kosovo-online.com 
<https://www.kosovo-online.com/vesti/politika/petric-da-je-bilo-uspeha-u-rambujeu-srbija-crna-gora-verovatno-i-kosovo-bili-bi-vec>
  


Petrič: Da je bilo uspeha u Rambujeu, Srbija, Crna Gora, verovatno i Kosovo, 
bili bi već u EU - Kosovo Online


8–9 minutes

  _____  


Da su pregovori u Rambujeu bili uspešni, Srbija, Crna Gora, verovatno i Kosovo, 
odavno bi bile članice Evropske unije, u kojoj bi svi Srbi bili ujedinjeni, i 
ne treba da izgubimo nadu da će se to i dogoditi, kaže nekadašnji predstavnik 
Evropske unije u Kontakt grupi, koja je inicirala pregovore u Rambujeu, 
Volfgang Petrič dodajući da su pregovori u Rambuju bili i poslednja prilika za 
mirno rešavanje kosovskog čvora. 


Danas, sa vremenske distance od 25 godina, Petrič je za Kosovo onlajn naveo da 
nezavisnost Kosova kasnije verovatno ne bi bila zaustavljena, ali bi, bilo 
"mirnog prelaska" da je Rambuje imao srećniji epilog.

U dvorcu Rambuje u Francuskoj 6. februara 1999. godine počela je mirovna 
konferencija o rešavanju krize na Kosovu, koja je trajala 17 dana, bez 
probližavanja stavova delegacija Srbije i kosovskih Albanaca.

Petrič, prisećajući se tih dešavnja tačno 25 godina kasnije, kaže za Kosovo 
onlajn da je kompromis Kontakt grupe, koju je činio i predstavnik Rusije, bio 
povratak autonomije u visokoj meri za Kosovo, u okviru Jugoslavije.

"Bez nezavisnosti, jer Rusi nisu bili za to, a i Evropljani su rekli - 
pokušajmo to da uradimo, jer je situacija eskalirala. Odlučujuća tačka bio je 
masakr u Račku, koji je i danas sporan. Tada smo utvrdili da su to bili civili. 
Znamo da je to teško i to vodimo iz rata u Pojasu Gaze. Često se ne može 
razlikovati između civila i terorista. Tamo je to utvrđeno, jer bilo mnogo 
starijih ljudi i dece. To je izazvalo alarm, u Vašingtonu i u Evropi. Mora se 
znati, 1999. se radilo o sprečavanju druge Srebrenice. To je bio strah 
međunarodne zajednice, za koji je znao i Slobodan Milošević, zbog čega i nije 
nikada bilo sličnog masakra, poput Srebrenice, ali međunarodna zajednica nije 
mogla biti sigurna", podseća na kontekst, iz ugla međunaronih posrednika, u 
kome se pre četvrt decenije tražilo rešenje za krizu na Kosovu.

Prema njegovim rečima, kada se desio Račak, Amerikanci su rekli -  dosta sa 
pregovorima.

"Mesecima sam sa Kristoferom Hilom bio na putu, sa ciljem pronalaženja 
kompromisa. Amerikanci su rekli da treba sprovesti vojnu intervenciju, ali 
Evropljani su bili protiv toga i zagovarali su svaki mogući pokušaj za 
pronalaženje miroljubivog rešenja. A to je bio Rambuje", kaže Petrič.

Na pitanje zašto Rambuje nije uspeo, odgovara da je i danas, sa pravom, važno 
pitanje i tragedija, koju i licno može da oseti, upravo to što se tada nije 
uspelo da se usvoji dobar,  već ispregovaran kompromis - autonomija Kosova, bez 
nezavisnosti, rasformiranje OVK, ali i odlazak jugoslovenske vojske sa Kosova, 
dok bi odgovornost za bezbednost preuzela međunarodna vojna misija.

"To je bila formula koja je bila jasna od početka i kojoj smo se veoma 
približili. Sva pisma i dokumente sam objavio posle neuspeha Rambujea i Pariza. 
Iz njih se vidi da je u Rambujeu srpska, odnosno jugoslovenska delegacija 
pisano zaključila da je bilo velikog napretka, da je bilo dobrih pregovora i da 
je delegacija spremna, da posle povratka iz Beograda, o načinu i srazmeri 
implementacije razgovara. To je bila važna tačka", priča Petrič.

Kaže i da se nije radilo o tome, kako se tvrdilo kasnije, da se razgovaralo o 
samo "civilnoj implementaciji" sporazuma, jer je od Dejtona bilo jasno da 
civilna implementacija mora biti podržana mirovnim snagama.

"U pismu koje je profesor dr Ratko Marković, šef srpske delegacije, potpisao 
poslednjeg dana pregovora u Rambujeu, krajem februara, stajalo je ono o čemu 
smo prethodno sa srpskom stranom razgovarali. Bilo je jasno da ne možemo, na 
jednoj strani, rasformirati OVK, a na drugoj strani Kosovo bez zaštite 
prepustiti Kosovo jugoslovenskoj vojsci, vojsci koja je tada izazvala brojne 
izbeglice i stradanja. Balans je bio - obe strane su morale da odustanu od 
vojnih snaga. Samo tako je bilo moguće primeniti civilnu agendu, ponovno 
uspostavljanje visokog stepena autonomije", rekao je Petrič.

