n1info.ba<https://n1info.ba/vijesti/nova-americka-strategija-za-balkan-stabilnost-ispred-demokratizacije/>
Nova američka strategija za Balkan: Stabilnost ispred demokratizacije?
Igor Spaić
7–9 minutes
________________________________
N1

Nova analiza američkog izvještaja o politici prema Zapadnom Balkanu sugeriše da 
Washington postepeno mijenja prioritete u regiji, stavljajući naglasak na 
stabilnost, energetsku sigurnost i ekonomsku saradnju, dok demokratizacija i 
političke reforme više nisu u prvom planu.

Oglas

U analizi za Atlas Institute for International 
Affairs<https://atlasinstitute.org/the-end-of-us-nation-building-in-the-balkans-washingtons-turn-to-managed-stability/>,
 politički analitičar Ama Lotlana ocjenjuje da najnoviji izvještaj State 
Departmenta predstavlja jednu od najjasnijih formulacija američke politike 
prema Zapadnom Balkanu od početka drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Iako dokument formalno zadržava podršku suverenitetu Bosne i Hercegovine, 
normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, saradnji s NATO-om i suzbijanju ruskog i 
kineskog utjecaja, Lotlana smatra da je došlo do značajne promjene u načinu na 
koji Washington posmatra regiju.

“Politički značaj izvještaja leži u promijenjenom redoslijedu ovih ciljeva i u 
načinu na koji Washington sada, čini se, regiju manje razumije kao postratni 
projekat demokratizacije, a više kao stratešku zonu infrastrukture, energije, 
trgovine, provođenja zakona protiv organizovanog kriminala i nadmetanja velikih 
sila”, navodi Lotlana.

Kraj ere "izgradnje države"

Posebnu pažnju privukla je formulacija iz izvještaja da je “era izgradnje 
država predvođena SAD-om završena”.

Prema Lotlani, ta rečenica ne treba biti shvaćena samo kao zamor od 
intervencija iz 1990-ih i ranih 2000-ih, nego kao znak šireg zaokreta američke 
politike.

“Umjesto spašavanja, rekonstrukcije i međunarodnog nadzora, izvještaj 
predstavlja pristup zasnovan na stabilnosti i ‘obostrano korisnim 
partnerstvima’, sugerišući da je politika Washingtona prema Balkanu sve više 
određena strateškom korisnošću regionalnih aktera, a ne dugoročnom 
transformacijom njihovih političkih sistema”, piše autor.

Drugim riječima, Zapadni Balkan se sve više posmatra kao prostor važan za 
energetsku infrastrukturu, trgovinu, sigurnost i geopolitičko nadmetanje s 
Rusijom i Kinom.

BiH kao test nove politike

Bosna i Hercegovina zauzima posebno mjesto u ovoj analizi.

Lotlana podsjeća da State Department ponavlja podršku Dejtonskom mirovnom 
sporazumu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, ali istovremeno 
ukazuje na kontradikciju između takvih poruka i odluke Washingtona iz oktobra 
2025. godine da ukine sankcije Miloradu Dodiku, njegovim saveznicima, članovima 
porodice i povezanim subjektima.

“Rezultat je neriješena napetost između deklarativne posvećenosti izvještaja 
suverenitetu Bosne i Hercegovine i praktične spremnosti administracije da 
smanji pritisak na političku mrežu koja je najviše povezana s testiranjem 
granica tog suvereniteta”, navodi Lotlana.

Prema njegovoj ocjeni, problem nije samo u tome da li taktička deeskalacija ima 
vrijednost, već da li politika koja prioritet daje stabilnosti može nagraditi 
obrazac političkog ponašanja u kojem se kriza proizvodi, zatim pregovara, pa 
djelimičnim povlačenjem pretvara u politički kapital.

“Dublje pitanje je da li doktrina stabilnosti na prvom mjestu rizikuje da 
nagradi obrazac koji bi trebala obuzdati: eskalaciju, krizu, pregovore, 
djelimično povlačenje, a zatim pretvaranje nestabilnosti u političku polugu”, 
piše autor.

