B I L T E N V E S T I
23. AVGUST 2001.
SR JUGOSLAVIIJA
KOSTUNICA U GORNJEM MILANOVCU: JA I MOJI SARADNICI SE NE BAVIMO
KADRIRANJEM
GORNJI MILANOVAC, 22. avgusta (Tanjug) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica izjavio je danas u Gornjem Milanvcu da se on i njegovi
saradnici
ne bave nikakvim kadriranjima i da je prica o tome "najnotornija
neistina,
a tim neistinama se bave pojedini mediji koji se zapravo bave
kadriranjem".
"Oni koji pisu o kadriranju tamo gde ne postoji, a u Kabinetu
predsednika Jugoslavije sigurno ne postoji, bave se kadriranjem i idu
dotle
da ugrozavaju ljudske zivote", istakao je jugoslovenski predsednik,
govoreci o optuzbama koje se odnose na pojedine ljude iz njegovog
kabineta
da "vrse kadriranje", pogotovo o "slucaju Gavrilovic".
"Mene to ne zanima, jer je funkcija predsednika Jugoslavije
vrlo
ogranicena. Ali, prilike u zemlji su teske, a ja u politiku nisam usao
ni
zbog politickih, ni zbog stranackih obzira, vec sam usao zbog drzavnih,
moralnih i socijalnih prilika u zemlji", naglasio je Kostunica. "Zato
sam
smatrao da svakoga ko pokuca na moja vrata treba da saslusam. Citava
armija
sirotinje, posebno kosovske, prosla je kroz moj kabinet. Ljudi koji su
nekada pripadali drzavnom aparatu takodje su dolazili", rekao je
Kostunica.
On je dodao da su se zalili svi i pripadnici opozicije i
pripadnici policijskih i vojnih struktura koji su nekada bili cak i
nacelnici Generalstaba. Ljudi zaduzeni za bezbednost u vojsci i mnogi
drugi
jednostavno su iznosili probleme sa kojima se suocavaju.
"Na taj nacin sam razgovarao i s gospodinom (bivsi radnik
Sluzbe
drzavne bezbednosti Momir) Gavrilovicem, kao i sa svima drugima koji su
dolazili pre njega i nicega vise u tome nije bilo. Naravno, svi ti ljudi
su
govorili o tome sto i ja govorim o kriminalu, da su nezadovoljni
prilikama
u sluzbi i zalili su se na povezanost pojedinih delova policije sa necim
sto je organizovani kriminal", istakao je Kostunica.
Prema njegovim recima, stvari su tu veoma jasne kada se radi o
sprezi kriminala i delovanja policije ili te sprege ima zato sto se
kriminal siri ili mozda te sprege nema, ali su oni koji bi trebalo da se
obracunaju s kriminalom jednostavno nesposobni.
Zamoljen da iznese imena ljudi koje je pomenuo pokojni
Gavrilovic,
Kostunica je istakao: "Imaju ti ljudi imena i prezimena, ali za mene
koji
sam legalista zakon je iznad svega. Svi podaci o tim ljudima se nalaze u
zabeleskama koje su upucene javnom tuziocu". "To je ta normalna
komunikacija. Na zalost, u nasoj zemlji se istrage vode tamo gde ne
treba
da se vode. Vode se u medijima i javnosti, cime se utice na
nepristrasnost
postupka i na nezavisnost pravosudnih institucija. Mi smo sve to ucinili
na
legalan nacin i u zabeleskama se nalaze sva imena onako kako ih je
pokojni
Gavrilovic saopstio", rekao je Kostunica.
U toku boravka u Gornjem Milanovcu predsednik SRJ posetio je
privatnu pekaru "Polje" i milanovacku crkvu i odrzao sastanak s
predstavnicima lokalne vlasti. Prilikom susreta s predstavnicima
privrede u
Gornjem Milanovcu, Kostunica je upoznat i s problemima sa kojima se
suocavaju, nekada i u svetu poznata, milanovacka preduzeca.
KOSTUNICA U CACKU: REFORME MOGUCE AKO DRZAVA SPRECI ORGANIZOVANI
KRIMINAL
CACAK, 22. avgusta (Tanjug) Predsednik SRJ Vojislav Kostunica
danas je u Cacku razgovarao u Skupstini opstine sa lokalnim
rukovodstvom, a
potom je posetio najvecu fabriku u ovom kraju, kompaniju "Sloboda".
Generalni direktor "Slobode" Radomir Ljujic upoznao je Kostunicu sa
naporima da se ta kompanija, koja je tesko stradala za vreme NATO
agresije,
oporavi i dobrim delom obnovi asortiman ranije proizvodnje aparata za
domacinstvo i artikala specijalne namene, kao i da se ponovo vrati na
svetsko trziste.
Posle obilaska proizvodnih pogona, gde su jugoslovenskog
predsednika srdacno docekali radnici prve smene, Kostunica je izjavio da
je
veoma zadovoljan onim sto je video u "Slobodi", posebno velikim trudom
zaposlenih da tesko stradalu fabriku obnove, ne oslanjajuci se samo na
pomoc drzave, nego i uzdajuci se u sopstvene snage.
"Ocigledno je da su prvi rezultati veoma dobri i da mogu
posluziti
kao primer i drugim privrednim organizacijama, ne samo onima koji su
stradali od bombi, nego i onima koji su cekali da im neko drugi resava
probleme nastale usled novih uslova privredjivanja", kazao je Kostunica.
U pratnji Kostunice bili su savezni premijer Dragisa Pesic i
predsednik Skupstine Srbije Dragan Marsicanin.
Po dolasku iz obliznjeg Gornjeg Milanovca, Kostunica je pred
zgradom Skupstine opstine, gde su ga docekali predstavnici opstine sa
Velimirom Ilicem na celu, vise stotina gradjana, kao i brojni novinari,
rekao da hoce da cuje glas naroda, i lepu i oporu rec, da sazna sto
vise.
"Prilike su nas sprecile da i ranije krenemo na ovu vrstu putovanja, ali
toga ce ubuduce biti vise. Tek tako, a ne na neki papirnat nacin, moze
se
saznati sta se stvarno u zemlji desava, kako se zivi, a ne zivi se lako.
To
dobro znam i zato sam ovde, da pomognem koliko umem i mogu", rekao je
Kostunica.
CACAK, 22. avgusta (Tanjug) Jugoslovenski predsednik Vojislav
Kostunica izjavio je danas u Cacku da stvarne i delotvorene reforme nisu
moguce ako se drzava ne izbori sa organizovanim kriminalom i ako ne bude
imala jako pravosudje i jaku policiju.
U razgovoru sa predstavnicima politickog, privrednog i javnog
zivota Cacka i okoline, Kostunica je istakao da se ne moze dozvoliti da
imamo "zarobljenu drzavu", drzavu koja je na razne nacine zatocena,
ucenjena i pritisnuta od strane kriminalaca.
On je podsetio da je prosle jeseni, prihvatajuci se
predsednicke
kandidature, prethodno postavio dva uslova: da se ocuva zajednicka
drzava
Srbije i Crne Gore i da se uspostavi pravna drzava. Samo uspostavljanjem
pravne drzave moze se spreciti da korupcija i kriminal uzmu jos vise
maha,
zakljucio je Kostunica.
