Miroslav Antic wrote:
Vojislav Ko�tunica: Ili postoji podr�ka organizovanom kriminalu, ili oni koji su najodgovorniji za borbu protiv kriminala nisu sposobniNe mo�emo dalje bez promena u Vladi Srbije
Kriza u DOS dosegla je vrhunac �sluèajem Gavriloviæï¿½, ali se stekao utisak da je informacija o sprezi kriminala i nekih ljudi iz Vlade, koja je potekla iz kabineta predsednika SRJ, ostala na nivou uop�tene kritike, �to je izazvalo burne reakcije iz Vlade i definitivno podelilo DOS na Ko�tunièino i Ðinðiæevo krilo.Predsednik SRJ i DSS Vojislav Ko�tunica, tim povodom, u razgovoru za �Blic� ka�e:
- Za mene je bitna èinjenica da se desila jedna stvar koja bi zaista morala da privuèe ozbiljnu pa�nju javnosti i otvorila pitanje odgovornosti Vlade ili pojedinih ministarstava. Svaka vlada ima izvesno vreme da se doka�e, a kritika svake vlade u demokratskim uslovima mora biti nemilosrdna. Postoje primeri takozvane objektivne odgovornosti vlade, kad nije potrebno da se doka�e neposredna veza izmeðu neèega �to je vlada uradila, a �to je proizvelo �tetu u dru�tvu, jer tada sama vlada preuzima odgovornost za �tetne posledice. To su primeri tragiènih saobraæajnih udesa, kada resorni ministar podnosi ostavku. Ovde se, meðutim, desilo ne�to drugo i mnogo ozbiljnije. Èovek koji je pripadao Resoru dr�avne bezbednosti, koji se nalazio na odgovornim funkcijama, koji je imao vi�e nego zapa�enu karijeru, koji se svojom voljom povukao iz slu�be, koji je, umesto da pokuca na vrata odreðenih ministarstava, pokucao na vrata predsednika republike. Skrenuo je pa�nju na ne�to �to je i javnosti bilo vi�e nego dovoljno poznato. Èinjenica je da kriminalitet nije suzbijen, da je u porastu, da ima veze, po ocenama javnosti, izmeðu pona�anja pojedinih segmenata dr�avnog aparata i mafije, kriminala i pojedinih klanova.
Gavriloviæ je rekao i ne�to vi�e nego �to je javnosti poznato. S druge strane, kad takav èovek govori i o onome �to je javnosti poznato, njegove reèi imaju posebnu te�inu, jer je on èovek �iznutra�. Umesto da se uva�e èinjenice da u Srbiji ima kriminala, sve da Gavriloviæ i nije do�ao u Palatu federacije, da postoje politièka ubistva, da nisu rasvetljena ni ona pre ni ona posle 5. oktobra, izveden je zakljuèak da je problem u tome �to se govori o odgovornosti Vlade. Meðutim, Vlada se mora suoèiti sa odgovorno�æu, s te�kim reèima, ali je bolje da se i sama preispita, nego da odgovornost prebacuje na druge. Zanemaruje se da je ubijen jedan èovek, da je ubijen posle dolaska u kabinet predsednika republike. Tako je sporedno postalo glavno, ali to ne mo�e da prikrije èinjenicu da u Srbiji ima kriminala. Oni koji su nosioci vlasti u Srbiji, a i DSS je do pre neki dan bio u Vladi, moraju snositi odgovornost za te pojave.
Postoje dve moguænosti da se objasni �irenje kriminala u Srbiji. Ili postoji nekakva podr�ka od pojedinaca iz dr�avnog aparata organizovanom kriminalu, ili oni koji su najodgovorniji za borbu protiv kriminala i korupcije nisu sposobni. Bez obzira �ta je posredi, otvara se pitanje odgovornosti. Na�alost, to pitanje se u javnoj debati pretvorilo u pitanje neodgovornosti Vlade, a videli smo u proteklom periodu kakve su bile posledice neodgovornih vlada.
Premijer Ðinðiæ i pojedini ministri insistiraju na dokazima.
- Sadr�ina razgovora koji su u kabinetu voðeni sa Gavriloviæem saop�tena je jedinom nadle�nom mestu, a to je republièki javni tu�ilac. Ni�ta van toga iz kabineta nije iza�lo.Da li u onome �to je saop�teno javnom tu�iocu postoje elementi da on pokrene istragu po slu�benoj du�nosti?
- To æe on sam da odluèi, da proceni koji su to elementi za pokretanje istrage.Da li su u izve�taju tu�iocu spominjana neka konkretna imena kad je reè o kriminalu?
- Bilo je nekoliko imena, ali ti ljudi su se veæ na drugi naèin do sada pominjali u javnosti. Ilustracije radi, bilo je ukazivanja na nekoliko ljudi koji su nosioci te pojave.Koincidencija dolaska Gavriloviæa u kabinet, onoga �to je rekao, i njegovog ubistva izazvala je razlièite komentare u javnosti. Pre dva dana ministar policije Du�an Mihajloviæ je izjavio da DB nikoga ne prislu�kuje i da ste odbili da ljudi iz srpskog MUP pregledaju va� kabinet. Da li ste ikada pomislili da vas neko prislu�kuje?
