>  -----Original Message-----
> From:         Milan Tepavac [mailto:[EMAIL PROTECTED]] 
> Sent: August 29, 2001 5:04 PM
> 
> HA�KI TRIBUNAL
> 
> Va� feljton "Ha�ki tribunal - od skromnog po�etka do arbitra svetske
> pravde" sjajnog novinara Miroslava Zari�a je veoma informativan i
> znala�ki napisan. Sadr�i sve bitne informacije, pa i ocene, koje
> omogu�avaju �itaocima da se upoznanju sa tom �udnom institucijom.
> �eleo bih samo da istaknem neke od �injenica i ocena koje su
> relevantne za �to potpunije sagledavanje karaktera i zna�aja
> Tribunala. Postoje�a i nameravana su�enja Srbima, a naro�ito biv�em
> predsedniku Jugoslavije i Srbije Slobodanu Milo�evi�u, naprosto
> diktiraju potrebu za �to boljim upoznavanjem Tribunala, tim pre �to
> neke nevladine organizacije organizuju seminare u Jugoslaviji (npr.
> sada u Subotici) kojima je cilj propagiranje i popularisanje Tribunala
> u na�em narodu.
> 
> 1. Osnovna �injenica koju treba imati u vidu kad god se govori o
> Tribunalu jeste da Savet bezbednosti UN nije imao pravo da osniva
> krivi�ni sud. Njegova rezolucija 827 od 25. maja 1993. je primer
> grubog uzurpiranja ovla�tenja kojeg Savet po Povelji UN nema. Zna�i,
> re� je o nelegalnoj instituciji, bez ikakvog oslonca na pozitivno
> pravo. Otuda, sve radnje Tribunala su nelegalne - hap�enja, dr�anje
> okrivljenih u zatvoru, optu�nice, presude i sve ostalo su nelegalni.
> Jer, ne mo�e nelegalna institucija da radi bilo �ta legalno. Ako se
> ukrca� u pogre�an voz svaka usputna stanica je pogre�na. I ovde bi
> trebalo da stane svako dalje bavljenje Tribunalom sa pravnog aspekta.
> Ali, kopile je ro�eno i beba raste i napreduje jer ima mnogo bogatih
> dadilja.
> 
> 2. Istom rezolucijom kojom je osnovan Tribunal Savet bezbednosti je
> usvojio i njegov Statut. Taj Statut je zaista �udo za sebe. Nijedan
> normalan i dobronameran student druge godine prava ne bi tako ne�to
> napisao. On ograni�ava nadle�nost Tribunala, koji se zove me�unarodni,
> na teritoriju "prethodne Jugoslavije"; vremenski na period posle 1.
> januara 1991, a nadle�an je samo za neka me�unarodna krivi�na dela
> (nabrojana u �lanovim 2-5), a ne za sva. I tu nema najva�nijeg
> me�unarodnog krivi�nog dela - iz koga proisti�u gotovo sva ostala
> krivicna dela - nema agresije, odnosno izazivanja rata! I to je
> u�injeno namerno, sa jasnim politi�kim kriminalnim ciljem: da se
> za�tite od krivi�nog gonjenja glavni krivci za jugoslovensku
> tragediju: secesionisti�ki lideri i njihovi inostrani sau�esnici koji
> su izazvali secesionisti�ke ratove, kao i svi krivci za golu agresiju
> NATO!
> 
> 3. Nije te�ko razumeti za�to su SAD, Velika Britanija i Francuska bile
> inicijatori za osnivanje ovog Tribunala. Po njima Tribunal je trebalo
> da pomogne i dokraj�i i u pravnu oblandu obu�e razbijanje Jugoslavije
> i srpskog etni�kog prostora u ostvarivanju njihovog trijumfalnog
> orvelovskog Novog svetskog poretka. Ono, pak, �to je gotovo nemogu�e
> razumeti jeste pristanak Rusije i Kine na tako ne�to. Feljton
> otvoreno, po�teno i hrabro razotkriva sramno dr�anje vlastodr�aca tih
> dveju sila, za koje smo verovali da su nam prijatelji jer su nas na�i
> vlastodr�ci obmanjivali ne govore�i nam istinu. Obi�na trgovina nama!
> Mnogi od nas su se ponadali da �e odlaskom Kozirjeva, tog najve�eg
> zlotvora srpskog naroda i obi�nog sluge ameri�kog kapitala, sa
> polo�aja ministra inostranih poslova Rusije ruska politika po�i jednim
> drugim pravcem. To se ostvarilo samo donekle. Ivanov je poslednjih
> godinu-dve dana izjavljivao da Tribunal treba ukinuti, ali je Rusija,
> svejedno, u�estvovala u izboru novih sudija Tribunala 23.marta i 12.
> juna o.g. u Generalnoj skup�tini UN!
> 
> 4. Svake �etvrte godine vr�i se u Generalnoj skup�tini UN izbor
> sudija. Zna�i, 1993, 1997. i ove, 2001. godine. Ove godine u izboru
> sudija je u�estvovalo 168 zemalja �lanica UN i, na taj na�in, opet i
> ponovo, je "legalizovana" ova nelegalna institucija! Ujedno, izbor je
> po ko zna koji put pokazao jadno stanje u kojem se nalaze Ujedinjene
> nacije, potpuno podlo�ne diktatu SAD. Izbor sudija se odvijao
> mehani�ki, kao da niko nije mario za to da se radi o politi�kom �inu
> od prvorazrednog zna�aja. Samo su predstavnici Rusije, Meksika i
> Vatikana istupili politi�ki (Vatikan je samo izjavio da ne�e
> u�estvovati u glasanju ne obrazlo�iv�i za�to). Nakon �to je kriti�ki
> istupila protiv Tribunala Rusija je u�estvovala u izboru sudija!
> 
> 5. Predstavnik Jgoslavije u Ujedninjenim nacijama ne samo da nije
> iskoristio priliku da ospori Tribunal sa malim milionom argumenata,
> nego nije na�ao za shodno ni da bar podr�i one koji su imali kriti�ke
> primedbe na ra�un Tribunala! Ja ne znam, naravno, da li je to stav ili
> prosto nesposobnost na�e diplomatije. U svakom slu�aju radilo se o
> te�kom ogre�enju o vitalne interese ove dr�ave i ovog naroda. Zbog
> toga sam podneo krivi�nu prijavu protiv na�eg ministra inostranih
> poslova i ambasadora Jugoslavije u UN.
> 
> To je ono glavno �to sam hteo da istaknem u vezi va�eg feljtona.
> Mislim da je jedini pravi put za na�u zemlju i na� narod borba za
> ukidanje ove "crne rupe me�unarodnog prava" i predaja svih optu�enih i
> osu�enih njihovim dr�avama koje su onda du�ne da im po svojim zakonima
> sude ako su po�inili ratne zlo�ine i druga dela protiv me�unarodnog
> humanitarnog prava. Bi�e veliko zlo ako Tribunal takav kakav je
> postane "arbitar svetske pravde" kako naziv va�eg feljtona sugeri�e.
> Alternativa nepravnosti Tribunala bila bi priznanje politi�ke
> realnosti postojanja Tribunala, ali ono na �ta se nikada ne bi smelo
> pristati jeste selektivan pristup Tribunala koga �e da goni a koga ne,
> pri �emu se ne gone glavni krivci za jugoslovensku tragediju:
> secesionisti�ki lideri i njihovi inostrani inspiratori, pokrovitelji,
> finansijeri i saizvr�ioci krvavog razbijanja Jugoslavije i srpskog
> naroda.
> 
> Dr Milan Tepavac,
> Beograd 
> 

                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште