kosovo-online.com <https://www.kosovo-online.com/analize/prelasci-albanaca-iz-islama-u-katolicanstvo-usamljeni-slucajevi-ili-nadolazeci-izazov-za>
Prelasci Albanaca iz islama u katoličanstvo - usamljeni slučajevi ili nadolazeći izazov za Kosovo? - Kosovo Online 9–11 minutes _____ Napuštanje islama i prelazak u katoličanstvo tema je koja se na Kosovu povremeno načinje, ali u nedostatku dokumentovanih podataka, spekulacije idu od toga da je reč o pojedinačnim primerima do prognoza da ovaj proces može da postane rasprostranjena pojava. Sagovornici Kosovo onlajna iz Prištine koji prate demografska istraživanja smatraju da je reč o sporadičnim slučajevima koji neće postati masovni. Piše: Dušica Radeka Đorđević Udruženje Dečanski pokret, čiji pripadnici promovišu dobrovoljni izlazak iz islamske vere, 20. oktobra obeležilo je godinu postojanja. Predstavnici pokreta zagovaraju zaštitu nacionalnog identiteta i etničkih nacionalnih vrednosti Albanaca i "očuvanje albanizma". Njihov moto je: „Od sada više nismo muslimani“. U isto vreme, koordinator ovog udrženja Veselj Ljekaj tvrdi da su po albansko društvo opasni i štetni, kako islam, tako i srpsko pravoslavlje. Pre oko mesec dana Arber Gaši iz ovog pokreta izjavio je da je bio jedan od prvih koji je “završio proces prelaska na katoličku veru”, a tvrdi da je ovaj proces počeo i u Albaniji. Novinar televizije Kljan Kosova Adriatik Keljmendi nedavno je objavio na mreži "X" da su pripadnici Dečanskog pokreta za kratko vreme uspeli da preobrate stotine građana Kosova u katoličanstvo, smatrajući da Albanci treba da se vrate „prethodnoj veri“ – hrišćanstvu jer su evropski narod. Ovog pitanja dotakao se i koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 35 Dragiša Mijačić koji je izjavio da Albanci sa teritorije Kosova masovno prelaze u katoličanstvo, što će, kako je ocenio, doneti društvene probleme i izazove. U narednim godinama, kako smatra, versko identitetsko pitanje kod Albanaca biće dosta izraženije <https://www.kosovo-online.com/vesti/politika/mijacic-pokatolicavanje-albanaca-na-kosovu-moze-doneti-problem-28-9-2024> nego što je to bio slučaj do sada. "Postoji jedno veliko nezadovoljstvo islamske zajednice zbog tog procesa pokrštavanja njihovih sledbenika. Da nije dijaloga i odnosa sa Srbijom, to bi njima bila najveća tema. Međutim, sve ovo što se dešava u odnosima sa Srbijom čini da ova druga tema prosto dobija manje na značaju", ocenio je Mijačić. U Islamskoj zajednici Kosova i Prizrensko-prištinskoj biskupiji nisu bili radi da odgovore na pitanja Kosovo onlajna na ovu temu. Prema oceni demografa Samija Behramija prelasci iz islama u katoličanstvo na Kosovu su sporadični i pojedinačni slučajevi koji ne utiču na promenu verske strukture stanovništva. "Podaci popisa iz ove godine još nisu objavljeni, a prema podacima popisa iz 2011. stanovništvo Kosova čini 93 odsto muslimana, više od dva odsto katolika, skoro tri odsto pravoslavaca, dok su ostale vere blizu jedan odsto. Ima informacija u medijima po kojima je došlo do promene ove strukture, ali mislim da su to sporadični slučajevi koji ne utiču na strukturu verskog uverenja stanovništva", rekao je Behrami za Kosovo onlajn. <https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/behrami-prelasci-iz-islama-u-katolicanstvo-sporadicni-25-10-2024> On očekuje da će krajem decembra biti objavljeni podaci poslednjeg popisa stanovništva Kosova, u okviru kojih i o verskoj pripadnosti stanovništva i uveren je da se podaci iz 2024. neće razlikovati od onih iz 2011. godine. "Da bi se verska pripadnost promenila za jedan odsto, potrebno je da najmanje 15.000 ljudi promeni tu pripadnost, što je na Kosovu trenutno nemoguće. Prelazak sa jedne verske pripadnosti na drugu je dozvoljen i legalan na Kosovu, ljudi koriste svoja prava priznata Ustavom i zakonima Kosova i oni koji to koriste rade to da bi se osećali bolje, ali to je postalo više medijsko pitanje. Ne verujem da to ima političku pozadinu, mada ovo, nažalost, političari mogu da iskoriste", smatra Behrami. Istoričar Bedri Muhadri iz Istorijskog instituta u Prištini naveo je za Kosovo onlajn da ne očekuje da primeri pojedinačnih prelazaka iz islama u katoličanstvo na Kosovu mogu da predstavljaju trend koji bi imao snažan uticaj i da svaki takav slučaj treba posmatrati kao pojedinačan. Za Dečanski pokret, Muhadri kaže da proklamuje ideju prelaska sa islamske vere na hrišćansku, posebno na katoličku, ali smatra da on ne može da poprimi velike razmere, kao i da ne predstavlja rizik od podrivanja "izuzetno izražene verske tolerancije među Albancima". "Smatram da je pravo na versko uverenje individualno pravo, to je individualna volja. Kosovo je sekularna država, što znači da prihvata verske aktivnosti koje su slobodne u svojim delovanjima i organizovane nezavisno od državnih institucija", navodi Muhadri. Istorijski gledano, on kaže da je u opštim okvirima poznato da je albansko (arbanaško) stanovništvo na celokupnom svom geografskom prostoru, usled