|
NAJAVA RASPLETA KONTROVERZE
OKO AMBASADORA SRJ U VA�INGTONU
Svilanovi� zatra�io opoziv Proti�a
Dragi�a Pe�i�: Predlog �u podr�ati
�a�ak, 22. avgusta (Tanjug)
Savezni premijer Dragi�a Pe�i� potvrdio je danas u �a�ku da postoji
zahtev Saveznog ministarstva za inostrane poslove da se Milan St. Proti�
povu�e sa mesta jugoslovenskog ambasadora u Va�ingtonu.
"Ja �u taj predlog podr�ati", rekao je Pe�i� koji se nalazi u �a�ku sa
predsednikom SRJ Vojislavom Ko�tunicom i predsednikom Skup�tine Srbije
Draganom Mar�i�aninom.
Proti�: To je hajka
Povodom zvani�nih najava da �e jugoslovenska vlada danas razmatrati
predlog o njegovom razre�enju sa te funkcije, Proti� je radiju B92 rekao
da se protiv njega du�e vreme vodi hajka i da je predvode ljudi koji
"pripadaju starom na�inu mi�ljenja".
"Problem je �to se u zemlji nisu dogodile su�tinske promene. U vrhovima
vlasti danas se nalaze ljudi koji pripadaju starom na�inu mi�ljenja,
mentaliteta i onda, ako ima mesta za njih, naravno da nema mesta za mene",
rekao je Proti�.
Proti� je odnedavno na odmoru u Beogradu i za to vreme dao je vi�e
intervjua u kojima je izjavljivao da on ne �eli da se pona�a kao
ambasadori iz komunisti�kih vremena i da on nikoga ne slu�a i da ne
pristaje da mu se govori kako da radi.
On je iznosio otvorene kritike na ra�un rada Ministarstva inostranih
poslova SRJ.
(Beta)
* * *
Odmetnik iz Va�ingtona
Slu�aj na�eg ambasadora u Va�ingtonu, izgleda da
ulazi u zavr�nu fazu, potvrdom saveznog premijera o postojanju zvani�nog
zahteva Ministarstva za inostrane poslove da se Milan St. Proti� povu�e sa
tog mesta.
Razlog za smenu ambasadora Proti�a, koji je posle dvomese�nog sta�a na
funkciji gradona�elnika Beograda, iznenada "po odluci DOS-a" �ijim se
vojnikom Proti� ose�a, preme�ten u Va�ington, je odsustvo elementarnog
po�tovanja zemlje i institucije koje Milan St. Proti� predstavlja u
jedinoj svetskoj supersili.
U mnogobrojnim intervjuima koje je Proti� dao otkako je imenovan za
najvi�eg diplomatskog predstavnika na�e zemlje, on nije ni krio da ne
po�tuje i da nije podre�en ni SMIP-u, ni Ko�tunici, ni Pe�i�u, ni �in�i�u.
U grubo kr�enje diplomatske discipline ubraja mu se, kako su primetili
mnogi na�i nekada�nji ambasadori, i to �to je u Va�ingtonu predstavljao
samog sebe, a odbijao da bude vi�i dr�avni �inovnik koji bi svojim li�nim
ume�em i znanjem u�inio da politika SR Jugoslavije bude prihvatljivija i
razumljivija zemlji u kojoj je akreditovan i s kojom su tek nakon petog
oktobra obnovljeni diplomatski odnosi.
Ima, me�utim, i onih koji nisu skloni da svu krivicu za ovakvo
pona�anje Milana St. Proti�a svaljuju na njega. Oni smatraju da je Proti�
u nedostatku zvani�no definisane spoljne politike SRJ iskoristio
manevarski prostor i po�eo da kreira svoju politiku. Posle velikih uspeha
na po�etku, otvaranja prema svetu i obnove diplomatskih odnosa sa mnogim
zemljama do�lo je, kako tvrde mnogi kompetentni sagovornici, do zastoja,
pa i haosa, kako u mnogim predstavni�tvima u svetu, tako i u bazi,
Ministarstvu spoljnih poslova. Prednost je, po mi�ljenju mnogih, data
diplomatskim amaterima.
Nove vlasti nisu bile sklone da za savete pitaju neke stare diplomatske
asove iz Titovih vremena. Prekid u profesiji od trinaest godina, kada je
prakti�no bilo nemogu�e baviti se diplomatijom, tako�e je ostavio traga.
Razumljivo je nesnala�enje novih diplomata koji su na najvi�a mesta do�li
a da prethodno nisu imali nijednog dana minulog rada u spoljnoj politici.
Nisu, istina, retki slu�ajevi u me�unarodnoj diplomatskoj praksi da se
na mesto ambasadora postavlja istaknuta politi�ka figura, intelektualac
ili umetnik, pa makar on i nemao iskustva u diplomatskoj profesiji. Ali u
tom slu�aju unapred se podrazumeva da �e takva zna�ajna nacionalna li�nost
lako prihvatiti neka osnovna pravila poziva, pogotovo �to se mesto
ambasadora, koji predstavlja zemlju i njene interese, prihvata kao velika
�ast. Ali, kako isti�u neke diplomate, ima i takvih li�nosti koje misle da
su svojim likom i delom prevazi�le veli�inu zemlje koju predstavljaju.
Z. �. |