Predsednik Kostunica izjavio je u Cacku da "sada ne smemo da
budemo ni pod Zapadom ni pod Amerikom, nego da budemo i sa Zapadom i sa
Amerikom". Istakavsi da je "ranije mnogo nasih ljudi izrazavalo svoju
odanost Moskvi", a da su "neki danas potpuno poslusni prema Vasingtonu",
Kostunica je rekao da "nama ni jedna ni druga vrsta slepe poslusnosti
nije
potrebna".
On je istakao da se sada ne mogu preko noci i bez preke potrebe
odbaciti toliki ljudi. "Sve one koji su prihvatili nova pravila i
kompetentni su za neki koristan posao, posebno u privredi, a nisu
napravili
nikakva zla dela u proslosti, treba ostaviti."
KRALJEVO-KOSTUNICA: BEZ DEMOKRATIJE NEMA REFORMI
KRALJEVO, 22. avgusta (Tanjug) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica
izjavio je veceras u Kraljevu da bez reformi nema demokratije i ocenio
da
reforme u nasem drustvu ugrozavaju korupcija i kriminal.
"Nisu reforme najvisa vrednost, najvisa vrednost su demokratija
i
vladavina prava. Postoji nesto sto reforme moze da dovede u pitanje i
ugrozi: korupcija i kriminal u drustvu", rekao je Kostunica u obracanju
gradjanima Kraljeva u sali Skupstine opstine.
On je ukazao da su se korupcija i kriminal "mnogo natalozili" i
proteklih 50 godina i da se ne mogu "preko noci iskoreniti".
"Niko nije mogao ocekivati da cemo jednostavno preko noci
ziveti u
jednom drustvu koje ce toga biti liseno. I u zapadnim drustvima
korupcija i
kriminal uzimaju maha, ali se stavljaju pod kontrolu", kazao je
Kostunica.
Prema njegovim recima to se cini zahvaljuci trima
institucijama nezavisnoj stampi, sudstvu i policiji.
"Tu su ucinjeni odredjeni koraci, ali nemamo razloga da budemo
njima zadovoljni", ocenio je predsednik SRJ.
"Unapred sam hteo da upozorim na opasnost od kriminalizacije
drustva. To je nesto sto je u mnogim zemljama ugrozilo demokratske
promene
i demokratske reforme", kazao je on.
Kostunica je podsetio da je borba protiv kriminalizacije
drustva
proklamovana na samom pocetku drustvenih promena, "u septembru 2000, u
decembru jos vise, i moramo videti sta je na tom planu uradjeno".
"Krimanal i korupcionasi mogu zarobiti i samu drzavu, ne u
celosti, ali pojedine njene funkcionere. Mi se moramo protiv toga boriti
i
nama su podjednako vazne i demokratija i vladavina prava i reforme i
borba
protiv korupcije".
"Mi pokusavamo u ovim susretima, u razgovorima, u osluskivanju
da
saznamo sta narod misli, sta kazuje, obrenovicevski rececno, sta gundja,
sto je najbolji dokaz njegovog raspolozenja", kazao je Kostunica.
Jedno od pitanja gradjana predsedniku Kostunici odosilo se na
registraciji raseljenih sa Kosmeta. On je rekao da se treba
registrovati,
ali da licno sumnja da ce se izbori na Kosmetu odrzati.
KRALJEVO, 22. avgusta (Tanjug) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica
rekao je veceras u Kraljevu, obracajuci se ispred zgrade Skupstine
opstine
gradjanima raseljenim sa Kosmeta, da ce drzava ucini sve kako bi se
razresila sudbina Srba nestalih u toj pokrajini posle dolaska UNIMIK.
"Vi dobro znate da smo se vise puta do sada sreli. Vi znate
koliko
puta sam govorio o vasem jadu, o vasoj muci, i znam sta je to. Znam sta
je
ljudska nesreca, sta je izgubljen ljudski zivot, ali znam iznad svega
sta
znaci jos kada se ne zna da li je taj zivot izgubljen ili nije, kada se
zivi u neizvesnosti. Prema tome, kazem vam da necemo prestati, ne samo
da
govorimo, nego da se borimo da saznate sta je sa vasima, da do njih
dodjemo", rekao je Kostunica okupljenim gradjanima.
Uz skandiranje okupljenih "Hocemo zive", Kostunica je kazao:
"Verujte, verujte ovoj drzavi, verujte kada vam kazem jednostavno da je
to
isto, kao za vas i za nas i za mene, stvar koja se ne skida sa dnevnog
reda
i ponavljam, mi se borimo za to, mi mislimo na sve ove ljude na koje vi
mislite i koje vi volite isto onako ko sto vi volite i kao sto mi vas
volimo".
KOSTUNICA RAZGOVARAO SA DJINDJICEM, O DOS IDUCE NEDELJE
CACAK, 22. avgusta 2001. (Beta) - Predsednik SRJ i lider DSS
Vojislav Kostunica izjavio je danas u Cacku da je razgovarao sa
premijerom
Srbije i predsednikom Demokratske stranke Zoranom Djindjicem. On je na
tribini u cacanskom Domu kulture najavio da ce sastanak predsednistva
DOSa
o problemima u toj koaliciji biti zakazan pocetkom iduce nedelje.
Kostunica je rekao da je DSS nezadovoljna brzinom reformi u
zemlji, nepostovanjem ustavnosti, pojavom kriminala i narocito ubistava,
navodeci da nisu razresena ni mnoga ubistva pocinjena pre promene vlasti
u
zemlji, a da su se nakon toga ubistva nastavila.
DSS je hteo da "dramatizuje stvari oko tih pitanja", rekao je
Kostunica na tribini pred oko 600 ljudi, navodeci da o svim spornim
pitanjima u vlasti mora biti otvoren razgovor i zatrazena odgovornost.
Kostunica je precizirao da ce pitanje odgovornosti u vlasti "biti
inicirano
na nacin koji nece ugroziti drzavu, vec ce je samo uciniti jacom".
SRJ-HOLANDIJA: SAVEZNI MINISTAR SAOBRACAJA PRIMIO HOLANDSKOG AMBASADORA
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Savezni ministar saobracaja
i
telekomunikacija Bozidar Milovic razgovarao je danas sa ambasadorom
Kraljevine Holandije Kesom Klompenhouverom.
Ministar Milovic je tom prilikom istakao da je Konferencija o
transportu na unutrasnjim vodenim putevima zakazana za 5. i 6. septembar
u
Roterdamu prilika da jugoslovenska delegacija istakne prednosti recne
plovidbe Koridorom sedam.
"Resavanje problema ciscenja korita reke Dunav treba da
obuhvati
kompletno korito jer bezbedne plovidbe nece biti dok se ne izvade bombe
i
eksplozivna sredstva zaostala od NATO bombardovanja", pise u saopstenju.
U saopstenju se jos navodi da je u pripremi sporazum o drumskom
saobracaju izmedju Holandije i Jugoslavije koji treba da bude potpisan u
bliskoj buducnosti.
DUGALIC: I SA NAPULJSKIM USLOVIMA, SRJ JE VISOKO ZADUZENA ZEMLJA
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Pomocnik saveznog ministra
finansija Veroljub Dugalic ocenio je danas da bi SRJ, i ako dobije
najpovoljnije uslove otpisa dugova Pariskom i Londonskom klubu, ostala
visoko zaduzena zemlja. Dugalic je, u izjavi da "Vecernje novosti",
konstatovao da bi se time spoljna zaduzenost zemlje nakon toga vratila
na
nivo iz 1991. godine.