istorijskih okolnosti od antike do srednjeg veka, u periodu pre osmanske vlasti (od 1. do 16. veka), bilo u potpunosti hrišćanske veroispovesti, katoličke i pravoslavne. "Autohtono albansko stanovništvo na celokupnoj svojoj teritoriji, uključujući i Kosovo, koje se pre osmanskog perioda zvalo Dardanija, imalo je svoju versku tradiciju i svoje verske objekte. Dolaskom osmanske vlasti od 1450. do 1900. godine, albansko stanovništvo je prešlo sa hrišćanske vere, katoličke i pravoslavne, na islamsku veru - muslimansku sunitske škole i bektašijsku, takođe sunitsku. I na osnovu istorijskih činjenica vidi se da se neki albanski građani islamske veroispovesti preobraćaju ili prelaze iz islamske vere u hrišćansku veru", ističe Muhadri. On takođe navodi da je kod Albanaca njihov "životni kod nacionalna pripadnost, koja potiče od krvi, jezika i plemena, a ne od islama ili hrišćanstva". "Engleska istoričarka je u prvoj četvrtini 19. veka obilazila albanska sela u Albaniji i na Kosovu i zapisala: 'Kada pitate bilo kog Albanca šta su oni, oni odgovaraju da su Albanci, dok drugi narodi kao što su Srbi, Bugari, kažu da su pravoslavci, a zatim kažu svoju etničku pripadnost'. Albanski preporoditelji od 1850. do 1918. godine u svojim spisima za podizanje nacionalne svesti o slobodi i nezavisnosti govorili su da je albanstvo njihova vera, a zatim mogu da propovedaju verske obrede kao što su muslimanski i hrišćanski ili čak bektaški. Čuvena je albanska renesansna pesma Vaso Paše: 'ne gledajte u crkvu i džamiju, jer je vera Albanaca albanstvo'", dodaje Muhadri. Na Kosovu, zaključuje on, religije slobodno funkcionišu i raznolikost predstavlja njegovo bogato nasleđe. Primeri prelazaka iz islama u katoličanstvo, prema oceni istoričara iz Beograda Stefana Radojkovića, isključivo su unutaralbansko etničko pitanje koje neće imati nikakve konsekvence po Srbe, ali kaže da će biti interesantno kako će na ovo reagovati islamska zajednica. Katolička zajednica je, kako je naveo za Kosovo onlajn <https://www.kosovo-online.com/vesti/drustvo/radojkovic-na-kosovu-dominira-islam-katolicka-crkva-sve-vise-dolazi-do-izrazaja-25-10> , oduvek postojala na Kosovu, kako među Albancima tako i među etničkim Hrvatima koji su u većem broju nekada davno živeli na tim prostorima. "Prisustvo Katoličke crkve na KiM nije neka novina, a ono što jeste novina je zamah koji je donelo njihovo misionarenje. Ono se pokazalo prilično uspešnim, i za to ima nekoliko razloga. Prvo, Ibrahim Rugova je svojevremeno učestvovao u podizanju katedrale u centru Prištine i time je ne samo defakto označio stanje postojanja Katoličke crkve na prostoru KiM, već je dao i podstrek, barem što se tiče albanske zajednice", ukazuje Radojković. Sa druge strane, kako kaže, postoje pokušaji lobiranja u međunarodnoj javnosti usmereni ka tome da se Kosovo pokaže kao multikulturalna, ali i multikonfesionalna sredina. "U globalnim okvirima identitet se vezuje za Majku Terezu koja je bila časna sestra, pripadnica Katoličke crkve, albanskog porekla, doduše iz Skoplja. Krajnji cilj je da Vatikan prizna prištinsku administraciju i sve je to u poslednjih 20 godina dovelo do toga da veći broj Albanaca, nego što je inače bila tradicija među njima, prelazi na katoličanstvo. Naravno, tu moramo uzeti u obzir i lične izbore pojedinaca i da jedan deo njih verovatno traži smisao u religiji pa neki postaju preobraćeni ili više verujući što se tiče islama, drugi pak prelaze u katoličanstvo. Jedno je sigurno, njihov stav prema Srbima, srpskoj zajednici i pravoslavnoj crkvi na KiM neće se bitnije promeniti, dakle, ovo je isključivo unutaralbansko etničko pitanje", ističe Radojković. Među albanskim etničkim korpusom, kako dodaje, prisutne su sve tri religije, i katoličko hrišćanstvo i pravoslavno i islam, s tim što na Kosovu dominira islam, a Katolička crkva sve više dolazi do izražaja. "Ono što će biti interesantno za one koji prate unutaralbanske odnose je kako će islamska zajednica reagovati na ovo jer se ipak oni bore za isto stado, odnosno imaju istu ciljnu grupu", kaže naš sagovornik. Veći broj katolika na Kosovu, kako smatra, neće biti od uticaja na stav Vatikana o statusu Kosova. “Vatikan ne dozvoljava da bude rukovođen partikularnim interesima pojedinih verskih zajednica, odnosno njihovih kongregacija na bilo kom terenu, Vatikan je samostalna država i ima svoju politiku koju vodi nezavisno od bilo kakvih dešavanja na terenu. I ovde neće biti presudno da li na Kosovu postoji veći ili manji broj katolika. Biće presudan odnos između Republike Srbije i Prištine. Praksa je Vatikana da ne priznaje bilo kakvu pravnu promenu stanja, sve dok ne dođe do nekakvih održivih sporazuma koje onda oni mogu da podrže”, navodi Radojković. -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM www.antic.org --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте погледали ову дискусију, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/040b01db27b4%24cd1df250%246759d6f0%24%40gmail.com.
