glas-javnosti.rs
<https://www.glas-javnosti.rs/vesti/politika/americki-strucnjak-za-balkan-srbija-u-nato--kosovski-model-i-rezolucija-1244-model-za-ukrajinu>
Američki stručnjak za Balkan: Srbija u NATO, kosovski model i Rezolucija
1244 model za Ukrajinu
Glas javnosti
5–6 minutes
------------------------------
Američki stručnjak za Balkan i predavač na Univerzitetu Džons Hopkins,
Edvard Džozef, u opširnoj analizi predlaže zaokret u američkoj diplomatiji:
integraciju Srbije u NATO i korišćenje kosovskog modela Rezolucije 1244 kao
osnove za prekid vatre u Ukrajini.

Prema njegovoj oceni, upravo bi Balkan mogao postati ključ za izlazak iz
ukrajinskog rata – i snažan pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina.

Džozef ističe da je predsednik Donald Tramp tokom prve godine mandata više
puta menjao stav o Ukrajini, sve do sadašnje pozicije da se prekid vatre
uspostavi na postojećim linijama fronta. Iako je taj stav prihvatljiv
Kijevu i Evropskoj uniji, on otvara i brojna pitanja bezbednosnih
garancija, što postaje glavna prepreka mirovnom procesu.

*Putinova opsesija teritorijom i slabosti Ukrajine*

Prema Džozefu, Putin je sve svoje nade usmerio na kontrolu zapadnog
Donbasa, oblasti koju ruske snage ni posle tri godine rata nisu uspele da u
potpunosti stave pod svoju vlast. Istovremeno, Ukrajina se suočava sa
teškoćama u mobilizaciji, dok Evropa nije u stanju da Kijevu obezbedi
dovoljno snažnu vojnu pomoć da promeni situaciju na terenu.

U takvoj „pat poziciji“, Džozef smatra da Vašington mora da ponudi novi
diplomatski mehanizam koji bi doveo do održivog primirja.

*Balkan kao ključ za prekid vatre*

Džozef predlaže da SAD primene principe Rezolucije 1244 – modela koji je
1999. godine okončao rat na Kosovu – i da ga prenesu na Donbas. Taj model
bi uključio:

privremenu međunarodnu administraciju u spornim oblastima,

odlaganje pitanja suvereniteta,

dogovorene referendume u budućnosti,

učešće mirovnih snaga,

spisak konkretnih bezbednosnih garancija i mehanizama.

Na taj način bi obe strane mogle da „sačuvaju obraz“:

Ukrajina bi mogla da tvrdi da Donbas ostaje deo Ukrajine, a Rusija da se
pitanje statusa rešava voljom naroda – upravo kako je Kremlj godinama
pravdao aneksiju Krima.

Džozef podseća da Putin već decenijama poziva na „strogo pridržavanje“
Rezolucije 1244 kada je reč o Kosovu, te da je sam proglašavao kosovski
presedan kao opravdanje za akcije Rusije u Ukrajini. Upravo to, smatra on,
otvara prostor da se isti model primeni i u Donbasu.

*Kosovo i Srbija kao udarna tačka pritiska na Kremlj*

Ključni deo Džozefove studije odnosi se na Srbiju. On tvrdi da bi NATO – uz
podršku Trampove administracije – mogao da ponudi Srbiji članstvo, zajedno
sa Kosovom. Takav potez bi, po njemu, stvorio trenutni potres u ruskoj
spoljnoj politici, jer Moskva dugoročno računa na Srbiju kao najpouzdanijeg
partnera u Evropi i glavnog oslonca u borbi protiv međunarodne pozicije
Kosova.

Po Džozefu, ruski uticaj na Srbiju se ne zasniva pre svega na „slovenskom
bratstvu“, već na pitanju Kosova. Ukoliko bi Srbija i Kosovo ušli u NATO,
Kremlj bi izgubio jedan od najvažnijih polugu uticaja na Balkanu.

On podseća da je Putin svojevremeno – pozivajući se na „kosovski presedan“
– praktično olakšao Zapadu da unapredi poziciju Kosova u međunarodnim
institucijama. To je u Srbiji izazvalo ogorčenje i otvorene kritike, čak i
u režimskim medijima.

*Trampov „veliki potez“: NATO paket za Srbiju*

Džozef smatra da Tramp, za razliku od Bajdena, ima spremnost da „razmisli
van postojećih šablona“ i da Srbiji ponudi:

brzi put u NATO,

značajan finansijski i bezbednosni paket,

podršku za unutrašnje reforme,

i istovremeno snažno ograničenje ruskog uticaja u Beogradu.

Po njemu, aktuelna politička kriza u Srbiji čini ovu ideju realnijom nego
ikada.

*Zašto bi ovo pogodilo Rusiju?*

Prema Džozefu:

Srbija je „najstariji i najbliži ruski saveznik u Evropi“.

Ulazak Srbije u NATO bio bi geopolitički poraz za Moskvu i Peking.

Kremlj bi izgubio sposobnost da utiče na status Kosova.

Rusija bi ostala bez ključnog diplomatskog partnera u UN.

Putin bi bio primoran da prihvati kompromis u Ukrajini.

*Zaključak Džozefove studije*

Američki stručnjak zaključuje da bi kombinacija dva procesa:

primene „kosovskog modela“ za Donbas, i

uključivanja Srbije u NATO,

mogla dovesti do:

održivog prekida vatre u Ukrajini,

slabljenja ruskog uticaja na Balkanu,

jačanja američke pozicije u Evropi,

i guranja Putina ka diplomatskom rešenju sukoba.

Prema Džozefu, Putin godinama traži da se svet drži Rezolucije 1244 – i
upravo to bi moglo postati polazna tačka za novi svetski diplomatski
dogovor koji bi oslabio Rusiju, a otvorio novu ulogu za Balkan.

Glas javnosti/N01S



<http://www.avg.com/email-signature?utm_medium=email&utm_source=link&utm_campaign=sig-email&utm_content=webmail>
Virus-free.www.avg.com
<http://www.avg.com/email-signature?utm_medium=email&utm_source=link&utm_campaign=sig-email&utm_content=webmail>
<#DAB4FAD8-2DD7-40BB-A1B8-4E2AA1F9FDF2>

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/CAHTRw0bYJypV0fGDwr%3DbEtevcAW-CYOgPzWRCqHcuoZVAn8VzA%40mail.gmail.com.

Reply via email to