Neodgovorna vlada usporava reforme Govorio: Dragan Maršicanin, potpredsednik Demokratske stranke Srbije Politicko delovanje DSS u okviru DOS-a, dok smo bili u republickoj vladi, i sada kada u njenom radu ne ucestvujemo, usmereno je na borbu protiv svega onoga što je cinio i predstavljao bivši režim. Samom smenom vlasti nije sproveden proces demokratizacije, niti je završena borba za pravnu državu - barem nije za DSS, rekao je Dragan Maršicanin na redovnoj konferenciji za novinare održanoj 20. avgusta 2001. godine u sedištu Demokratske stranke Srbije. Da li je republicka vlada u celini ili bar delimicno ostvarila ciljeve oko kojih su sve clanice koalicije DOS konsezusom dogovorile? Nama se cini da su od proklamovanih ciljeva neke stranke DOS-a odustale. Medutim, DSS ne želi da odustane. Umesto odgovora na pitanje odgovornosti vlade, javnost u Srbiji dobija isto što je dobijala i u vreme Miloševicevog režima - proizvodnju privida. Rasprava o odgovornosti Vlade, zamenjuje se proizvodnjom privida. Koji su to, po nama, prividi, a šta je, po nama, istina? Prvi privid: neko želi da uveri javnost da je sama rasprava o odgovornosti ili rekonstrukciji Vlade nešto što vodi destabilizaciji države. Ne može se postavljanjem pitanja odgovornosti vlade destabilizovati država. Naprotiv neodgovorna vlada i neodgovorna vlast destabilizuju državu. Sudeci po brzini priliva obecanih sredstava iz inostranstva i realizaciji ugovora zakljucenih sa medunarodnim finansiskim institucijama, bez kojih, naravno ne možemo kao država dalje, zakljucujemo upravo da neodgovorna Vlada usporava proces pomoci demokratskoj Srbiji. O tome svedoce i odluke o zaustavljanju investicija na osnovu podataka i argumenata koje je objavio "Fajnenšl tajms", najugledniji list za privredna pitanja. Da li je neko protiv autora tekstova u "Fajnenšl Tajmsu" podneo krivicnu prijavu za klevete i laži, makar za naknadu moralne štete? Koliko je meni poznato nije. A objavljivanjem podataka koje je objavio ugledni britanski dnevnik ruši se kredibilitet nove vlasti u Srbiji. Ljudi koji su kompromitovani u inostranstvu mogu da zaustave pristizanje pomoci koja se upucuje novoj vlasti, a ne rasprava o radu Vlade koja se vodi danas u Srbiji. Drugi privid koji pokušavaju da stvore pojedini lideri DOS-a jeste da u Srbiji postoji podela na reformske i antireformske snage, kako se to komunistickim recnikom kaže. Tako dolazimo do paradoksa, s kojim smo se cesto suocavali u vreme Miloševica: da se reformskim snagama oznacava i kvalifikuje Vlada, a antireformskim snagama oni koji Vladu argumentovano kritikuju. Obecani tempo reformi nisu ostvarili oni koji su za to zaduženi, a to su clanovi Vlade. DSS od Vlade zahteva brže sprovodenje suštinskih reformi, brže donošenje sistemskih zakona, kojima ce se izmeniti raniji poredak, jer on i dalje funkcioniše s obzirom na to da su Ustav i najvažniji zakoni ostali nepromenjeni. Vlada ni po kvalitetu, ni po obimu, ni po dinamici nije ispunila obecanja koja je dala gradanima i koja je sama sebi pred izbore postavila. Nema u Srbiji vecih antireformskih snaga od onih koji sporo sprovode reforme ili ih ne sprovode uopšte. Ne mogu antireformske snage biti one koje tome prigovaraju, koje zbog toga traže raspravu o odgovornosti Vlade. Treci privid koji pokušava da se stvori jeste da Vlada, a to su te reformske snage, radi, a da drugi samo kritikuju. Ne sporimo cinjenicu da u Vladi postoje hiperaktivni pojedinci i da ima univerzalnih strucnjaka koji, kako sami kažu, bez puno razmišljanja i sagledavanja posledica donose brze odluke i brzo delaju. Nije to jedan covek, takvih