On je kazao da se mogucnost otpisa do dve trecine spoljnog
duga,
koji ukupno iznosi 12 milijardi dolara, odnosi samo na Pariski i
Londonski
klub poverilaca, dok se preostali iznos do 12 milijardi dolara odnosi na
obaveze prema drugim medjunarodnim finansijskim organizacijama, kod
kojih
ne postoji mogucnost otpisa dugova.
Prema njegovim recima, osnovni problem za dobijanje "napuljskih
uslova" za otpis dela spoljnog duga je sto je "nas drustveni proizvod
veci
od predvidjenog cenzusa", zbog cega su neke zemlje spremne "da nam
progledaju kroz prste, a neke su skepticne".
"Dobijanje kljucne podrske SAD za dobijanje napuljskih uslova
nije
tako jednostavno, jer ono sto kaze njihovo ministarstvo finansija, ne
znaci
da ce potvrditi i Senat odnosno Kongres", kazao je Dugalic, koji je clan
G17.
Dugalic je rekao da bi resenje problema dugova prema Pariskom i
Londonskom klubu trebalo da usledi tokom septembra, odnosno oktobra.
On je dodao da se u otpisu dugova razmatra i opcija dobijanja
"hjustonskih" uslova otpisa, sto znaci veliki broj reprogramiranja,
odnosno
odlaganja dospelih obaveza. "To moze da izgleda lepo, ne morate da
placate
dug dve ili pet godina, a onda se opet pravi novi aranzman i dobija novo
odlaganje. Taj racun mora jednom da stigne, a u medjuvremenu kamate idu
na
kamatu", objasnio je pomocnik saveznog ministra finansija.
Dugalic je ocenio da sustina nije u stalnom odlaganju dugova
prema
stranim poveriocima, vec u osposobljavanju domace ekonomije da kreira
drustveni proizvod, povecava izvoz i devizni priliv i na osnovu toga
stekne
mogucnost da otplati svoje dugove.
NOVI AMBASADOR SRJ U CESKOJ PREDAO AKREDITIVE HAVELU
PRAG (Tanjug) Novi jugoslovenski ambasador u Ceskoj, profesor
Aleksandar Ilic (55), predao je danas u Pragu akreditive ceskom
predsedniku
Vaclavu Havelu.
Havel se u razgovoru sa novim ambasadorom posebno interesovao
za
politicku situaciju u nasoj zemlji; razvoj odnosa unutar jugoslovenske
federacije, buducnost Kosova i Metohije i stav beogradskih vlasti prema
planiranim izborima u Pokrajini.
Ceska je povodom dolaska novog ambasadora ispoljila posebnu
paznju
prema Jugoslaviji: Ilic je u Prag doputovao u nedelju, 12. avgusta, vec
posle tri dana predao je kopije akreditiva u ministarstvu inostranih
poslova, a samo nedelju dana posle toga usledio je prijem na Hradu, u
zvanicnoj rezidenciji predsednika Ceske.
Ilic je poznati srpski bohemista i kao profesor na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Beogradu, predavao je svetsku i cesku
knjizevnost
od 1975. godine.
REPUBLIKA SRBIJA
DJINDJIC U KRUSEVCU
KRUSEVAC, 23. avgusta (Tanjug) Delegacija republicke vlade
koju
predvodi premijer Zoran Djindjic danas je radnu posetu Resavskom okrugu
zapocela boravkom u Skupstini opstine Krusevac. Posle razgovora sa
predstavnicima lokalne samouprave i privrede ovog podrucja, predstavnici
republicke vlade obici ce vise privrednih kolektiva ovog podrucja.
Uz premijera Djindjica, u delegaciji republicke vlade su i
ministri Bozidar Djelic, Aleksandar Vlahovic, Gaso Knezevic, Dragoslav
Sumarac, kao i pomocnici ministara.
Predvidjeno je da srpski premijer poseti krusevacku Hemijsku
ondustriju "Zupa", jedno od 16 preduzeca koja se odlukom republicke
vlade
nalaze na prvom tenderu za privatizaciju, kao i Holding kompaniju "Prva
petoletka" u Trsteniku.
Ministri i pomocnici ministra posetice Hemijsku industriju
"Merima", preduzece za puteve "Krusevac put" i Poljoprivredni kombinat
"Varvarinsko polje" u Varvarinu, a razgovarace i sa predstavnicima
drustvenih delatnosti ovog podrucja, kao i rukovodstvom republicke
Uprave
javnih prihoda.
Predvidjeno je da Djindjic i njegovi saradnici veceras
razgovaraju
s novinarima i gostuju na lokalnoj RTV Krusevac.
PREMIJER DJINDJIC POTVRDIO SASTANAK SA KOSTUNICOM
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta-Rojters) Premijer Srbije Zoran
Djindjic potvrdio je danas agenciji Rojters da se sastao sa predsednikom
SRJ Vojislavom Kostunicom u utorak kako bi razgovarali o situaciji
nastaloj
nakon odluke DSS da izadje iz republicke vlade.
"Saglasili smo se da je politicka stabilnost uslov za opstanak
reformi", rekao je Djindjic.
MINISTAR DJELIC: AKO SE DOKAZE KORUPCIJA NAPUSTAM VLADU
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Ministar finansija Bozidar
Djelic izjavio je da ce napustiti Vladu Srbije ukoliko se dokaze da je u
njoj bilo korupcije, pise "Blic". Djelic je i intervjuu tom beogradskom
dnevniku kazao da je i iz Rusije otisao "onog momenta kada je ustanovio
da
je bilo korupcije u toj Vladi". "Tako bih postupio i u ovom slucaju i to
istog minuta. Do sada korupciju u Vladi Srbije nisam konstatovao. Nisam
video nista sto lici na to. Ako toga ima, jako je vazno da se dokaze
tako
nesto, jer to ne sme ni u kom slucaju da se prikrije. Ako se dokaze da
je
toga bilo u ovoj Vladi, ja cu je napustiti", kazao je srpski ministar
finansija.
On je dodao da se ne oseca "ni malo pogodjenim" optuzbama o
korupciji u Vladi, da se ne boji kritike, kao i da je "veoma ponosan" na
ono sto je njegovo ministarstvo do sada uradilo.
"Ako DOS misli da neko drugi moze to bolje da radi, nije
problem,
jer ja sigurno nisam ovde dosao zbog fotelje ili funkcije. Ipak, ne
osecam
se ugrozenim", kazao je Djelic.
Ministar finansija smatra i da bi se kriza Vlade Srbije lose
odrazila na direktno investiranje u privatizaciju u nasoj zemlji, jer,
kako
je kazao, "strane kompanije nece da ulazu ako ne znaju kakva je Vlada,
kakva je njena politika".
"Ako je rekonstrukcija (Vlade Srbije) odgovor, onda neka bude
to.
Ako su to novi izbori, nek bude tako... Ne bih voleo rumunsko scenario
gde
je postojala jedna koalicija koja nije mogla da se dogovori oko minimuma
zajednickog programa. Tamo je mrcvarenje trajalo dve godine, a nas narod
i
zemlja to ne zasluzuju", kazao je Djelic.
On je kazao i da do kraja godine "nasi gradjani ne mogu da
ocekuju
sjajnu situaciju", ali da mogu da ocekuju "blagi rast standarda".
