<https://lh3.googleusercontent.com/OggeFa5IZAALRbX3-22Lvkgl2t_qRdtLkM1_ERR6NU0pwBeoYhOqRyEKu1RB3bdHNafAJ0LfVq9FCHkobWPwl78TUCaLcMtk>
 beta.rs 
<https://beta.rs/content/216547-gujanicic-srbiju-bi-kupovina-vlasnistva-ruskih-firmi-u-nis-kostala-do-1-5-milijardi-evra>
  

Gujaničić: Srbiju bi kupovina vlasništva ruskih firmi u NIS koštala do 1,5 
milijardi evra

NEK

6–8 minutes

  _____  

Ekonomija | 17.12.2024 | access_time 15:55 

Kupovina većinskog paketa akcija ili celog udela vlasništva ruskih kompanija 
Gasprom i Gasprom Njeft u Naftnoj industriji Srbije (NIS), kao jedno od mogućih 
rešenja za izbegavanje eventualnih sankcija SAD i Velike Britanije, mogla bi da 
košta Srbiju od nekoliko stotina miliona evra do 1,5 milijardi evra, rekao je 
danas glavni broker u brokerskoj kući Momentum Nenad Gujaničić.

"Vrednost NIS, prema cenama akcija na Beogradskoj berzi, koje su u dva dana 
pale za oko 10 odsto, spustila se na ispod milijardu evra. Tržišna vrednost NIS 
na berzi varira nekoliko poslednjih godina između milijardu i 1,3 milijarde, 
ali aktuelne cene akcija na Beogradskoj berzi ne treba da se prihvate zdravo za 
gotovo", rekao je danas Gujaničić za Betu.

Dodao je da ta cena nije realna zbog izuzetno nelikvidnog tržišta Beogradske 
berze, na kojoj su prometi izuzetno mali i da bi, u slučaju raspisivanja 
tendera za prodaju NIS, cena bila 2,5 do tri milijardi evra, a u slučaju jače 
konkurencije možda i veća.

Od 2022. godine vlasnici NIS su ruska firma Gasprom Njeft sa 50 odsto, drugi 
akcionar po veličini vlasništva je država Srbija sa 29,87 odsto, Gazprom 
poseduje 6,15 odsto, a najveći vlasnik među malim akcionarima je kastodi račun 
OTP banke, sa 1,61 odsto akcija.

Niko od ostalih akcionara nema ni po jedan odsto vlasništva, a među njima i 
građani Srbije koji poseduju po pet akcija.

Sankcije EU, a sada najavljene i od SAD prema Rusiji i njenim firmama izazvane 
su agresijom te zemlje na Ukrajinu.

Mogućnost uvođenja sankcija prema NIS-u zbog vlasništva ruskih firmi u toj 
kompaniji u Srbiji najavio je Vučić pre tri dana.

On je rekao da nije video zvaničan papir, ali da je saznao da će SAD i Velika 
Britanija uvesti sankcije ruskim firmama, suvlasnicima NIS-a, tako što će 
zabraniti transport sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) kroz Hrvatsku iz 
luke Omišalj do NIS-ovih rafinerija u Novom Sadu i Pančevu.

Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil nije potvrdio, ni demantovao odluku 
o sankcijama, ali je rekao da je taj rizik dugo postojao.

Zabrana korišćenja naftovoda JANAF, sa kojim je NIS potpisao ugovor o tranzitu 
sirove nafte do 2026. godine, značila bi da ta kompanija ne može da obezbedi 
taj energent za preradu u derivate, osim prevozom baržama, što mnogi stručnjaci 
smatraju skoro nemogućim. Pošto još nije objavljena zvanična odluka ne zna se 
da li bi se sankcije prema ruskim firmama odnosile samo na većinski deo ili 
ukupan udeo vlasništva u NIS.

Gujaničić je rekao da misli da, u kupoprodajnom ugovoru između države Srbije i 
ruske strane, ne postoji klauzula po kojoj bi Srbija imala prednost pri 
kupovini u tržišnom nadmetanju.

Prometi akcija NIS na berzi su izuzetno mali, pa je u prethodna dva dana kada 
je cena dosta fluktuirala istrgovano akcija za svega 150.000 evra, odnosno 0,02 
odsto od ukupnog broja akcija.

