov i oprema teksta: Novi Standard Izvor: Sputnjik <https://sputnikportal.rs/20240107/spasilac-argentine-doveo-ovu-drzavu-na-korak-od-kolapsa-1166045798.html> Naslovna fotografija: EPA-EFE/Juan Ignacio Roncoroni BONUS VIDEO: -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/040501da42df%2488848f60%24998dae20%24%40gmail.com.