Zamoljen da "predvidi" stepen inflacije do kraja godine, srpski
ministar finansija je rekao da "godisnji okvir koji imamo od 30 do 35
odsto
nece biti lako postici", ali da inflacija "nece biti puno iznad toga".
"Ako budemo iznad, bice to samo za koji procenat vise, jer se
ne
ocekuju otklanjanja dispariteta cena, a oni su bili uzrok vise od dve
trecine inflacije. Ako uklonite uzrok, uklonicete i posledicu, to jest
inflaciju", kazao je Djelic "Blicu".
DJELIC: POMOC EU DO KRAJA GODINE 120 MILIONA EVRA
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Ministar finansija Srbije
Bozidar Djelic izrazio je uverenje da ce SRJ do kraja godine od EU
dobiti
120 miliona evra makroekonomske pomoci. Vec u septembru ce u savezne
devizne rezerve iz donacija EU stici 35 miliona evra, rekao je Djelic na
konferenciji za novinare u Skupstini Srbije. On je ocenio da je
insistiranje premijera Srbije Zorana Djindjica da EU ubrza priliv novca
dalo rezultate i istakao da je Evropska komisija odlucila da od
predvidjenih 360 miliona evra odmah da 260 miliona, umesto 225 miliona
kojima treba da se podmiri dug Evropskoj investicionoj banci.
Djelic je naveo da ce ostatak jos 40 miliona evra doci do
novembra
i istakao da SRJ u cetvrtom kvartalu moze da racuna i na kredit Svetske
banke izmedju 70 i 80 miliona dolara koji "moze odmah da se upotrebi za
buzzet".
EU, kako je rekao, radi na jos jednom dodatku od 45 miliona
evra.
Prema recima Djelica, te donacije ce omoguciti da Srbija, u
cilju
popunjavanja budzetskog deficita, u trecem kvartalu pocne da se zaduzuje
kod NBJ "na realnoj bazi bez stampanja novca".
Srpski ministar finansija je ocenio da je situacija u
republickom
budzetu bolja od procena i istakao da ce budzetski deficit biti manji od
predvidjenih 22 milijarde dinara.
Djelic je jos rekao da politicka kriza u Srbiji trenutno nema
uticaja na odnose sa Pariskim i Londonskim klubom poverilaca, ali je
istakao da njeno produzavanje moze dovesti do odlaganja resavanja
jugoslovenskih dugova.
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Ministar finasija Srbije
Bozidar Djelic ocenio je danas da je vladin program regulisanja
unutrasnjih
dugova dao dobre rezultate i izrazio uverenje da ce do kraja meseca
vrednost blokiranih racuna provrede Srbije biti smanjena na 30 do 35
milijardi dinara sa pocetnih 136 milijardi. Dobar deo privrede Srbije
je
deblokiran i ta deblokada se odrzava. U blokadi su danas racuni u
vrednosti
od 67 milijardi, a da 1. juna nije zapocet ovaj program blokada bi se do
kraja avgusta popela na 220 milijardi dinara, rekao je on posle sastanka
predstavnika 286 najvecih duznika, svih banka, NBJ i privrednih komora u
Skupstini Srbije.
Republicki ministar finasija je istakao i da je vanredna
multilateralna kompenzacija dala dobre rezultate i naveo da je u dva
kruga
komenzirano 9,5 milijardi dinara ili 7,4 odsto.
Djelic je ukazao da je u toj kompenzaciji Vojska Jugoslavije
"razduzena za 300 do 400 miliona dinara" i dodao da su se mnoge bolnice
i
vrtici uspeli da eliminisu dug dobavljacima i poceli normalno da
posluju. On je istakao da je vise od polovine najvecih duznika
zavrsilo preogore sa poveriocima i potpisalo sporazum o reprogramu
dugova
po uputstvima Vlade Srbije i najavio mogucnosdt produzenja roka za
pregovore do 15. septembra.
"To znaci da sada mogu da pristupe reprogramu fiskalnih dugova
drzavi", rekao je Djelic i najavio je da ce to biti obavljeno u narednih
nekoliko sedmica.
On je kazao da ce preduzecima koja ispune uslove za pristup
reprogramiranju poreskih dogova biti otpisano pola kamate i da ce moci
da
racunaju na interesantne uslove za pocek i reprogram.
MUP MIHAJLOVIC: PREKINUTI IGRU LOPOVA I ZANDARMA
BEOGRAD, 23. avgusta (Tanjug) Nisu tacne optuzbe da je doslo
do
prave eksplozije kriminala u Srbiji i da MUP nije nista uradilo da to
spreci, jer sve te optuzbe demantuju cinjenice, izjavio je za "Glas
Amerike" srpski ministar unutrasnjih poslova Dusan Mihajlovic.
"Nema nikakve eksplozije kriminala", odgovara na najnovije
optuzbe
Mihajlovic i to potkrepljuje uporedjenjem broja izvrsenih krivicnih
dela,
na sto hiljada stanovnika, u Srbiji, Sloveniji, Bugarskoj, Ceskoj,
Francuskoj i Madjarskoj.
"U Srbiji je taj broj 1.356, u Sloveniji 2.830, u Bugarskoj
1.673,
Francuskoj 6.415, u Madjarskoj 4.944 i samo u Ceskoj je nesto manji,
1.100", navodi Mihajlovic.
Procenat rasvetljavanja tih najtezih krivicnih dela je, po
recima
srpskog ministra, iznad evropskog proseka kod ubistava on je 60,56, a
kod
iznuda cak 87,74 odsto, tako da i ta ocena, kako je rekao, ne stoji, kao
sto ne stoji ni ocena da se ne radi nista na sprecavanju organizovanog
kriminala, odnosno na krijumcarenja, pre svega cigareta, nafte i drugih
akciznih proizvoda.
Na pitanje sta je uzrok napada na srpsku policiju, Dusan
Mihajlovic kaze: "Mozda neka neposlusnost ispoljena kada je rec o
otkrivanju drugog dela kriminalne proslosti koji nam je ostavio
Milosevicev
rezim, a to je suocavanje sa ratnim zlocinima. To je hapsenje samoga
Milosevica i nesporazumi u vezi s tim, njegovo izrucenje Hagu, kao i
drugih
gradjana koji nisu imali nase drzavljanstvo, suocavanje sa masovnim
grobnicama, slucajem brace Bitic itd".
"Tu treba traziti prave odgovore zasto se vodi ova neosnovana i
besomucna kampanja na ministarstvo, upravo onda kada smo bili pri kraju
nekih vrlo vaznih istraga", navodi Mihajlovic.
Da li je Mihajlovic spreman da podnese ostavku ako bi to bio
uslov
za opstanak DOS, bilo je jedno od pitanja. "Uslov za moj rad je bio
podrska
i predsednika i premijera, medjutim sada je situacija drugacija. Sada
imamo
konkretne optuzbe, ne samo da nista nismo uradili, nego maltene da smo
zajedno sa premijerom pokrovitelji nekakvog organizovanog kriminala i
mafije u Srbiji. Znaci, nema razgovora ni o kakvoj ostavci dok se to
pitanje ne raspravi i dok neko ne dokaze te tvrdnje, a podaci koje sam
izneo govore nesto drugacije", odgovorio je Mihajlovic.
Odbijajuci mogucnost kompromisa i nagodbi, Mihajlovic insistira
da
se problem rascisti do kraja.