u Vladi ima više. DSS ne smatra da je to kvalitet i smatra da je to mana, nedostatak Vlade. Nije dovoljno biti hiperaktivan. Bitno je šta se aktivnošcu postiže i kakvi su rezultati vašeg delanja. Najbolji nacin da utvrdimo kakvi su rezultati delanja Vlade jeste da pogledamo šta je to premijer u svom inauguralnom govoru u Skupštini republike Srbije rekao. "Moramo svesti racune sa kriminalom i zloupotrebama u proteklih deset godina, najpre za ona najteža krivicna dela. Gradani s pravom ocekuju da u najkracem roku, a tu govorim o sedmicama i danima, rasvetli ubistvo Curuvije, ubistva na Ibarskoj magistrali i otmicu Ivana Stambolica, i još neki broj ubistava koji su imali politicku pozadinu. Njihovi nalagodavci i pocinioci moraju se naci pred licem pravde", smatrao je tada premijer. Bilo je reci i o tome da ce se osnovati parlamentarna komisija koja ce ispitati umešanost državnih službi u teška krivicna dela. Da li je od ovaga išta ucinjeno? Nije. Premijer je zatim istakao da se "pred licem pravde moraju naci i oni koji su ukaljali našu državu i naciju vršeci zlocene nad decom i ženama, a krijuci se iza tobožnje patriotske misli." Da li je od toga nešto ucinjeno? Nije. "Povešcemo bezkompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala, pre svega u domenu otmica, reketiranja, trgovine drogom, krade automobila, trgovine naftom i cigaretama", najavio je premijer. Da li je od ovoga nešto ucinjeno? Obavestite me ako saznate! "Poštovane kolege, naše svodenje racuna sa kriminalom bivšeg režima bice uverljivo samo ako izgradimo instrumente kontrole i naše sopstvene Vlade." DSS o ovome nije pocela da govori sada, ona o tome govori oduvek, ali ovo je rekao i premijer pre šest meseci. Poslanicima republicke skupštine premijer je tom prilikom najavio da ce "sledeci paket zakona koji ce se naci pred Parlamentom biti posvecen našem parlamentarnom životu, dosada nepoznatim vidovima kontrole Vlade i državnih službi." Ima li tog paketa zakona? Nema. "Kontrola pocinje javnim odricanjem od privilegija, nema clanstva u dobro placenim upravnim odborima i nema primanja skupih poklona", smatra premijer, - ali ima letenja avionom, "nema intervencija u sudovima" - pitajte Dinkica da li ih ima u Privrednom sudu, "nema intervencija u policiji, u RTS-u." U privredi je od tada uvedeno oko 5000 privremenih uprava. "Nema zapošljavanja rodbine i partiskih aktivista, a vec na sledecoj sednici parlamenta ukinucemo delove zakona o privilegijama funkcionera. Ovim vladinim programom se obavezjemo na sve ovo, a za onog ko prekrši obavezu nema mesta u Vladi." To su reci premijera Republicke vlade. "Smanjicemo broj zaposlenih u državnoj administraciji za pocetak najmanje za 20%", najavio je premijer. Nismo došli ni do pocetka, a kamoli do onoga što je trebalo da usledi. "Posle više godina negativne stope zapošljavanja u našoj zemlji, obavezujemo se da ce 2001. godina biti godina pozitivne stope zapošljavanja, to je jedno od najvažnijih merila uspešnosti naše ekonomske politike." obecao je premijer. Ne samo da nije došlo do pozitivne stope zapošljavanja, nego je ona negativna. Nismo došli ni do bilo kakvog dokumenta koji bi se odnosio na ekonomsku politiku Vlade u ovoj godini. "Naš cilj je da se u ovoj godini znatno popravi standard gradana. Prema zvanicnim podacima, prosecna porodica jedva može da plati 70% potrošacke korpe. Naš cilj je da prosecna porodica na kraju 2001. može da kupi najmanje jednu potrošacku korpu. " Daleko smo od toga. Jedva jednu trecinu. Da li posle svega ovoga što sam vam procitao ima mesta sumnji da su zahtevi DSS da se razgovara o tome kako