Title: Message
 

 
POLITI�KI "RECEPTI" ZA JUGOISTOK EVROPE

Balkan po formuli EU

Nema�ka konzervativna unija predla�e stvaranje jugoisto�ne evropske unije. - Potencijalne �lanice: dr�ave nastale raspadom biv�e Jugoslavije, Rumunija, Bugarska, Albanija, Gr�ka i Ma�arska


"Politi�ki proces ja�anja mira i stabilizacije Balkana mora da bude ubrzan. Svako oklevanje ote�a�e politi�ko re�enje ". Citirana "dijagnoza" trenutnog stanja u jugoisto�noj Evropi deo je obimne analize nema�ke Hri��ansko - demokratske unije (CDU) koja smelo nudi viziju budu�nosti ovog dela starog kontinenta: Balkan ure�en po ugledu na Evropsku uniju.

Autori ove spoljnopoliti�ke vizije su ugledna imena nema�kih konzervativaca. To su vode�i stru�njaci stranke za spoljnopoliti�ka pitanja (Karl Lamers), evropska pitanja (Peter Hince) i razvoj (Klaus Jirgen Hedrih).

Izme�u �eki�a i i nakovnja

Osnovno polazi�te analize nema�kih konzervativaca je da je "nerealno o�ekivati vi�edecenijsko vojno prisustvo me�unarodne zajednice na Balkanu".

Zapadne demokratije nisu spremne da plate finansijsku i politi�ku cenu dugog prisustva na Balkanu, ka�e se u dokumentu CDU. Tako ne�to ne bi mogli da podnesu ni narodi u regionu. Bez zna�ajnijeg napretka u razvoju stabilnog politi�kog sistema na Balkanu u dogledno vreme i drasti�nog smanjenja vojnog prisustva postoji opasnost da se anga�ovanje Zapada na Balkanu pretvori u proma�aj.

Ovaj upozoravaju�i zaklju�ak utemeljen je na analizi trenutne situacije u kriznim regionima ovog dela Evrope.

Na Kosovu zategnutost izme�u Albanaca i Srba ne popu�ta: svaki drugi vojnik KFOR-a anga�ovan je na za�titi oko sto hiljada preostalih Srba. Oni �ive u izolaciji i nekoj vrsti geta, bez dovoljno za�tite od albanskih napada, ocenjuje se u papiru nema�ke CDU.

Situaciju na Kosovu posebno optere�uju albanski zahtevi da ju�na srpska pokrajina dobije nezavisnost. Albanska isklju�ivost stavlja Zapad u izuzetno te�ak polo�aj posebno zbog toga �to je u direktnoj suprotnosti s odlukama Ujedinjenih nacija. Postoji sasvim realna opasnost da Albanci, ve� koliko sutra - posle novembarskih izbora - proglase me�unarodne snage stacionirane na Kosovu za okupatore i neprijatelje "albanskog nacionalnog sna".

Dodatni problem je i "demokratski razvoj Srbije". Zapad se nalazi u poziciji izme�u �eki�a i nakovnja: mora da podr�i ovaj trend koji, na drugoj strani, potire stari kli�e po kome su "Srbi krivi za sve" a time i albanske zahteve da Kosovo dobije nezavisnost.

Zbivanja u Makedoniji tako�e tra�e hitna re�enja. Analiti�ari CDU zaklju�uju da bi obe strane - Makedonci i Albanci - lak�e prihvatile zajedni�ku dr�avu ukoliko bi ona na�la svoje mesto u nekom budu�em regionalnom sistemu.

Sli�na situacija je i u Bosni i Hercegovini.

BIH kao zajedni�ka dr�ava muslimanskih Bo�njaka, Srba i Hrvata ima budu�nost samo ukoliko bude uklju�ena u regionalni okvir, zaklju�uje se u dokumentu nema�kih konzervativaca.

Uslov za ulazak u EU

U drugom delu strate�ke analize CDU predla�e se i mogu�e re�enje za sada�nju balkansku "boljku".

Zapad, pre svega Evropska unija, mora da ponudi �ansu svim zainsteresovanim stranama a regionu budu�nost, zaklju�uju nema�ki konzervativci.

Nudi se i sasvim konkretno re�enje: stvaranje neke vrste balkanske Evropske unije.

Jugoisto�na evropska unija (JEU) trebalo bi da bude organizovana po modelu Evropske unije, ka�u nema�ki predlaga�i. EU mogla bi da delegira jednog od dvojice predsedavaju�ih JEU koji bi u slu�aju sporova imao pravo da presu�uje i donosi kona�nu odluku. JEU bi bila deo Evropske unije.

Sledi niz preporuka kako bi jugoisto�na evropska unija trebalo da bude gra�ena. Prvi zadatak je da JEU postane zona slobodne trgovine dok bi kona�an cilj bilo stvaranje zajedni�kog tr�i�ta. Predvi�a se da JEU bude odgovorna i za ja�anje bezbednosti i poverenja izme�u dr�ava �lanica. Poseban naglasak stavlja se na za�titu manjina koje bi imale svoje predstavnike u najvi�em organu JEU.

U skladu s konvencijom Saveta Evrope prava manjina bila bi konkretizovana u svakoj dr�avi �lanici JEU. Za srpsku manjinu na Kosovu, na primer, to bi zna�ilo da bi imala me�unarodnu za�titu, ka�e se u dokumentu nema�ke CDU.

Poslednje poglavlje pomenutog dokumenta govori i o mogu�im �lanicama JEU.

�lanice jugoisto�ne evropske unije bile bi dr�ave nastale raspadom biv�e Jugoslavije, Albanija, Rumunija, Bugarska, Ma�arska i Gr�ka. Poslednje dve dr�ave u�le bi u sastav JEU kao susedi i zemlje koje zbog nacionalnih manjina imaju interes da se priklju�e uniji, zaklju�uju predlaga�i.

Dokument nema�ke CDU daje mogu�nost �lanicama JEU da istovremeno budu i u porodici Evropske unije. Takvo re�enje je potrebno zbog toga �to je Gr�ka ve� �lan EU a Ma�arska i Slovenija su na putu da to postanu. Za sve druge dr�ave �lanstvo u JEU bilo bi osnovni uslov za kasniji ulazak u Evropsku uniju.

Osnovni mehanizam za stvaranje JEU, zaklju�uje nema�ka CDU, trebalo bi da bude ve� postoje�i Pakt za stabilizaciju jugoisto�ne Evrope. Prvi uslov je da Pakt - zami�ljen kao kanal za doturanje ekonomske pomo�i regionu - dobije odgovaraju�e politi�ko "odelo".

�arko Raki�

Back

 

Одговори путем е-поште