"U svakom zlu ima dobrog i ovo je prilika da jednom prekinemo
tu
igru lopova i zandarma, postenih i nepostenih, i da sve stavimo na sto,
da
se formira jedna zajednicka komisija i da istrazni organi rasprave svaku
mogucu primedbu i da posle toga oni koji prodju taj ispit i ciji
izvestaji
dobiju podrsku u okviru DOS, vlade i parlamenta ostanu na svojim
mestima, a
oni drugi da budu predmet rekonstrukcije vlade. Nema nedodirljivih, ali
mislim da nema nikakvih razgovora o nekim ostavkama ili nagodbama pre
nego
sto to rascistimo do kraja", zakljucio je Mihajlovic u razgovoru sa
novinarom "Glasa Amerike".
POTPREDSEDNIK VLADE KORAC NA KONFERENCIJI "PREGOVORI O BALKANU" U
BERLINU
BEOGRAD, 22. avgusta (Tanjug) Potpredsednik Vlade Republike
Srbije prof. dr Zarko Korac boravice od 22. do 24. avgusta 2001. godine
u
Berlinu radi ucesca na konferenciji Balkanskog foruma koju organizuje
Istrazivacki centar Univerziteta u Minhenu pod nazivom "Pregovori o
Balkanu".
Kako je saopsila Pres sluzba Vlade Republike Srbije, na
konferenciji ce biti reci o medjudrzavnim, medjunacionalnim i
medjuetnickim
odnosima na Balkanu u buducnosti, o stabilnosti u regionu, kao i o
mogucnostima integracije balkanskih zemalja u Evropsku Uniju.
U radu konferencije ce, izmedju ostalih ucestvovati, i prof. dr
Ljubomir Frckovski, bivsi MUP u Vladi Makedonije, Veton Suroi, izdavac
(Koha Ditore), prof. dr Predrag Simic, savetnik za medjunarodnu politiku
predsednika SRJ i Branko Lukovac, MIP Crne Gore. Bice tu i Adrian Gjini,
sekretar za medjunarodne odnose Saveza za buducnost Kosova, Arben
Dzaferi,
predsednik Demokratske partije Albanaca u Skoplju, Skender Hiseni, licni
savetnik Ibrahima Rugove, predsednika Demokratskog saveza Kosova, otac
Sava
iz Srpske pravoslavne crke u Peci, Ilber Hisa, predsednik Kosovske
akcije
za gradjanske inicijative iz Pristine, Ranko Krivokapic, poslanik u
Narodnoj skupstini Crne Gore i Bilal Serifi, savetnik Hasima Tacija,
predsednika Demokratske partije Kosova.
BATIC: SRBIJA VRACA VOJVODINI NAJPRE PROSVETU, NAUKU, KULTURU
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Ministar pravde i lokalne
samouprave Srbije Vladan Batic izjavio je danas da ce nauka, kultura,
prosveta, informisanje i jos neke oblasti biti u prvom delu nadleznosti,
koji ce sa republickog biti prebacene na nivo pokrajine Vojvodine. Batic
je
rekao da je zajednicka ekspertska grupa Vlade Srbije i Izvrsnog veca
Vojvodine vec sacinila orijentacioni plan o prebacivanju dela
nadleznosti
sa republickih na pokrajinske organe i da bi taj plan u naredne dve
nedelje
trebalo da potvrdi i Vlada Srbije.
Odmah nakon toga, dodao je Batic, o predlozenim resenjima
izjasnice se predsednistvo DOSa, na sastanku u Novom Sadu i posle toga
ce
predlozi uci u proceduru Skupstine Srbije.
Batic je rekao da je najveci broj sadasnjih nadleznosti
Republike,
koji ce biti prebacen Vojvodini, uredjen zakonima, pa ce taj proces
zahtevati izmene pojedinih zakona.
Povodom sinocnjeg sastanka predsednistva DOS na kojem je
odluceno
o vracanju dela republickih nadleznosti Vojvodini, Batic je rekao da je
cinjenica da je jedan deo ovlasecanja Vojvodine "voljom bivseg rezima
redukovan" i da se sadasnja vlast zalaze za regionalizaciju i
decentralizaciju.
LIDERI VOJVODJANSKIH STRANAKA ZADOVOLJNI SASTANKOM
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Lideri Vojvodjanskih
stranaka
ocenili su sednicu Predsednistva DOSa o autonomiji Vojvodine kao vrlo
uspesnu.
Predsednik Saveza Vojvodjanskih Madjara Jozef Kasa rekao je za
danasnju "Politiku" da je posebno ohrabren "pozitivnom energijom koja je
iskazana na preksinocnjem sastanku, kako od lidera clanica DOSa, tako i
od
njihovih zamenika". "Skup je, po mom ubedjenju, pokazao da DOS i u
kriticnim momentima ima dovoljno odlucnosti i neophodne snage da iskaze
svoje jedinstvo, stremljenje kao ostvarivanju reformi koje smo obecali u
predizbornoj kampanji i 5. oktobra", rekao je Kasa. Najveci uspeh
sinocnjeg
sastanka, prema oceni Kase, jeste odlucnost svih clanica DOS da
pristupimo
ustavnoj reformi i da se u taj proces krene ne cekajuci odgovore oko
uredjenja odnosa medju federalnim jedinicama.
I lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Canak, koji je
najvecim delom predsedavao sednicom, zadovoljan je uspehom i
plodotvornoscu
skupa. Canak je rekao da je vrlo znacajno sto su satanku prisustvovali
predstavnici svih clanica DOS. "To je za Vojvodinu, ali i za Republiku u
celili izuzetno vazno, jer ce se u skladu sa ustavnom reformom SRJ odmah
pristupiti pripremi novog ustava Republike Srbije na principima
decentralizacije i regionalizacije, u okviru cega ce biti definisan i
ustavni polozaj Autonomne pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji", rekao
je
Canak.
Predsednik Reformista Vojvodine Miograg Isakov je ocenio da se
na
sednici pokazalo da Novi Sad i Vojvodina mogu biti kohezioni faktor u
Srbiji, a ne kako se obicno zlonamerno pokusava predstaviti, kao
elementi
razdora, rascepa, razbija jedinstva... separatizma". "Cinjenica je da su
svi prisutni pozitivno ocenili i podrzali nasu inicijativu da se
razgovara
o Vojvodini, njenoj autonomiji, njenom ustavnom polozaju i, naravno, o
buducem ustavnom uredjenju Srbije u celini", dodao je Isakov. On je
ocenio
da je na taj nacin DOS pokazao da moze uspesno da nastavi da ispunjava
obecanja koja je biracima dao, cak i u situaciji kada postoji izvesna
kriza
u koaliciji.
KOSOVO - METOHIJA
COVIC TRAZI PODATKE O NESTALIMA I GROBNICAMA NA KOSOVU
BEOGRAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Predsednik Koordinacionog
centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic zatrazio je danas od pojedinih
srpskih, jugoslovenskih i medjunarodnih institucija da saopste podatke o
svim nestalim, kidnapovanim i ubijenim licima i spiskove lokacija
grobnica
na Kosovu. Kako je saopstio Koordinacioni centar, Covic je te podatke
zatrazio u cilju formiranja jedinstvene baze podataka o nestalim i
ubijenim
osobama.