- Prislu�kivanjem se ne mora baviti samo Slu�ba dr�avne bezbednosti, veæ i pojedinci. Tehnika je uveliko napredovala. Ukoliko DB nije u stanju da spreèi tu pojavu, a ona jeste nezakonita, onda odreðene slu�be MUP takoðe ispoljavaju nesposobnost. Pre izvesnog vremena je u jednom nedeljniku i na sajtu jedne beogradske radio-stanice osvanuo navodni transkript razgovora koji smo vodili ja i gospodin Ðinðiæ uoèi Milo�eviæevog hap�enja i izruèenja Hagu. Taj transkript je neautentièan, ali se pojavio kao transkript razgovora �to je jo� jednom ukazalo na moguænost prislu�kivanja telefonskih razgovora. Transkript je skinut sa sajta kad je sa odreðenog mesta upozoreno da razgovori predsednika SRJ i predsednika Vlade ne mogu biti prislu�kivani.Prislu�kivanjem mo�ete doæi i do neèega �to je autentièno, ali da se mo�e iskoristiti kao osnova za razlièite konstrukcije.
Da li se kriza u DOS mo�e re�iti na sednici Predsedni�tva i kakav je kompromis moguæ?
- Svaka politièka odluka, posebno zbog okolnosti u kojima se zemlja nalazi, mora se dobro odvagnuti i mora biti praæena jednim razlo�nim kompromisom. Meðutim, postoji samo jedna vrsta kompromisa na koji ni DSS ni ja lièno nismo spremni, a to je kompromis sa neistinom. U okviru svega ostalog se problem mo�e re�avati, ali se ne mo�e preæi preko neèega �to je istina. Ne mo�e se preæi ni preko neèega �to je su�tinska potreba, a to je odgovornost pojedinih ministarstava i Vlade. To pitanje se mora otvoriti i o njemu se mora razgovarati. Uostalom, zar ministar unutra�njih poslova nije izjavljivao da æe da podnese ostavku ako se brzo ne re�e sluèajevi ubistva Æuruvije, Ibarske magistrale, otmice Ivana Stamboliæa i Mi�koviæa... U poslednje vreme desila su se nova ubistva. Kao da su ministarstvo i Mihajloviæ poku�ali da krenu jednom neobiènom logikom, da je lak�e re�iti stare sluèajeve, nego nove ili neke jo� starije, �to prosto nije taèno. Najlak�e je re�iti nove sluèajeve ubistva, kao �to je ubistvo Momira Gavriloviæa, a ako ne mo�e da se re�i, neko treba da snosi posledice.S obzirom na stavove �druge strane�, izgleda da je kompromis malo verovatan.
- Uvek sam davao prednost i mislim da je to najbolje za SRJ, reforme, regulisanje na�ih odnosa sa svetom da se re�i ustavno pitanje. Za mene je logièan redosled - prvo ustav, onda izbori. Sve drugo stvara probleme i dovodi do krize. Zato je bitno da se povede rasprava o sprovoðenju reformi ili o kriminalu, da se stvore uslovi za razgovor koji ne prejudicira ishod, veæ da sama rasprava iznedri re�enje koje je za zemlju najbolje. Meðutim, ima ljudi koji se pla�e i same rasprave ili bilo kakve upitanosti o kvalitetu rada Vlade, odnosno pojedinih ministara. To nije dobro, jer nas vraæa u vremena kada su se zakonima �titili lik i delo pojedinih liènosti ili pojedinih institucija.Gde je izlaz iz svega toga?
- To æe pokazati rasprava. Hoæu da verujem da æe ono �to je razlo�no prevagnuti. Nije moguæe nastaviti dalje bez bilo kakve promene u Vladi Srbije i u njenom delovanju. Ne�to se mora promeniti, ali poku�ajmo kroz raspravu u DOS ili u Skup�tini da doðemo do toga �ta je to �to bi trebalo da promenimo, �to æe omoguæiti da se proces reformi, koji je negde u samom zaèetku, negde ni u zaèetku, nastavi i da se otvori proces presecanja korena korupcije i organizovanog kriminala. Samo tako Jugoslavija i Srbija mogu da postanu, i na delu, nosioci demokratskih promena.Spomenuli ste raspravu u Skup�tini. Da li to znaèi da raèunate na glasove SPS i SRS ukoliko bi se i�lo na izglasavanje nepoverenja Vladi?
- Ne, nismo razmi�ljali o stavljanju na dnevni red izglasavanje nepoverenja Vladi. Razmi�ljali smo o odgovornosti, a o tom pitanju se mo�e raspravljati na vi�e naèina. Ne mislim da je rasprava o nepoverenju Vladi najbolji naèin da se re�i problem, s obzirom na �ire posledice takvog poteza. Namera je da se kroz odgovarajuæe institucionalne forme, anketne odbore ili odgovarajuæa skup�tinska tela, koja bi se bavila borbom protiv kriminala i korupcije, te pojave spreèe.Spoj diletantizma i neodgovornosti
Nenad Èanak vas je optu�io da ste planirali vojni puè. Niste reagovali.- Nisam osetio potrebu da reagujem, jer je mali broj onih koji bi osetili potrebu da odgovore na takve izjave. Pojava Nenada Èanka i njegove izjave predstavljaju zanimljiv spoj diletantizma i neodgovornosti. Jedno i drugo se sjajno spojilo, uz dobro znanu naganjaèku komunistièku retoriku. Sve to zajedno apsolutno nema veze sa istinom. http://blic.gates96.com/

