kosovo-online.com<https://www.kosovo-online.com/vesti/politika/jeremic-fenomen-sile-postaje-novi-element-u-medjunarodnim-odnosima-iste-tezine-kao-i>
Jeremić:   Fenomen sile postaje novi element u međunarodnim odnosima, iste 
težine kao i pravo
7–8 minutes
________________________________
Nekadašnji ambasador SRJ u Nemačkoj Zoran Jeremić smatra da je novi svetski 
poredak u nastajanju, iako niko nema sasvim jasnu ideju kako i koje su mu forme 
i granice, ali da očigledno postoji novi sistem odnosa, koji pre svega 
uspostavljaju velike sile - SAD, Rusija i Kina. U takvoj situaciji, Evropi se 
ne dodeljuje uloga velike sile, zbog čega Jeremić smatra da se u narednom 
periodu ne može može očekivati ni značajnija niti aktivnija uloga EU u nastavku 
dijaloga Beograda i Prištine, već pre svega kroz element pritiska zarad 
otvaranja evropskog puta za Srbiju i Kosovo.
Na pitanje mogu li događaji u Venecueli i pitanje Grenlanda da utiču na nova 
priznavanja ili otpriznavanja Kosova, Jeremić kaže da na to neće uticati, ali 
svakako hoće na razmišljanje zemalja koje su učestvovale u stvaranju nezavisnog 
Kosova o tome šta je presedan.
„Nedavno su se pojavile i lažne vesti na društvenim mrežama da Danska povlači 
priznanje Kosova, što se pokazalo netačno. To je nešto što se mora smatrati 
nerealnim u ovim okolnostima. Ali je otvorilo pitanje o kojem sada svi 
razmišljaju - šta je presedan“, ukazuje Jeremić za Kosovo onlajn.
Pojašnjava da je ukorenjeno shvatanje u Evropi bilo je da je presedan u 
poremećaju međunarodnog prava učinila ruska agresija na Ukrajinu, dok se vrlo 
nerado sećaju 24. marta 1999. godine, koji zapravo predstavlja pravi početni 
trenutak urušavanja međunarodnog prava, koji je otvorio prostor za 
legitimizaciju niza različitih povreda teritorijalnog integriteta i u Evropi i 
van nje.
„Sada posebno postaje aktuelno, s obzirom da se to pitanje, nakon Ukrajine, 
otvara i prvi put u Evropi, koja se u slučaju Danske i Grenlanda oseća 
ugroženom i poziva na očuvanje teritorijalnog integriteta kao svetinju u 
međunarodnim odnosima, te ponovo reafirmiše taj problem“, dodaje Jeremić.
Konstatuje da je novi svetski poredak očigledno u nastajanju, iako niko nema 
sasvim jasnu ideju kako i koje su mu forme i granice, ali da je očigledno da 
postoji novi sistem odnosa, koji pre svega međusobno uspostavljaju velike sile 
- SAD, Rusija i Kina.
Ima, dodaje Jeremić, i drugih aspiranata na ulogu „velikih sila“, pre svega 
Evropska unija, sa namerom da vojno ojača toliko da bi mogla da predstavlja 
značajni faktor u međunarodnim odnosima.
„Taj deo uspostavljanja novih odnosa među državama neće biti u formi 
ceremonijalnih potpisivanja i stvaranja povelja tipa Povelje UN, već će to 
verovatno biti sistem dogovora i, ako do toga dođe, raspodela interesnih sfera. 
One će moći da budu manje ili više definisane, ali će svaka od velikih sila i 
pored dogovora pokušati da uzme što više“, uveren je bivši ambasador.
Prema njegovim rečima, to neće biti nekakav čvrsti sistem međunarodnih odnosa, 
poput Povelje UN i međunarodnog prava kakvo poznajemo, već će dogovori 
predstavljati osnovu i suštinu budućeg sistema odnosa, i to pre svega dogovor 
velikih sila, pa onda sa manje uticajnim i sa onima na koje se taj dogovor bude 
odnosio.
„Nekakav sistem pravednosti i onoga na šta smo navikli, na međunarodno pravo i 
ravnopravnost u međunarodnim odnosima sigurno neće biti prioritet 
raspoređivanja snaga velikih sila. Videli smo da to ide u pravcu zakona jačeg. 
Fenomen sile postaje novi element u međunarodnim odnosima koji ima istu težinu 
kao i pravo i pravilo“, napominje sagovornik Kosovo onlajna.
Na pitanje gde se, u toj situaciji, nalazi EU i koja je njena uloga, odgovara 
da ona sada – nema ulogu, niti joj dodeljuju ulogu velike sikle, ali i da je 
sama Unija svesna da tu ulogu mora da dostigne.
Jedan od tih elemenata za koje vodeće elite u Uniji smatraju da je mogu dovesti 
u poziciju velike sile je postizanje snažne vojne moći, razvijanja bezbednosnog 
koncepta koji će joj doneti mesto u odnosima među velikim silama koje očekuje.
„Imala je značajno mesto u svetu pre svega zahvaljujući ekonomskoj moći i 
snažnom zaleđu Amerike. Sada nema ni jedno ni drugo“, primećuje Jeremić.
U vezi sa tim kako globalne promene i talas priznavanja nekih manjih država 
mogu da utiču na dijalog Beograda i Prištine, napominje da će dijalog 
napredovati ili nazadovati u meri u kojoj EU bude u stanju da se sama među 
sobom dogovori kakav stav po tom pitanju da zauzme i kako to da realizuje, ali 
i kakav će odnos imati SAD prema dijalogu.
„Način na koji EU utiče ukazuje na novi niz neprincipijelnosti koji stoje pred 
njima i koje moraju da rešavaju. Unija je zatrpana svojim problemima. Biće 
zainteresovana za dalji razvoj dijaloga Srbije i takozvanog Kosova u onoj meri 
u kojoj može da doprinese sopstvenoj stabilnosti ili razvoju situacije na 
Zapadnom Balkanu onoliko koliko joj treba da se afimriše kao konstruktivan 
faktor“, smatra Jeremić.
Drugim rečima, EU sama nije izuzetno zainteresovana za razvoj odnosa i dijaloga 
Srbije i Kosova samog po sebi, već pre svega kao elemenat koji može ili nju da 
motiviše na nove korake ili da doprinese jedinstvenijem stavu, koji, nakon ako 
bude formulisan po ovom pitanju, može primenjivati na druge situacije koje budu 
stajale pred EU.
„Mislim da talasi priznanja nekakavih novih država i državica na Bliskom istoku 
ili dalekom Pacifiku ne mogu da donesu nešto novo, jer su oni svaki za sebe 
pojedinačno vezani za pojedine zemlje, a ne za EU kao entitet. U narednom 
periodu verovatno se ne može očekivati ni značajnija niti aktivnija uloga EU u 
nastavku dijaloga, već će ona vrštiti pritisak da do napretka dođe zarad 
otvaranja evropskog puta za Srbiju i Kosovo“, ocenjuje Jeremić.
Kada se sve to sagleda, na pitanje ima li EU adut da od Beograda traži 
priznanje Kosova, Jeremić odgovara da nema, jer ga je pozivajući se na razne 
presedane, odavno izgubila.
„Zna i ona da ga nema i pritiscima na Beograd, na primer, te elemente ne 
primenjuje. To što je zakucano i zapisano imaće svoju težinu, a vlade zemalja 
EU nastojaće da ne unose mnogo nemira ili da bilo šta remete. Ali, sama 
činjenica da postoje brojni problemi sa teritorijalnim integritetom kao 
svetinjom u EU, dovodi u pitanje tvrdu poziciju Unije u vezi sa priznavanjem 
Kosova, čime je Srbija uslovljena za članstvo u EU“, rekao je Jeremić.
Korak u tom pravcu mogle bi pre da donesu SAD, jer one „drže taj ključ“, kazao 
je Jeremić podsetivši da u strategiji spoljne politike koju su usvojili Senat i 
Kongres, stoji da se očekuje međusobno priznavanje, što stoji kao čvrsta poluga 
američke politike.
„Koliko će na njemu američka administarcija insistirati, zavisiće od razvoja 
događaja. Slučaj Grenland ima uticaja na sve. Navikli smo se da u američkoj 
administraciji postoje standardi, tako da presedan na jednoj strani sveta, ne 
mora nužno da znači da će biti i na drugoj u rešavanju međunarodnih odnosa, pa 
i kada je u pitanju Kosovo“, zaključio je Jeremić.

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/PH0PR13MB54460763ACA2BBF61D185A54AE8DA%40PH0PR13MB5446.namprd13.prod.outlook.com.

Reply via email to