Pisma sa tim zahtevom on je uputio Ministarstvu unutrasnjih
poslova, Ministarstvu pravde i lokalne samouprave, Medjunarodnom
komitetu
Crvenog krsta, Crvenom krstu Srbije, Crvenom krstu Jugoslavije,
Komesarijatu za izbeglice, Privremenom Izvrsnom vecu Kosova, Vojsci
Jugoslavije, Zajednickoj Implementacionoj komisiji za sprovodjenje vojno
tehnickog sporazuma iz Kumanova, Kforu, UNMIKu, OEBSu i Medjunarodnom
tribunalu za ratne zlocine i zlocine protiv covecnosti u Hagu.
U saopstenju Koordinacionog centra dodaje se da je formiranje
zajednicke baze podataka o nestalim, kidnapovanim i ubijenim licima
zadatak
koji "samo zajednickim naporom" mogu ostvariti domace i medjunarodne
institucije "u korist svih gradjana SRJ".
TRAJKOVIC PROTIV IZLASKA SRBA NA IZBORE POD POSTOJECIM USLOVIMA
NOVI SAD, 22. avgusta 2001. (Beta) - Predsednik Saveznog
komiteta
za Kosovo i Metohiju Momcilo Trajkovic izjavio je da Srbi sa Kosova
treba
da se registruju za predstojece izbore na Kosovu, ali ne treba da izadju
na
izbore pod sadasnjim uslovima.
"Ja sam se u ponedeljak registrovao, jer sam hteo da svojim
primerom pokazem da i ostali Srbi treba da se registruju, kako bi
ispunili
sve obaveze koje imamo prema medjunarodnoj zajednici. Sada medjunarodna
zajednica treba da ispuni svoje obaveze i da stvori uslove za izlazak
Srba
na izbore", rekao je Trajkovic.
On je ocenio da je registracija za izbore "poslednja obaveza"
koju
Srbi treba da ispune i dodao da je medjunarodna zajednica ta koja ce
odluciti da li ce Srbi izaci na izbore ili ne. "Ona mora da ispuni
odredjene uslove za izlazak Srba na izbore. Bezbednost na Kosovu je
katastrofalna i to mora da se resi. Mora da se resi i pitanje povratka,
pitanje kidnapovanih i nestalih ali i pitanje institucionalne veze
izmedju
Srbije i srpske zajednice sa Kosova, posto pravni okviri koje je doneo
sef
UNMIKa Hans Hekerup vode ka nezavisnosti Kosova", kazao je Trajkovic.
On je rekao da ce srpska zajednica ucestvovati na izborima,
ukoliko se uklone sve pobrojane smetnje, a da "u suprotnom nema sanse".
Trajkovic je dodao da ce medjunarodna zajednica snositi
odgovornost za neizlazak Srba na izbore, kao i da ce u tom slucaju biti
neophodni razgovori.
"Na Kosovu postoji ekstremno albansko drustvo, koje je stvorila
medjunarodna zajednica, i to drustvo nije spremno na multietnicnost.
Zbog
toga i Srbi imaju pravo da na etnickom principu resavaju svoje pitanje,
cime ce do apsurda dovesti medjunarodnu politiku, kako bi se selo i
ozbiljno i razgovaralo", ocenio je Trajkovic.
"Varijanta koju nudi medjunarodna zajednica znaci iseljavanje
Srba
i nema govora o multietnickom Kosovu. To je jedan eksperiment koji nigde
nije izveden. U BiH imate entitete, u Makedioniji je na putu
federalizacija
te drzave i podrzavanje albanske stvari", rekao je Trajkovic.
OEBS: NA KOSOVU REGISTROVANO 7.000 BIRACA
KOSOVSKA MITROVICA, 22. avgusta (Tanjug) Regionalni portparol
EOBS Hans Kristijan Klasing izjavio je danas u Kosovskoj Mitrovici da se
do
proslog ponedeljka, 20. avgusta, na Kosovu registrovalo ukupno 7.000
biraca.
Na severu Kosova do juce se registrovalo 1.150 biraca, rekao je
Klasing na konferenciji za novinare.
Prema njegovim recima, do proslog ponedeljka u Srbiji i Crnoj
Gori
registrovalo se ukupno 16.900 raseljenih sa Kosova.
UNMIK: HEKERUP DEMANTUJE DA SE COVIC SAGLASIO SA IZBORIMA
PRISTINA, 22. avgusta 2001. (Beta) - Sef UNMIK Hans Hekerup
demantovao je danas da je izjavio da se potpredsednik vlade Srbije
Nebojsa
Covic saglasio sa izlaskom kosovskih Srba na opste izbore zakazane za
17.
novembar, saopstio je UNMIK.
"Hekerup nije ni na kojem mestu rekao bilo sta sto bi moglo
biti
protumaceno na taj nacin. U stvari, pitanje izbora nije ni pominjano u
jucerasnjem razgovoru sa novinarima o sastanku sefa UNMIK i Covica u
Merdaru. Takve sugestije predstavljaju neprofesionalno novinarstvo i
najgore namerne dezinformacije", saopstio je UNMIK.
HEKERUP I COVIC U PETAK U PRISTINI
PRISTINA, 22. avgusta 2001. (Beta) - Sef UNMIK Hans Hekerup i
sef
jugoslovenskog centra za Kosovo Nebojsa Covic razgovarace u petak u
Pristini o problemima nestalih osoba na Kosovu i daljem funkcionisanju
jugoslovenskog koordinacionog centra, saopstio je danas UNMIK. "Jedan od
ciljeva sastanka je susret sefa UNMIK sa delegacijom porodica nestalih",
rekla je agenciji Beta portparol UNMIK Suzan Manuel, dodajuci da ce se
Hekerup i Covic sastati u prostorijama UNMIKa u Pristini.
Prema njenim recima, Hekerup i Covic ce, takodje, razgovarati i
o
saradnji UNMIKa i jugoslovenskog koordinacionog centra, lokacijama na
kojima ce biti smestene kancelarije tog centra i bezbednosti
jugoslovenskih
sluzbenika.
Suzan Manuel je rekla i da ce Covic u petak najverovatnije
posetiti i Lipljan, desetak kilometara udaljen od Pristine.
REPUBLIKA CRNA GORA
REFERENDUM: PREDLOG O OSNIVANJU KOMISIJE ZA IZRADU ZAKONA O REFERENDUMU
PODGORICA, 23.avgusta 2001. (Beta) - DPS, SDP i LS Crne Gore
dostavili su Skupstini Crne Gore predlog za formiranje komisije za
izradu
novog zakona o referendumu. O tom predlogu parlament bi trebalo da se
izjasni na zasedanju koje pocinje 4. septembra.
Tim aktom se predlaze da komisiju cine po dva predstavnika svih
parlamentarnih stranaka, cime bi se, kako se navodi u obrazlozenju,
"garantovala ravnopravnost svih partija" u izradi zakona.
Komisija treba da izradi predlog zakona o referendumu o
drzavnom
statusu Crne Gore, a u tom poslu bi saradjivala sa "nadleznim drzavnim
organima i predstavnicima medjunarodnih organizacija u Crnoj Gori".
Precizira se da komisija mora u roku od 15 dana, nakon osnivanja, da
podnese Skupstini pisani predlog zakona o referendumu.
U obrazlozenju predloga za formiranje Komisije, koji je
potpisalo
26 poslanika LS, DPS i SDP, navodi se da je "izrada zakona nuznost, jer
resavanje drzavnog statusa zavredjuje poseban zakon (Lex specialis)".
