VA�INGTON O ODNOSIMA S
BEOGRADOM
Uslovi SAD za razvoj vojne saradnje sa
SRJ
Zahtevi Beogradu za transformaciju VJ,
obustavu pomo�i oru�anim snagama RS, obustavu saradnje sa Irakom i Libijom
i neodlo�no izru�enje Hagu optu�enih pripadnika VJ
Va�ington, 17. avgusta (SENSE)
Obnova odnosa izme�u SAD i SR Jugoslavije ne ide ba� nekom prevelikom
brzinom - ali obuhvata, postepeno, sve �ire podru�je. U pitanju je
obostrani interes: SRJ da se izvu�e iz vi�egodi�nje me�unarodne izolacije
i krene putem demokratske obnove, a Amerike da se stabilizovanjem
preostale Jugoslavije obezbedi �eljena stabilnost Balkana i time otvori
proces ameri�kog vojnog dezanga�ovanja u tom regionu.
�to se ti�e vojne saradnje izme�u SAD i SRJ, oru�anu konfrontaciju od
pre dve godine, zamenili su proteklih meseci prvo uzdr�ani kontakti, a
potom i (veoma uspe�no) sadejstvo u re�avanju krize koja je doskora
pretila eskalacijom u podru�ju ju�ne Srbije. Na nivou NATO, razgovori o
unapre�enju saradnje sa Jugoslavijom vo�eni su u Briselu, a zatim pro�log
meseca, prilikom boravka Svilanovi�a, �ovi�a i generala Krsti�a u sedi�tu
komande u Rajnhajmu, s tim �to je ta tema pominjana i tokom nedavne posete
Labusa i Svilanovi�a Va�ingtonu.
Za po�etak, SAD su na tom terenu i dalje veoma zainteresovane za
redefinisanje odnosa izme�u Srbije i Crne Gore i, shodno tome, za
odr�avanje SRJ u formi demokratske i potpuno ravnopravne dvo�lane
federacije. A, tek posle re�avanja tog osnovnog problema - kako je u
razgovoru za SENSE rekao jedan predstavnik administracije - mogu�e je
razgovarati o nekim konkretnim aspektima mogu�e dvosmerne ameri�ke vojne
saradnje sa Jugoslavijom - bilateralne, koja bi i�la prema Pentagonu, i
multilateralne, sa NATO.
U me�uvremenu, dok izme�u Srbije i Crne Gore ne do�e do obostrano
prihvatljivog re�enja za to klju�no pitanje budu�eg dr�avnog ustrojstva,
od vlasti u Beogradu o�ekuje se ispunjavanje nekoliko "neophodnih
preduslova" za izvo�enje vojne saradnje sa SAD na kolosek kojim su ve�
polako krenuli odnosi izme�u dve zemlje u ostalim oblastima. Prema re�ima
na�eg sagovornika, na tom terenu prisutno je i dalje nekoliko ozbiljnih -
ali savladivih prepreka.
PAVKOVI� I LAZAREVI�: SAD su, marta 1999, povele intervenciju NATO
protiv SRJ zbog Milo�evi�eve vojne akcije na Kosovu i za SAD je
neprihvatljiva obnova odnosa sa Vojskom Jugoslavije u kojoj pozicije
na�elnika General�taba i komandanta Tre�e armije i dalje dr�e vode�i
generali iz tog kosovskog perioda - Neboj�a Pavkovi� i Vladimir Lazarevi�.
Labus i Svilanovi� su, po�etkom avgusta, najavili u Va�ingtonu da je samo
"pitanje nedelja" kad �e Pavkovi� i Lazarevi� oti�i sa najvi�ih funkcija u
General�tabu VJ, �to je sa ameri�ke strane primljeno kao "zna�ajan
ohrabruju�i pomak" na tom terenu.
KONTROLA NAD VJ: Smena vode�ih Milo�evi�evih generala, kako se o�ekuje
u Va�ingtonu, omogu�i�e istovremeno i neophodnu transformaciju VJ i njeno
svo�enje u odbrambeni okvir - primeren novoj stvarnosti u jugoisto�noj
Evropi. Pomenuta transformacija podrazumeva, pre svega, smanjenje brojnog
sastava i stavljanje VJ pod apsolutnu civilnu kontrolu dr�avnog vrha i
Skup�tine Jugoslavije.
REPUBLIKA SRPSKA: Bez obzira na suprotna uveravanja iz Beograda, u
Va�ingtonu se ukazuje na dalje postojanje "odre�enih veza" izme�u VJ i
komande oru�anih snaga RS (pomo� u isplati oficirskih plata i penzija,
servisiranje opreme, obave�tajna delatnost, itd). SAD o�ekuju potpuni
prekid tih veza Beograda sa Banjalukom.
IRAK I LIBIJA: Intenzivna vojna saradnja SRJ sa zemljama koje su SAD
stavile na listu "me�unarodnih otpadnika" - pre svega sa Irakom i Libijom
- predstavlja za administraciju i Kongres jednu od glavnih prepreka na
putu normalizovanja odnosa sa Beogradom. Za Va�ington je to veoma ozbiljno
pitanje, pri �emu se u poslednje vreme u Pentagonu �uju ozbiljna
upozorenja da su jugoslovenski vojni eksperti (pored Kineza) "glavni
saradnici" Sadama Huseina u unapre�enju protivvazdu�ne odbrane koja se
koristi protiv ameri�ke i britanske avijacije u njihovim misijama kontrole
"zone zabranjenog leta" na jugu i severu Iraka.
HAG: Re�avanje "slu�aja Milo�evi�" SAD su toplo pozdravile, ali se
ispunjavanje preostalih obaveza SRJ prema Me�unarodnom tribunalu za ratne
zlo�ine uveliko postavlja kao preduslov za normalizovanje odnosa izme�u
dve zemlje. U ovom konkretnom slu�aju - na planu eventualne me�uarmijske
saradnje - Va�ington sa posebnom zabrinuto��u ukazuje da se u aktivnom
sastavu VJ i dalje nalazi jedan od oficira nekada�nje JNA (�ljivan�anin)
koji je optu�en za ratne zlo�ine u Vukovaru, 1991.
Slobodan Pavlovi