Eventualno preuzimanje NIS znači, kako je naveo, da se kupuju i obaveze te 
kompanije koje trenutno iznose oko 600 miliona evra i imovina - rafinerije, 
nalazišta nafte, te oko 350 pumpi.

"Mogući kupci, pre svega gledaju potencijal tržišta. NIS je imao izuzetno dobre 
godine u poslovanju, kao 2022. godine kada je profit bio blizu 800 miliona 
evra. Prosečan profit zadnjih desetak godina bio je oko 300 miliona evra i ta 
brojka je realan reper koliko profita u budućnosti može da ostvari kompanija", 
rekao je Gujaničić.

Kao jedno od mogućih rešenja problema u javnosti se pominje i nacionalizacija 
NIS od strane džave Srbije, ali kako kaže Gujaničić, to bi imalo izuzetno loše 
posledice po investicioni ambijent, koji i bez ovakvih vanrednih odluka nije 
previše dobar.

Kada se, prema njegovim rečima, jedna država odluči na takav potez, mora da joj 
je jasno da će se investitori kloniti te zemlje zbog mogućnosti da im država 
otme imovinu.

Kako je rekao, još uvek nije objavljena odluka o mogućim sankcijama i ne zna se 
šta tačno podrazumeva, te je veoma preuranjeno da se prave razni scenariji za 
moguća rešenja.

"NIS i sada posluje pod sankcijama, ima problema u snabdevanju opreme za 
Petrohemiju koja je u njegovom sastavu, oteženo je finansiranje, ali nije bilo 
panike, kompanija se prilagodila novim uslovima. Ono što bi sada moglo da bude 
drugačije je da sankcije onemoguće snabdevanje sirovom naftom i ako bi to 
sprovodile okolne zemlje, to bi značilo da su sankcije usmerene na Srbiju, a ne 
na samu kompaniju", ocenio je Gujaničić.

Istakao je da nema razloga da Rusi prodaju kontrolni paket akcija, osim baš u 
vanrednoj situaciji kada firma ne bi mogla da funkcioniše i nabavlja sirovu 
naftu, ali da veruje da bi našla skuplje puteve za nabavku.

"Tek prodaja celog vlasništva nema smisla, niti će Rusi pristati na to, jer 
zašto bi se povlačili iz uspešne kompanije koja im omogućava značajan politički 
uticaj na Balkanu. Mislim da u tom smislu ne treba gajiti nadu", rekao je 
Gujaničić.

Podsetio je da je 2022. godine EU uvela sankcije Rusiji i da je tada Gasprom 
Njeft prodao Gaspromu 6,2 odsto akcija i spustio većinsko vlasništvo u NIS na 
50 odsto i time izbegao sankcije, ali da je to bila kozmetička promena koju 
kreatori ozbiljnijih sankcija ne bi prihvatili.

Kada bi Srbija kupila jedan odsto i spustila udeo Gasprom Njefta na 49 odsto u 
NIS se, kako je naveo, suštinski u upravljanu kompanijom ništa ne bi promenilo.

I kada bi sankcije potpuno onemogućile dopremanje sirove nafte NIS bi imao, 
dodao je, domaće izvore iz kojih obezbeđuje 25-30 odsto domaće sirove nafte 
koju prerađuje, a ostatak uvozi.

"NIS je do 2008. bio tehnološki zaostala kompanija, a kada ga je kupio Gasprom 
Njeft mogli su sa modernijom opremom ubrzano da crpe rezerve u Srbiji i tačno 
je da su one u većoj meri iscrpljene. Međutim, naftne kompanije kontinuirano 
istražuju i otkrivaju nova nalazišta i to radi i NIS u zemlji i okruženju", 
rekao je Gujaničić.

Ugovor o prodaji NIS Gaspromu za 400 miliona evra i sporazumi o izgradnji 
gasovoda Južni tok i završetku podzemnog skladišta gasa Banatski dvor potpisan 
je 2008. godine.

Teme 


View article... 
<https://beta.rs/content/216547-gujanicic-srbiju-bi-kupovina-vlasnistva-ruskih-firmi-u-nis-kostala-do-1-5-milijardi-evra>
 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/0a5201db509e%244fe0d0b0%24efa27210%24%40gmail.com.

Reply via email to