Dodik, lobiranje i Washington

Analiza posebno ukazuje na to da izvještaj State Departmenta zaobilazi pitanje 
lobiranja, iako Lotlana smatra da se kontroverze oko Dodika i Republike Srpske 
ne mogu odvojiti od lobističkih aktivnosti u Washingtonu.

“Ključno pitanje nije samo da li je lobiranje direktno kupilo politički ishod, 
što bi zahtijevalo dokaze izvan javno dostupnih podataka, nego da li je nova 
američka doktrina strukturno ranjivija na utjecaj elita jer je manje usidrena u 
demokratskoj uslovljenosti, a otvorenija za transakcione aranžmane”, navodi se 
u analizi.

Autor upozorava da bi regionalni akteri, ukoliko je američka politika sve više 
organizovana oko dogovora, strateške korisnosti i kratkoročne stabilnosti, 
mogli dobiti više prostora da se predstave kao korisni partneri, umjesto kao 
destabilizirajući faktori.

Energija i geopolitika

Važan dio nove američke politike, prema ovoj analizi, odnosi se na energetsku 
sigurnost.

Washington nastoji smanjiti zavisnost regiona od ruskih energenata kroz 
projekte diversifikacije snabdijevanja gasom, jačanje energetske infrastrukture 
i širenje pristupa američkom ukapljenom prirodnom gasu.

U tom kontekstu, BiH se sve više posmatra kao dio šire strategije energetske 
sigurnosti, a ne samo kao zemlja s neriješenim ustavnim i političkim problemima.

Gdje je Evropska unija?

Još jedna važna tačka u analizi jeste relativno slabo prisustvo Evropske unije 
u američkom izvještaju.

Lotlana smatra da to odražava realnost koja se razvija godinama: proširenje EU 
i dalje ostaje formalni cilj Zapadnog Balkana, ali više nema istu stratešku 
snagu kao instrument političke transformacije.

“To ne znači da se Washington protivi evropskim integracijama, ali znači da 
evropske integracije više ne izgledaju kao centralna gramatika američke 
regionalne strategije na Zapadnom Balkanu”, navodi autor.

Stabilnost bez reformi?

Zaključak analize je da Zapadni Balkan ostaje važan za američke sigurnosne, 
ekonomske i geopolitičke interese, ali da se mijenja svrha američkog angažmana.

“Washington se pomjera od reforme ka stabilnosti, od rekonstrukcije ka 
partnerstvu, od demokratske transformacije ka komercijalno-sigurnosnoj 
integraciji i od institucionalizma usmjerenog na EU ka direktnijem strateškom 
upravljanju regionalnim akterima i ranjivostima”, piše Lotlana.

Takav pristup, zaključuje autor, mogao bi donijeti kratkoročne koristi u 
suzbijanju ruskog i kineskog utjecaja, ali nosi i ozbiljan rizik.

“Ako se stabilnost odvoji od reformi, ona može očuvati upravo one političke 
sisteme koji proizvode takvu nestabilnost”, upozorava Lotlana.

Prema njegovoj ocjeni, američki izvještaj je važan ne zato što potpuno raskida 
s ranijom politikom, nego zato što pokazuje tiši prijelaz koji je već u toku: 
Zapadni Balkan ostaje dio američke strategije, ali ostaje otvoreno pitanje da 
li je cilj te strategije i dalje politička transformacija ili samo upravljanje 
nestabilnošću pod uslovima koji više odgovaraju Washingtonu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom 
linku<https://n1info.ba/n1-tv-live-stream/> kao i putem aplikacija za 
Android<https://play.google.com/store/apps/details?id=com.n1info&hl=en> 
/iPhone/iPad<https://apps.apple.com/us/app/n1-info/id920779491>

Više tema kao što je ova?

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
www.antic.org
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте погледали ову дискусију, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/IA1PR84MB303688DF780A18FF6A96CADDAE132%40IA1PR84MB3036.NAMPRD84.PROD.OUTLOOK.COM.

Reply via email to