Vlada radi opravdani. Želimo realno da sagledamo situaciju u zemlji i rezultate rada naše Vlade. Liderima koji cine Predsedništvo DOS-a predložicemo radikalnu promenu, ne pojedinih ljudi u Vladi, ne kadrovske promene, nego radikalnu promenu koncepcije rada Vlade i vodenja državnih poslova. Vlada je sama svojim funkcionisanjem izazvala krizu, a ja sam pokušao da iznesem argumente za kritiku takvog rada. Kriza se ne otvara voljom bilo kojeg pojedinca, bilo kojeg clana Vlade, ili neke stranke. Evidentno je da kriza postoji, a mi na to samo skrecemo pažnju. Naš predlog da se o tome povede rasprava na predsedništvu DOS-a svi lideri DOS-a prihvatili su jednoglasno. To je dogovor i jednoglasna odluka svih lidera DOS-a. Niko premijera ni clanove Vlade nije opštužio za korupciju. Mi govorimo o politickoj odgovornosti, o tom šta je vlada ucinila, a šta nije ucinila u svom dosadašnjem delovanju. DSS je istupila iz Vlade zbog kompleksa problema koji u funkcionisanju te Vlade postoje, o cemu govorimo citavih mesec i po dana unazad. Istupili smo samo iz Republicke vlade, dok iz Savezne vlade i lokalnih organa uprave nismo povukli svoje predstavnike i u njima cemo sigurno ucestvovati. Ustav nije promenjen, nije uskladen odnos Parlamenta i Vlade na nacin na koji smo to obecali. Skupština nema neposredno pravo kontrole rada ministarstava, vec ima pravo da traži podnošenje izveštaja jednom godišnje, a to vam je nešto što je odgovaralo Miloševicu, ali ocigledno odgovara i nekom iz sadašnje vlasti. DSS u vezi ubistva Gavrilovica nema šta da zataškava. Cinjenica je da je nekoliko sati nakon razgovora u kabinetu predsednika SRJ Gavrilovic ubijen. Ne vidim kako bi to DSS izlaskom iz Vlade mogala da zataška. Ocigledno da potrebu za zataškavanjem imaju oni koji su izvršili ili narucili ovaj zlocin - a ja ne znam ko je to, ja nisam državni tužilac. Razgovori o odgovornosti Vlade ne mogu ni na koji nacin da destabilizuje državu. Nestabilna država jeste država koja ima neodgovornu vlast. Takva vlast ne može ni sa okruženjem da razvija dobre odnose, jer nije pouzdana. Takvu vlast smo imali, i svi zajedno smo se trudili da je promenimo. Želimo da promenimo i ovakvu vlast kakva je sada, a koja ide tragom prethodne vlasti. Naša prisutnost u medunarodnim institucijama, dobri odnosi sa susedima i rešavanje pitanja sa Crnom Gorom, moguci su samo ako imamo stabilnu situaciju. A stabilna situacija podrazumeva odgovorno vršenje vlasti. Kap koja je prelila cašu bilo je ubistvo Gavrilovica, ali je to moglo da bude i nešto drugo. Caša se puni dok se ne prelije. Ne treba izbegavati politicke sukobe. Politicki sukobi su nešto prirodno u demokratskim državama. Bitno je da mi dodemo do takvog poretka u državi gde ce se politicka razmimoilaženja rešavati na demokratski nacin. Svuda u svetu postoje politicke razlike izmedu stranaka i koalicionih partnera, i to je normalno. Naš problem je što mi nismo uspostavili bitno drugaciji sistem, nego imamo isto što smo imali i ranije. Zbog toga su i tenzije prilikom uspostavljanje novog poretka bolne, i zbog toga je ovolika medijska pažnja posvecena razmiricama medu strankama. Ovakve razmirice su narmalne u svetu i one se završavaju kompromisima. Cetvrti privid koji neko pokušava da stvori jeste da DSS želi da stupi u novu koaliciju. Nema govora o tome. Postavljanje pitanja poverenja Vladi nema nikakve veze sa bilo kakvim novim koalicijam, sa SPS-om ili radikalima. Radi se o tome da unutar koalicije DOS tražimo otvaranje rasprave o radu Vlade. Tražimo isto što su tražile i ostale stranke u DOS-u dok su bile u opoziciji. Medutim, danas