Liberali, DPS i SDP smatraju da je novi zakon neophodan, jer je
aktuelni "pretrpeo obilje kritika domace i strane javnosti".
Crnogorska opoziciona Koalicija za Jugoslaviju najavila je da
nece
ucestvovati u radu komisije, jer smatra da ne postoje demokratski uslovi
za
pripremu referenduma.
DPSVUKOVIC: ZA RAZGOVORE NA "NIVOU DRZAVA"
PODGORICA, 23. avgusta (Tanjug) Predsednik Izvrsnog odbora DPS
Miodrag Vukovic izjavio je da je "za Crnu Goru potpuno prihvatljiva i
ocekivana izjava srpskog premijera Zorana Djindjica da predstavnici
srpske
i crnogorske vlade treba sto pre da se sastanu i razgovaraju o pitanjima
pune saradnje u svim oblastima izmedju Srbije i Crne Gore, kao drzava".
Vukovic, u izjavi koju prenosi zgencija Montena faks, istice da
Djindjicev predlog da se razgovara o saradnji na nivou drzava "ima
dalekosezan znacaj".
On je rekao da ta saradnja izmedju resornih ministarstava vec
postoji i da je najbolja medju ministarstvima unutrasnjih poslova.
Vukovic je napomenuo da nikakav posrednik u toj komunikaciji,
"u
vidu navodne savezne administracije, ni Srbiji nije potreban" i istakao
da
"Crna Gora ne daje legitimitet toj "navodnoj saveznoj strukturi, niti
pravo
da ona odlucuje o crnogorskim interesima".
Izjave da o buducim odnosima Srbije i Crne Gore treba
razgovarati
ne na drzavnom, nego na politickom nivou, Vukovic je odbacio jer su
"odraz,
izmedju ostalog, i aktuelnog sukoba i krize u DOSu, od koje Djindjic
hoce
da sacuva Vladu Srbije" .
HASKI TRIBUNAL
POCELO ROCISTE U SLUCAJU MILOSEVIC PROTIV HOLANDSKE DRZAVE
HAG, 23. avgusta (Tanjug) U Okruznom sudu u Hagu danas je
pocelo
prvo rociste na osnovu tuzbe bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana
Milosevica, koji osporava legalnost svog hapsenja u Beogradu i drzanja u
zatvoru haskog Medjunarodnog tribunala za zlocine pocinjene na
teritoriji
bivse SFRJ, u Seveningenu od 29. juna.
Milosevic ne prisustvuje rocistu.
U procesu protiv holandske drzave, njega zastupa tim od cetiri
holandska advokata, koji tvrde da su, kako to Milosevic kaze,
"kidnapovanjem" u Beogradu i zatocenjem u Hagu prekrsena njegova ljudska
prava. Oni su juce najavili da ce traziti oslobadjanje Milosevica, na
osnovu holandskog zakona po kome u zatvorima te zemlje ne mogu biti
drzani
zatocenici cije je hapsenje bilo nelegalno u njihovim zemljama.
Holandsku drzavu u procesu predstavljaju dva advokata. Nijedan
od
njih, medjutim, nije bio spreman da komentarise danasnje rociste.
O tome da li je Miloseviceva tuzba dovoljna da se pokrene
sudski
postupak, okruzni sudija u Hagu treba da odluci u roku od nedelju dana.
Eksperti, na koje se poziva holandska stampa, ocekuju da ce
sudija
presuditi da slucaj nije u nadleznosti holandskog sudstva.
Jedan od Milosevicevih advokata, Kanadjanin Kristofer Blek,
medjutim, misli drugacije. Blek je juce izrazio nadu da ce "holandski
sudija imati hrabrosti" da se slozi s Milosevicem. "Ukoliko verujemo u
ljudska prava i vladavinu prava, Milosevic ce biti u Beogradu sledece
nedelje", izjavio je drugi clan advokatskog tima.
REPUBLIKA MAKEDONIJA
TRAJKOVSKI: OGRANICEN MANDAT AKCIJE NATO U MAKEDONIJI
SKOPLJE, 22. avgusta (TanjugAFP) Predsednik Makedonije Boris
Trajkovski odbacio je svaku mogucnost modifikovanja mandata vojne misije
NATO koja pristize u Skoplje i cvrsto se usprotivio uspostavljanju
medjunarodnog protektorata u Makedoniji, kao sto je to slucaj na Kosovu.
Trajkovski je u intervjuu za agenciju Frans Pres izjavio da je "u
pitanju
kredibilitet NATO" i precizirao da je operacija NATO striktno ogranicena
na
sakupljanje oruzja od ekstremnih albanskih pobunjenika.
"Dolazak NATO je odobrila makedonska vlada. Mandat je konkretan
i
misija ce trajati ogranicen vremenski period od samo 30 dana", podvukao
je
Trajkovski.
On je odbacio svaku pomisao na medjunarodni protektorat koji,
kako
ocenjuje AFP, prizeljkuju Albanci na podrucjima gde u Makedoniji cine
vecinsko stanovnistvo, a to je oko jedne cetvrtine drzave.
Ocekujemo da ce NATO brzo sakupiti znatnu kolicinu oruzja, za
razliku od Kosova gde ga "jos sakuplja", istakao je Trajkovski.
Govoreci o perspektivama pripadnika albanske ONA, nakon predaje
oruzja, Trajkovski je procenio da oni nisu zainteresovani za politicke
aktivnosti, i da ce, kao kriminalci i profesionalni vojnici, potraziti
neko
drugo mesto da se tuku. Najvaznije je da oni budu razoruzani, rekao je
makedonski predsednik, odbacivsi mogucnost otvaranja novih zarista
sukoba u
Makedoniji, i izrazivsi nadu da je NATO "spreman za brzo dejstvo", kako
bi
sprecio takav eventualni scenario.
"Makedonija se mozda nalazila pred gradjanskim ratom, ali
nikada
nisam verovao niti sad verujem, da taj rat zele makedonski gradjani,
Albanci i Makedonci", rekao je Trajkovski.
On je ocenio da se posle razoruzanja, na osnovu sporazuma o
miru,
koji su 13. avgusta, potpisali predstavnici makedonskih i albanskih
parlamentarnih partija, svi gradjani Makedonije mogu smatrati
pobednicima.
ROBERTSON: DOLAZAK NATO U MAKEDONIJU "ISTORIJSKI KORAK"
BRISEL, 22. avgusta (Tanjug) GS NATO Dzordz Robertson izjavio
je
da je danasnji dan "vazan za NATO" i "jos vazniji za Bivsu Jugoslovensku
Republiku Makedoniju". "Preduzimamo istorijski korak napred za
obezbedjivanje stabilnosti i bezbednosti u celom regionu Balkana", rekao
je
Robertson na konferenciji za stampu, posle odluke Saveta NATO da
rasporedi
u Makedoniji oko 3.500 vojnika, koji ce pod britanskom komandom, 30 dana
prikupljati oruzje koje albanski ekstremisti i teroristi budu
dobrovoljno
predali.
Robertson je rekao da komandanti ocekuju da ce prikupljanje
oruzja
zapoceti vec tokom iduce nedelje. "Odluka koju je alijansa donela je
pravilna, ali i veoma teska zbog rizika koje donosi", rekao je generalni
sekretar NATO, naglassavajuci da se 19 clanica alijanse ipak slozilo da
posalje svoje vojnike, jer "znaju da su rizici jos veci ukoliko ne odu".