Petrič smatra da je Rambuje bio dobar za Srbiju, a na pitanje da li bi, da je 
Srbija prihvatila predlog Kontakt grupe, situacija na Kosovu bila ovakva kakva 
je danas, kaže da ne veruje da bi nezavisnost bila zaustavljena, ali bi, kaže, 
bilo "mirnog prelaska".

Podseća da je predlog podrazumevao da se posle tri godine sazove međunarodna 
konferencija koja je trebalo da oceni kakav je napredak ostvaren, u pravcu 
autonomije u međuvremenu, i da se onda odluči o daljem putu.

"U poslednjem paragrafu smo uneli dve važne tačke. Na jednoj strani volju 
glasača, a na drugoj obavezu da sve mora da se sprovede u skladu sa pravilima 
Oebsa, koja dozvoljavaju promene granica, ali mirnim putem. To znači ne borbom 
OVK, niti jugoslovenske vojske, već u pregovorima Beograda i Prištine uz pomoć 
međunarodne zajednice", kaže Petrič.

Konstatuje da se, imajući u vidu poslednjih 10 godina, danas po toj formuli i 
pregovara.

Ukazuje i da je poslednjih meseci postalo jasno koliko je važna mirovna misija 
Nato Kfor na Kosovu.

"Dok je tada, u Rambujeu, samo kosovska strana zahtevala Nato, sada je jasno 
koliko je Kfor važan za zaštitu Srba na Kosovu. To, nažalost, znači, što je i 
tragedija - da je u Rambujeu poslednja šansa na mir prokockana", istakao je 
Petrič.

Napominje i da to nema veze sa jugoslovenskom, odnosno srpskom delegacijom, 
čiji su članovi odlično radili, profesionalno, za razliku od prištinske.

"Imali su velike profesionalce. Ne poput kosovske delegacije, u kojoj je bio 
Hašim Tači sa tek 30 godina, potpuno neiskusan, i Ibrahim Rugova  koji je bio 
prešao zenit svog političkog života. Tu nije bilo profesionalnog rada. Srpska 
delegacija je imala odlične ljude. Lično, tada sam često imao problem da se 
razumem sa delom srpske strane, posebno sa Milanom Milutinovićem, za mene je 
bio isuviše ciničan. Ali, imao sam odličan odnos sa Nikolom Šainovićem, koji je 
bio potpredsednik vlade i član delegacije. Sa njim sam imao brojne lične 
razgovore. Primetio sam da je Šainović bio za rešenje, ali iz lojalnosti, on 
nije mogao mnogo da uradi. Kao svedok, bio sam pozvan u Hag, na suđenju 
Milutinoviću i Šainoviću. Rekao sam tada otvoreno da sam sa Šainovićem imao 
odličan lični odnos, pozitivno sam se o njemu izjasnio. Nažalost,  nije 
koristilo, dobio je visoku kaznu pošto su imali prisluškivani telefonski 
razgovor u vezi sa Račkom kao neoborivi dokaz. Ja sam podvukao kooperativnu 
stranu našeg odnosa", opisuje odnose i utisak o članovima delegacija.

Na pitanje da li je bila greška Srbije, odnosno Jugoslavije, što nije bilo 
uspeha u Rambujeu, odgovara da nije jedini koji to kaže, prisećajući se 
razgovora sa Vukom Draškovićem, u Beogradu, posle Rambujea, a pre nastavka 
razgovora u Parizu.

"Sa Draškovićem sam imao sveobuhvatan razgovor. On me je slušao i ja sam mu sve 
izneo šta donosi ako bismo došli do kompromisa i ako Beograd podrži sporazum iz 
Rambujea - da bi se time odgovornost za poštovanje prebacila na međunarodnu 
zajednicu. Za sve što bi se dešavalo na Kosovu, Beograd bi mogao da kaže - 
potpisali smo, sada je na vama u međunarodnoj zajednici da to sprovedete. Ne 
verujem da je međunarodna zajednica, tada dugoročno gledano, imala šanse da 
zaustavi pokret nezavisnosti, ali bi bilo mirnog prelaska", uveren je Petrič.

Desilo bi se, kaže, tada ono što se danas dešava u dijalogu, ali, dodaje, ne bi 
bilo rata.

"Da je tada bilo pozitivnog epiloga, Srbija, Crna Gora, verovatno Kosovo bili 
bi odavno u Evropskoj uniji. To bi otvorilo granice između srpskih teritorija 
izvan Srbije. To je nešto što sam stalno govorio. Srbija sa Srbima koji žive u 
više država trebalo bi da bude 'najproevropskija'. Samo u ujedinjenoj Evropi bi 
svi Srbi bili ujedinjeni. Nažalost, to do sada nije pošlo za rukom. Ali nadu ne 
treba da izgubimo", poručio je Petrič.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/02d501da5817%248f8fa9a0%24aeaefce0%24%40gmail.com.

Reply via email to