to izgleda tražimo samo mi. O onima koji obavljaju javne poslove se mora razgovarati na adekvatnom mestu - prvo u okviru organa DOS-a, a zatim u Parlamentu. Na Predsedništvu DOS-a cemo govoriti o odgovornosti rada Vlade i necemo tražiti dva, tri ili pet ministara više, jer to nije suština problema sa kojima su gradani suoceni, a sa njima i DSS. Nije mi poznato da je ova Vlada vodila bilo kakvu ekonomsku politiku. Ona jednostavno nije imala ekonomski koncept ili program. Jedno od obecanja Vlade je bilo da ce doneti paket mera kojima ce se oživeti privreda, i to pre nego što se prede na sprovodenje zakona o privatizacija. U meduvremenu je trebalo razvijati dobre odnose sa medunarodnim finansijskim institucijama, prihvatati pomoc i upotrebiti je za socijalne programe, pomoci narodu da preživi. Nasuprot tome, Vlada je vodila politiku bez koncepta, i zato ne mogu da kažem šta zameram vladinom programu, jer vladin program ne postoji. Rezultat politike ove Vlade jeste 40% niža industrijska proizvodnja. Da li je do toga dovelo neznanje ili je to ucinjeno namerno da bi se obezvredio privredni potencijal ove zemlje, to moramo da raspravimo na Predsedništvu DOS-a. Moramo utvrditi da li je u pitanju bilo neznanje ili namera. Ako je to namera, onda je naš problem veliki. Da li su pojedina ministarstva preko kojih ide finansijska pomoc za privatizaciju zadovoljna svojim radom zbog toga što je naš privredni potencijal obezvreden? Da li je to neciji interes ili nije? O tome moramo otvoreno porazgovarati. Nemamo razloga da lobiramo stranke u DOS-u za izglasavanje nepoverenja Vladi. Svako je svestan situacije u kojoj se zemlja nalazi, a ko toga nije svestan ne može da se bavi politikom. A onaj ko je svestan, a ne odnosi se odgovorno prema svojim obavezama, imace prilike da snosi posledice na sledecim izborima. Na jednoj sednici Predsedništva DOS-a ne može da bude rešen ovaj problem. Ocekujem minimum odgovornosti predstavnika clanica DOS-a i otvorenost za argumente DSS. Mi cemo sa argumentima prvo izici na Predsedništvu, pa tek onda u javnost. Ocekujem da se o tome zapocne razgovor, a ne da se sastanak pretvori u opredeljivanje za DS ili za DSS. Rezultat ovog prvog sastanka treba bude spremnost da se zapocne analiza rada svakog ponaosob u vlasti. A kadrovske promene treba da budu samo rezultat takve rasprave. Zapitajte se da li smo postigli rezultate koje smo ocekivali, a pri tome ne amnestiram ni DSS? Da li narod može da nas preživi? Ukoliko DS na sastanak DOS-a dode sa idejem da u Vladi ipak postoje svete krave, mada je Đindic izjavio da ih u Vladi nece biti, a sada Ceda Jovanovic kaže da su Batic i Mihajlovic svete krave, ako, dakle, ima svetih krava, onda ne znam šta cemo sa kravama, ali moramo znati šta je razultat našeg rada Ima li rezultata u pravosudu? Da li imamo adekvatna rešenja u MUP-u? Ako nemamo, zašto nemamo. Da li je sudstvo nezavisno? Da li je nezavisnije nego što je bilo? Šta radi Privredni sud? Kakve su posledice rada Privrednog suda? O tome treba razgovarati, a koji je ministar za to odgovoran, to ce biti tek posledica tog razgovora. Suština jeste u odgovornom delovanju svakog pojedinca da bi rezultati bili drugaciji nego što su sada. Ukoliko bude stav da ipak postoje svete krave, onda nemamo šta da ocekujemo od Predsedništva, vec od rezultata glasanja u Parlamentu. ----------------------------------------------------------------------- E-mail: [EMAIL PROTECTED] http://www.dss.org.yu Demokratska stranka Srbije, Brace Jugovica 2a, 11000 Beograd, Jugoslavija Tel: (381 11) 182 535; 183 525; 638 013; 328 2886 Fax: (381 11) 328 1793