Robertson je izjavio da NATO ima "jasnu pisanu saglasnost
etnickih
albanskih pobunjenika" da ce se razoruzati. "Moramo imati poverenja da
ce
oni koji su dali rec tu rec i ispuniti", rekao je Robertson i dodao da
jos
nije utvrdjena tacna kolicina oruzja, koje treba da prikupe vojnici iz
13
zemalja clanica alijanse.
Po njegovim recima, u sedistu NATO se procenjuju podaci koje su
dali Albanci. "Ukupna suma mora da bude realna" i zasnovana "na kolicini
i
kvalitetu oruzja", dodao je Robertson.
"Uvreren sam da je utvrdjeni rok dobro promisljen. To je
procena
zasnovana na vojnom iskustvu onih koji su bili tamo", rekao je
Robertson.
OEBS: KREJG DZENES NOVI SEF MISIJE OEBS U MAKEDONIJI
SKOPLJE, 22. avgusta 2001. (Beta) - Kanadski ambasador Krejg
Dzenes imenovan je za novog sefa posmatracke misije OEBS u Skopju. Kako
je
danas saopstio OEBS, Dzenes je na duznost stupio 20. avgusta. On je
ranije bio zamenik sefa misije OEBS na Kosovu, kojoj se pridruzio 1999.
godine, kao i u Bosni i Hercegovini gde je boravio od 1996. godine.
GS UN ANAN PODRZAO AKCIJU NATO
SKOPLJE, 22. avgusta 2001. (Beta) - GS UN Kofi Anan podrzao je
danas plan za razoruzanje albanskih pobunjenika u Makedoniji,
naglasavajuci
da je taj plan od sustinskog znacaja za uspeh mirovnog procesa u
Makedoniji. GS UN razgovarao je veceras telefonom sa makedonskim
predsednikom Borisom Trajkovskim i podrzao plan za prevazilazenje
makedonske krize i rasporedjivanje oko 3.500 vojnika NATO koji ce
narednih
tridesetak dana prikupiti oruzje od albanskih pobunjenika iz ONA.
Makedonski predsednik odrzao je veceras i sednicu Saveta za
nacionalnu bezbenost na kojoj je razmatrana situacija u toj drzavi pred
pocetak operacije "Neophodna zetva", koja ce, kako najavljuju
diplomatski
izvori u Skoplju, poceti vec u ponedeljak.
Pre pocetka sastanka ministri odbrane i policije Makedonije
Vlado
Buckovski i Ljube Boskovski pozdravili su odluku NATO o pocetku akcije
razoruzavanja pobunjenika.
RUSIJA KRITIKUJE AKCIJU NATO U MAKEDONIJI
MOSKVA, 22. avgusta (Tanjug) Rusko MIP je, povodom odluke NATO
o
pocetku prikupljanja oruzja u Makedoniji, objavilo saopstenje u kojem
ocenjuje da to nije dovoljno i da je na Kosovu neophodno unistiti uzroke
ekstremizma i nestabilnosti.
Uz ukazivanje da su izvori krize u Makedoniji izvan granica te
zemlje, ponovo se naglasava da je regulisanje tog i drugih zarista
napregnutosti na Balkanu "moguce postici jedino u opstebalkanskom
kontekstu". Put ka tome, smatra se u Moskvi, otvara ruska inicijativa
"za
zakljucivanju pravno obavezujuceg sporazuma o ucvrscivanju bezbednosti i
suvereniteta regiona i o sazivanju u tom cilju balkanskog samita, uz
medjunarodno ucesce".
U vezi sa tim, naglasava se u saopstenju, Rusija "namerava da i
dalje igra aktivnu ulogu u balkanskim poslovima".
Uz ocenu da NATO preuzima na sebe ozbiljnu odgovornost za
dogadjanja u Makedoniji i za prevladavanje krize u toj drzavi, u
dokumentu
Ministarstva se ocenjuje da su "slozenost sadasnje situacije i krhkost
postignutog prekida vatre ocigledni".
Kao novu potvrdu takve tvrdnje, ruski MIP navodi najnovije
"varvarsko rusenje srednjovekovnog pravoslavnog hrama" u Makedoniji, a
takodje se ukazuje da i dalje ostaje opasnost od cepanja drzave po
etnickom
principu.
"U takvim uslovima, napori medjunarodnih organizacija nikako ne
bi
smeli da izgledaju kao podsticanje ekstremizma i fakticko davanje
legitimiteta separatizmu", upozorava se u saopstenju.
Sad je vazno, smatra MIP Rusije, ne samo da se organizuje
dobrovoljna predaja oruzja, nego i "da se okonca prelivanje ekstremizma
i
nestabilnosti s Kosova u Makedoniju i da se preseku kanali materijalnog
i
finansijskog podhranjivanja terorizma i separatizma na Balkanu".
ROGOZIN: PRVO RAZORUZATI ALBANCE NA KOSMETU
MOSKVA, 23. avgusta (Tanjug) Predsednik Komiteta Ruske dume za
medjunarodne poslove Dmitrij Rogozin izjavio je danas da Albance ne
treba
razoruzavati u Makedoniji, nego na Kosovu i Metohiji.
"Pre svega treba preseci kanale doturanja oruzja, jer je
apsurdno
da se sprovodi operacija oruzja u Makedoniji, kad su tamo otvorene
granice,
sela nisu deblokirana, a slovensko stanovnistvo se potiskuje", rekao je
Rogozin.
Ocenjujuci da je sasvim moguce da ce vojnicima NATO biti
predato
"staro govzdje", on je ukazao da je stavljen na kocku i ugled zapadnog
vojnog saveza.
Taj vojni blok je navikao da situaciju vidi sa visine
strateskih
bombardera, ali je direktna konfrontacija za njihove vojnike i
politicare
nesto sasvim drugo. "Oni svoju kozu cene vise nego bilo koja druga
armija u
svetu i verovatno se zbog toga i ogranicavaju samo na prikupljanje
oruzja",
dodao je ruski deputat, primecujuci da Makedoncima ne vredi da se nadaju
u
pomoc nekakvog "dobrog ujaka".
Rogozin smatra da Makedonija treba da priprema svoje specijalne
jedinice, da ih obucava antiteroristickom delovanju i da bolje naoruza
armiju.
META: TIRANA CE "PODSTICATI" ONA DA ISPOSTUJE MIROVNI SPORAZUM
TIRANA, 22. avgusta (Tanjug, AFP) Tirana ce "podsticati"
pripadnike paravojnih formacija ONA da ispostuju mirovni sporazum koji
su
potpisale makedonske i albanske partije, izjavio je albanski premijer
Ilir
Meta, posle danasnjeg razgovora sa vrhovnim komandantom NATO u Evropi
generalom DZozefom Ralstonom.
"Albanija ce doprineti primeni mirovnog sporazuma pored ostalog
tako sto ce Albance ohrabrivati da postuju klauzule tog dokumenta",
izjavio
je novinarima albanski premijer.
Ilir Meta je pozdravio "ulogu NATO" u politickom resenju krize
u
Makedoniji i izrazio zadovoljstvo sto je zvanicno lansirana operacija
prikupljanja oruzja od albanske paravojske poznata pod imenom "Neophodna
zetva".