Title: Message
 
 
�ta seje �etva


Od kraja februara, kada su pobunjenici albanske Osdlobodila�ke nacionalne armije (ONA) direktno zapretili opstanku makedonske dr�ave, stvari su se gotovo drasti�no promenile.

Najspektakularniji aspekt te promene je na�in na koji je ONA tokom �est meseci uspela da politiku Zapada u zna�ajnoj meri okrene na svoju stranu.

U martu su lideri Zapada horski osu�ivali pobunjenike. Makedonija je veli�ana kao model etni�ke tolerancije na Balkanu. Generalni sekretar NATO - heroj u o�ima Albanaca iz vremena dok je u vreme agresije NATO na Jugoslaviju bio britanski ministar odbrane - otvoreno je osudio pripadnike ONA kao "teroriste" tvrde�i da Zapad s njima ne �eli da razgovara.

Ipak, Piter Feit, specijalni izaslanik NATO, poslednjih nedelja je ne jednom odlazio u brda iznad Tetova da bi konferisao sa politi�kim liderom ONA, Ali Ahmetijem. Pobunjenici dolazak snaga NATO sada otvoreno smatraju sopstvenim trijumfom.

Imid� Makedonije kao modela etni�ke tolerancije raznet je u parampar�ad. Zapad je pritisnuo makedonsku vladu da prihvati mirovni sporazum koji vodi ozbiljnim ustavnim reformama - takvim da je pitanje opstanka dr�ave progla�ene 1991. sasvim legitimno.

Sada je otpo�ela Neophodna �etva, kontroverzna operacija prikupljanja oru�ja od pobunjenika: 3.500 vojnika NATO treba da prikupi 3.000 komada oru�ja. Manje od jednog komada po glavi vojnika.

Otvoreno je cenkanje. Kao na va�ari�tu, pazaru ili suku. Makedonci su prvo govorili o 85.000, Albanci o 2.300. NATO je odredio "sredinu": 3.000.

Makedonske vlasti upozoravaju da je brojka nerealna i da �e, kada se natovci povuku posle predvi�enih 30 dana operacije, teroristi nastaviti svoj posao minucioznog zauzimanja i preuzimanja teritorije.

�ak i da je brojka od 3.000 komada oru�ja ta�na, �to tvrdi uticajni vojni �asopis "D�ejns vikli", popet jedno pitanje ostaje bez odgovora: ko �e osigurati da koliko krajem septembra ili u oktobru konvoji mazgi i magaraca ne po�nu da ubacuju nove tovare oru�ja iz Albanije ili sa Kosmeta? Verovatno istog koje se sada �vercuju u obrnutom smeru.

Pobunjenici su uvereni da �e predajom oru�ja - onoliko koliko su oni odredili da predaju - uspe�no kompletirati transformaciju svog imid�a od "terorista" i "ekstremista" u martu do legitimnih partnera Zapada u mirovnom procesu danas.

I druga pitanja bez odgovora okru�uju "Neophodnu �etvu". Ideja da �e vojnici NATO za samo 30 dana obaviti posao na njima nepoznatom terenu ne deluje ubedljivo.

Pro�le godine, Britanci su ve� do�iveli sli�nu situaciju. Poslali su vojnike za Sijera Leone kako bi pomogli evakuaciju britanskih dr�avljana. Ostali su. I danas su tamo kako bi spre�ili divljanje pobunjeni�kog Ujedinjenog revolucionarnog fronta.

Zar, sa stanovi�ta Zapada, neka takva obaveza ne va�i i za Makedoniju? Zar se ne radi o istom poslu koji je NATO preuzeo na sebe prvo u Bosni potom i na Kosovu: da spre�i "etni�ko �i��enje" i da nacijama biv�e Jugoslavije obezbedi uslove da se �to br�e prilagode demokratskim vrednostima savremene Evrope?

To svakako ne ide za 30 dana ve� "onoliko koliko je potrebno", kako je povodom Kosova govorio britanski premijer Toni Bler.

Makedonski lideri su dugo dr�ali glavu u pesku, uvereni da im ustupci koje su bespogovorno davali Zapadu garantuju bezbednost od ko�mara ratova koji su besneli oko njih.

Sada �ef makedonske diplomatije otvoreno izjavljuje da sve ono �to se doga�a sa Albancima nema nikakve veze sa ljudskim pravima i pravima manjina, ve� da se radi o ogoljenom terorizmu. Ta�no, mada podosta zakasnelo.

Preti realna opasnost da "Neophodna �etva" po�ne da seje ne�eljene klice novih konflikata.

Sa gerilskom taktikom, podr�kom �ivlja na �irokom prostoru zapada i severozapada Makedonije, uz sna�an sopstveni marketing i uz anga�man Zapada kao �to je sada�nji, sve prednosti novih sukoba su samo na jednoj strani - albanskoj. Da li je to bio cilj Zapada?

Back

 

Одговори путем е-поште